VOA/Washington - Mesić vjeruje da će do 17. ožujka Hrvatska dokazati punu suradnju sa sudom u Haagu
Hrvatska će do 17. ožujka Europsku uniju uvjeriti u potpunu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, rekao je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u razgovoru za postaju Glas Amerike.
Hrvatski predsjednik uvjeren je da će slučaj odbjegog generala Ante Gotovine Hrvatska biti riješen prije 17. ožujka kada se očekuje početak pregovora, navodi postaja. "Vjerujem da ćemo, kako se od nas i traži, EU do tog datuma uvjeriti u potpunu i predanu suradnju Hrvatske s haškim Tribunalom", rekao je predsjednik Mesić u razgovoru za Glas Amerike.
Na hrvatskim vlastima je da u iduća tri mjeseca pruži dokaze da su poduzete sve potrebne mjere kako bi se utvrdilo gdje se nalazi odbjegli umirovljeni general, istaknuo je Mesić. "Dvije su opcije, ako se utvrdi da je u Hrvatskoj dužni smo ga izručiti, ako se pruže dokazi da nije ili da je negdje drugdje ne možemo ga izručiti i o tome će se detaljno izvijestiti EU i Tribunal. U oba slučaja moći će se govoriti o potpunoj suradnji. Mislim da je Hrvatska danas zadnja zemlja u kojoj bi Ante Gotovina tražio utočište... Hrvatska mora poduzeti sve da otkrije boravište Ante Gotovine ako je u zemlji, a ako nije da otkrije i one smjerove u kom pravcu bi on mogao otići i kud je otišao", rekao je Mesić u razgovoru.
Predsjednik Mesić siguran je da će Hrvatska opravdati povjerenje europske dvadesetpetorice i do traženog datuma pružiti dokaze o svojoj predanosti da ukloni posljednji problem koji joj stoji na putu prema dugo očekivanim pregovorima, stoji u prilogu postaje. "Datum pregovora smo dobili i to je važno ne samo za Hrvatsku nego i za čitavu našu regiju. Hrvatska treba biti lider ove regije i Hrvatska to može biti, može biti primjer drugima da se isplati ispunjavati uvjete koje stoje pred zemljama koje žele ući u EU i da slijede nas primjer. Zato je to važno", rekao je Mesić za VOA-u.
Na pitanje hoće li on biti predsjednik koji će Hrvatsku uvesti u Europsku Uniju Mesić odgovara potvrdno; "Vjerujem da će to biti tako i da će se dogoditi 2008 godine", navodi postaja.
Hrvatski predsjednik kaže da kad počne pregovore s EU, Hrvatskoj tek predstoji ozbiljan posao privlačenja inozemnih investicija, smanjenja 18 postotne nezaposlenosti, borba protiv korupcije i, najvažniji ujedno i jedan od političkih uvjeta za članstvo, reforma pravosuđa. "Reforma pravosuđa je prioritetna", istaknuo je Mesić. Komentirajući kritike Amnesty Internationala i Human Rights Watcha o pristranosti domaćeg pravosuđa koje je u nekim procesima presude za ratne zločine donosilo na nacionalnoj osnovi Mesić je rekao da većina domaćih sudova "radi u skladu sa standardima koji vrijede u pravno uređenoj državi", prenosi postaja.
"Ali imamo primjera koji potvrđuju da postoji selektivnosti, da postoji pristranost u slučajevima kada se radi o okrivljenicma različite nacionalosti. Međutim, uglavnom su viši sudovi ukidali takve pristrane presude. (...) To je dokaz da na nižoj razini još nije uspostavljen standard suđenja kakav bi trebao biti. Zato je sada pred pravosuđem velika reforma i oni koji neće zadovoljavati europske i standarde pravne države neće moći obavljati pravosudne dužnosti. Domaći sudovi koji su pristranim presudama pokazali da nisu dorasli za suđenja za ratne zločine neće dobivati slučajeve koje ce domaće pravosuđe preuzeti od haškog Tribunala", rekao je predsjednik Mesić i dodao da vjeruje da je hrvatsko pravosuđe sposobno preuzeti dio haaških optužnica.
Odnose sa SAD koje su navodno od EU tražile da Hrvatskoj ne odredi datum početka pregovora dok se Ante Gotovina ne pojavi u Den Haagu, predsjednik Mesić ocijenio je dobrim. "Odnosi su dobri. O nekim temama nemamo identična stajališta ali to je razumljivo. Male zemlje bez velike vojne, financijske i privredne moći kao što je Hrvatska jedinu snagu imaju u argumentima i principima, u borbi za principe. Mi smo rekli da će Hrvatska sudjelovati u vojnim misijama koje budu pod pokroviteljstvom UN-a i opet prema našim mogućnostima. Izvan toga nećemo sudjelovati, to je naš princip. Da li je prije bilo nekih obećanja i da li ih ima sada ja to ne znam, ja samo znam dok sam na cijelu ove zemlje da će ovako biti", rekao je Stjepan Mesić u razgovoru s novinarkom Glasa Amerike Lindom Milišom.
Danas/Beograd - Za Ovčaru odgovorni i oficiri JNA koji su predali zarobljenike teritorijalcima
Oficiri bivše JNA koji su znali da zarobljenici u Vukovaru mogu stradati, odgovorni su što su postupili po Mrkšićevom naređenju i predali zarobljenike teritorijalcima i dobrovoljcima, stav je koji beogradski odvjetnik i zastupnik obitelji žrtava s Ovčare Dragoljub Todorović iznosi u beogradskom dnevniku "Danas" od petka.
Oficiri bivše JNA koji su upozoravali pukovnika Milu Mrkšića i koji su znali da zarobljenici u Vukovaru mogu stradati, odgovorni su što su postupili po Mrkšićevom naređenju i predali zarobljenike teritorijalcima i dobrovoljcima, a takvih oficira, pored Veselina Šljivančanina, koji je bio odgovoran za evakuaciju bolnice, ima najmanje tri ili četiri koji se mogu pridružiti optuženima, bilo u Beogradu, bilo pred Haaškim sudom, stav je Dragoljuba Todorovića, beogradskog odvjetnika i zastupnika obitelji žrtava s Ovčare na suđenju koje se protiv 17 optuženih za taj zločin vodi pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu.
"Već u ovoj fazi postupka jasno je, i to bez ikakve dileme ili sumnje i potpuno nesporno da postoji značajna, vrlo očita i u visokom stupnju izražena odgovornost oficira JNA za pokolj na Ovčari. Svojevremeno, dok su se dvojica od trojice oficira Gardijske brigade, Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić nalazili u bijegu zbog optužnice pred Haaškim tribunalom, tadašnji ministar policije Dušan Mihajlović pozivao ih je da se predaju tvrdeći da se uhićenjem i pokretanjem kaznenog postupka protiv sada optuženih njihova odgovornost isključuje. Radi se o notornoj neistini i vrlo providnoj propagandi i demagogiji, jer odgovornosti optuženih u Beogradu i optuženih u Haagu su paralelne, jedna drugu ne isključuju, naprotiv, uzajamno se potkrepljuju i produbljuju. Suđenje u Beogradu pokazuje da među oficirima JNA za zločin na Ovčari ima još i te kako odgovornih, a koji nisu optuženi ni u Haagu ni u Beogradu", piše odvjetnik Todorović u autorskom tekstu u beogradskom dnevniku "Danas" od petka.
Haaretz/Tel Aviv - Hoće li veći EU biti bolji za Izrael?
Za Izrael i židovsku zajednicu program širenja Europske unije na 29 članica ima i pozitivnih i negativnih strana, ocjenjuje u izraelskom dnevniku Haaretz, povodom prošlotjedne odluke Europskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupu s Turskom i Hrvatskom i ovogodišnjeg širenja EU-a, Daniel S. Mariaschin, dopredsjednik međunarodne židovske organizacije B'nai B'rith.
U svibnju se EU-u pridružilo deset država, izgleda da će Bugarska i Rumunjska sigurno ući 2007. godine, a Hrvatska nije daleko iza njih, proces pristupa Turske bit će mnogo duži no konačno je započet, podsjeća Mariaschin. Izgleda i da se uobličuje dugoročni cilj stvaranja jedinstvene vanjske politike EU-a, nastavlja Mariaschin.
U vanjskoj politici jest došlo do podjela među većim članicama EU-a u pitanju Iraka, no u pitanjima poput onog izraelsko-palestinskog ima više jedinstva i to "često na račun Izraela", drži Mariaschin. EU je prema Izraelu bio pretjerano kritičan, dok se istovremeno pokazivao spremnijim pokazati razumijevanje za Palestince, ocjenjuje Mariaschin i dodaje kako će sada, nakon odlaska Arafata, biti zanimljivo vidjeti hoće li EU dopustiti da se mirovni proces nastavi bez dodatnih pritisaka na Izrael da čini ustupke Palestincima nakon njihovih izbora 9. siječnja. "Gotovo da se već može čuti odgovor iz Bruxellesa 10. siječnja: 'Sada kada postoji palestinski sugovornik, Izrael treba...'", predviđa Mariaschin.
"U tom kontekstu doći će do golemih pritisak na nove članice EU-a i one koje se spremaju pristupiti, da poštuju stranačku stegu i usklađeno marširaju u bliskoistočnoj politici", drži Mariaschin no predviđa i da bi s obzirom na čvrste veze većine novih članica i Washingtona, njihove brojne etničke zajednice u SAD-a, proces širenja NATO-a i povijest sovjetske i komunističke dominacije u srednjoj i istočnoj Europi, dobri odnosi novih članica i kandidata za EU sa SAD-om trebali biti nastavljeni. "Istovremeno, intenzivni angažman židovskih organizacija i Izraela s mnogim novim članicama EU-a u pitanjima vezanim uz Holokaust, antisemitizam, trgovinu i turizam također je uspostavio niz odnosa između njih i židovskog svijeta", napominje Mariaschian.
"Premda su nove države članice sudionici unutarnje rasprave EU-a o vanjskoj politici, bit će potrebni mjeseci, a možda i godine, prije no što će moći neovisno se oglasiti u pitanjima koja se održavaju na odnose sa SAD-om i Izraelom. Tek će se onda moći nadmetati u vijećima EU-a sa zemljama poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke", predviđa Mariaschin ocjenjujući da razvoj uloge nove EU-ove desetorice, a posebice osam bivših komunističkih država, mogao postati ključan za usklađenijeg zauzimanja stajališta svjetskih demokracija. "Možda će, s vremenom, doći i do uravnoteženije i pravednije politike prema Izraelu", zaključuje Daniel S. Mariaschin.