Delo/Ljubljana - Ahern: Dogovor Hrvata i Slovenaca nije nemoguć
Irski premijer Bertie Ahern rekao je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od utorka da sporazum o spornim pitanjima između Hrvatske i Slovenije nije "nemoguća" zadaća.
Na pitanje kako bi on "kao dobar poznavatelj problema koji postoje između Slovenije i Hrvatske" posredovao, irski je premijer rekao da se Europska unija u vrijeme irskog predsjedanja trudila da što prije dođe do dogovora.
"Čini mi se da je dogovor moguć. Sadašnja hrvatska i slovenska vlada svjesne su da treba doći do konačnog dogovora", rekao je Ahern, uz opasku da se s problematikom upoznao kad su na vlasti bile prijašnje vladajuće garniture, a Irska predsjedala EU-om.
Irski je premijer dodao da je Irska "uvijek spremna priskočiti u pomoć" u okviru Europske unije.
Delo/Ljubljana - Dobar znak za Hrvatsku
Hrvatska i Turska tek će u petak doznati kako će biti s njihovim napredovanjem u Europsku uniju, ali su obje države na zasjedanju ministara vanjskih poslova EU-a dobile pozitivne signale, piše u utorak ljubljansko "Delo".
"Hrvati su jučer doznali da će na proljeće iduće godine moći početi pregovore, dok Turci još nemaju datum. Dok su u slučaju Turske sva pitanja još otvorena, za Hrvatsku je ipak novost u tome da će u odlučivanju o njenim pregovorima nešto manju ulogu imati Carla del Ponte", piše "Delo". Doduše, primjećuje se u članku, put do početka pregovora za Hrvatsku zbog toga neće biti bitno lakši jer neke članice Europske unije odlučno traže izručenje generala Gotovine haškom sudu, pa će do odluke o pregovorima biti još dosta rasprava.
"Zato se sa sigurnošću ne može reći da će odluka biti prihvaćena već na summitu u petak i dosta je mogućnosti da će predsjednici vlada i država o tome odlučivati i na idućem summitu u proljeće iduće godine. No, ako i dođe do toga, Hrvatska i Turska vjerojatno će moći s pregovorima početi još iste godine. To u prvom redu vrijedi za Tursku jer njemački i francuski ministri vanjskih poslova jamačno ne govore sasvim napamet kad spominju 2005. godinu. I za Hrvatsku je već navodno nađeno dobro rješenje, što je isto tako dobar znak za što skoriji početak pregovora", navodi "Delo".
"Radi se zapravo tek o početku pregovora o ispunjavanju uvjeta za članstvo, a ne još i o članstvu. Ti pregovori mogu biti i neuspješni, dakle za kandidatkinje se mogu završiti bez ulaska u EU, no to je za Hrvatsku malo vjerojatno", navodi slovensko "Delo", dodajući da je Turska problematičnija i zahtjevnija kandidatkinja, što dokazuje i anketa po kojoj 67 posto Francuza odbija članstvo Turske u EU.
Predsjednici europskih konzervativnih stranaka u četvrtak će pred početkom summita EU-a razmijeniti svoja stajališta o proširenju EU-a, a njihov dogovor bit će važan znak za odluku koju će summit EU-a donijeti u petak, navodi ljubljansko "Delo" i dodaje da je za Sloveniju svakako važnije kakva će odluka biti donesena o Hrvatskoj koja je među najjačim slovenskim ekonomskim partnerima.
VOA/Washington - Europske podjele oko pregovora s Hrvatskom
Dobra ilustracija kako se pripremaju značajne europske odluke slučaj je datuma otvaranja hrvatskih pregovora o članstvu - 25 država podijeljeno je treba li pregovore otvoriti na proljeće bez uvjeta ili i dalje ustrajati na punoj suradnji s Haagom, piše za postaju Glas Amerike Lada Stipić-Niseteo.
Budući da je kod ovakvih odluka svaka članica u poziciji da vetom stopira bilo koju odluku podijeljenost nije razriješena svima prihvatljivim aranžmanom te će ministri vanjskih poslova konačnicu prepustiti čelnicima, stoji u tekstu. Kako sada stvari stoje, Hrvatska će dobiti uvjetovani datum što znači da će čelnici odlučiti o otpočinjanju pregovora ili u ožujku ili u travnju uz ogradu da pregovore otvara puna suradnja s Haagom, izvješćuje Lada Stipić-Niseteo.
Austrija, Njemačka, Irska, Francuska, Mađarska, Slovačka i Slovenija nisu dovoljno snažne da bi se izborile za svoju verziju bezuvjetnog otvaranja pregovora - kao što, s druge strane, niti Velika Britanija, Danska, Švedska, Nizozemska i iznenađujuće, po informacijama čelnika slovenske diplomacije, Italija ne žele odustati od vezivanja suradnje s Haagom s otvaranjem pregovora, objašnjava Lada Stipić-Niseteo.
"Slovenac Dimitrij Rupel bio je pun potpore za južnog susjeda, 'naša je jedina poruka Hrvatskoj poruka dobrodošlice', a taj preokret u izjavama koje su ne tako davno bile ocjena da Hrvatskoj nije mjesto u Uniji lako se objašnjava da je Sloveniji u ovoj fazi u interesu otvaranje pregovora jer tek s pregovorima u tijeku može insistirati na ustupcima višim od nekakvog pravičnog rješenja", , primjećuje se u prilogu,. U tome je i jednostavan odgovor zašto Slovenija prije ulaska u Uniju nije pokazala spremnost za sporazumno skidanje sporova s dobrosusjedskog dnevnog reda, tumači Lada Stipić-Niseteo.
VOA/Washington - Pregovori najvjerojatnije uvjetovani potvrdom pune suradnje s Haagom
O početku pregovora s Hrvatskom na Vijeću ministara Europske unije nije ništa odlučeno, ali je najizvjesniji scenarij da se čelnici Unijinih 25 članica opredijelili za početak pregovora uvjetovan punom suradnjom s Haagom, piše u izvješću Lade Stipić - Niseteo za Glas Amerike.
"'Mi se danas možemo dogovoriti bilo što ali je odluka na čelnicima za četiri dana', komentirala je jedna glasnogovornica u press-u Ministarskog vijeća, a ta rečenica najbolje odražava što se zbiva i lako ju je primijeniti na slučaj Hrvatske i, naravno, na zbrku koju izazivaju različite vijesti o sudbini datuma početka hrvatskih pregovora i 'garnirunga' ove odluke", stoji u izvješću.
Kako sada stvari stoje i sudeći prema informacijama koje su "procurile" s vrlo različitih nacionalnih adresa, ministri vanjskih poslova će za liderski skup pripremiti paket u kojem se datum hrvatskih pregovora vezuje uz potvrdu pune suradnje s Haškim sudom, piše Lada Stipić-Niseteo i zaključuje kako je "u igri vjerojatno ožujak, iako i taj datum ovisi o raspoloženju čelnika, ali i ponešto o tradicionalnoj trgovini ustupcima - s tim da do tog dana suradnja mora biti potvrđena".
Neke su zemlje zagovarale početak pregovora bez ikakvih uvjeta i klub potpore, osim nepromijenjeno glasne Austrije, čine Njemačka, Mađarska, Slovačka i Slovenija, Francuska se diskretno stavila na stranu Hrvatske a na drugoj strani, nepromjenjenih pozicija, ostali su Velika Britanija i Skandinavci, nastavlja se u tekstu.
Definicija pune suradnje sa sudom u Haagu nije se promijenila, a svoj unos u sadržaj skupa čelnika i eventualnu promjenu odluka dat će glavna tužiteljica telefonskom informacijom, a nije isključeno da na nekom od idućih skupova ministara vanjskih poslova, pogotovo onome koji bi prethodio proljetnom summitu Unije u ožujku, Carla del Ponte osobno nazoči, stoji u izvješću.
"U šarenilu vijesti i tumačenja gužvu je izazvao ministar za Europu jedne nove članice pročitavši raspravu ministara kao 'odluka o početku pregovora s Hrvatskom donijet će se u ožujku', što su promptno prenijele neke agencije. Za sada najveće šanse ima uvjetovani start u ožujku no, odluka je na 25 europskih čelnika, i to u okružju u kojem će na jednu objektivno minornu temu utjecati viši interesi, između ostalih i kako tretirati Tursku. Ovdašnje špekulacije inače spominju listopad kao mjesec otvaranja pregovora s Ankarom", izvješćuje Lada Stipić-Niseteo.