BUKUREŠT
Prve izlazne ankete objavljene u nedjelju navečer po zatvaranju birališta na drugom krugu rumunjskih predsjedničkih izbora pokazuju da dvojica kandidata Adrian Nastase i Traian Basescu vode mrtvu trku. Prva anketa instituta CURS, s podacima prikupljenim dva sata prije zatvaranja birališta, pokazivala je da kandidat vladajućih socijaldemokrata Adrian Nastase dobiva 50.7, a oporbeni lider i bukureštanski gradonačelnik Basescu 49,3 posto glasova. Međutim, anketa instituta INSOMAR, čiji su podaci prikupljeni nakon zatvaranja birališta, pokazala je da obojica kandidata dobivaju po 50 posto glasova. Obojica su kandidata u obraćanju svojim pristašama nakon završetka izbora iskazala uvjerenost u pobjedu. U prvom krugu izbora, 28. studenoga, Nastase je dobio 41, a Basescu 34 posto glasova.
LJUBLJANA
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je u nedjelju navečer da Slovenija podržava uključivanje Hrvatsku u Europsku uniju jer to otvara mogućnost da se i granično pitanje dviju zemalja riješi prema europskim standardima, ali i zbog velike ekonomske razmjene Slovenije i Hrvatske. "Slovenija se neće protiviti otvaranju pregovora Europske unije s Hrvatskom jer će tada Hrvatska zapravo početi pregovore o problemima s europskim državama, pa tako i sa Slovenijom", rekao je u nedjelju navečer u TV-klubu komercijalne televizijske postaje POP-TV šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel. "Inače, u suprotnosti sa medijskom slikom naši odnosi s Hrvatskom i nisu tako slabi. S Hrvatskom imamo 1,5 milijardu američkih dolara razmjene, što je za našu ekonomiju od izuzetne važnosti. Naši ljudi masovno ljetuju na hrvatskom Jadranu. Ljudi s obje strane granice dobro se razumiju, osim ako nisu političari", rekao je Rupel u razgovoru za televizijsku postaju POP-TV u nedjelju. Na pitanje zašto Slovenija i dalje podržava Hrvatsku na njenom putu u EU, kad je ta država, kako je rekao voditelj, jednostrano proglasila ekološki pojas u Jadranu i nije prihvatila granični sporazum Drnovšek-Račan, Rupel je rekao da će početak pregovora Hrvatske s EU označiti i njeno prilagođavanje europskim standardima, pa tako i odricanje od dosadašnje "nevjerodostojnosti" koju je pokazala odbijanjem spomenutog sporazuma. "Da ne podržavamo Hrvatsku situacija bi bila ista, ako ne i gora. Slovenija je u ovom trenutku u vrlo jakoj poziciji. Članica smo Europske unije i NATO saveza, predsjedavamo OESS-om. Naš položaj je tako jak da se ne trebamo nervirati zbog svake sitnice. Ja sam inače svjestan da je Hrvatska imala problem vjerodostojnosti i to me brine", rekao je Rupel, pojašnjavajući da misli na prijedloge da se o granici na moru odlučuje putem arbitraže.
ZAGREB
Vozač kamiona Damir Mikulić iz Čapljine u Bosni i Hercegovini, koji je zbog sumnje za špijunažu dva mjeseca bio u američkom zatvoru u Iraku, doputovao je u nedjelju u Zagreb gdje je zahvalio svima koji su pridonijeli njegovu oslobađanju. Mikulića (28), koji je zrakoplovom stigao iz Istanbula u Turskoj na čiji je teritorij u petak ušao iz Iraka, u zračnoj luci su dočekali majka, brat i rodbina, a od vlade glasnogovornik MVP-a Dobroslav Silobrčić i voditelj skupine hrvatskog ministarstva vanjskih poslova za događaje u Iraku Vinko Ljubičić. "Hvala vam svima na svemu, samo želim biti s obitelji, (...) osjećam se odlično ... samo želim mir", emotivno je kazivao novinarima Mikulić. Iz američkog logora za strance Bucca kod grada Um Qasra na jugu Iraka, Mikulić je bio oslobođen 9. prosinca, a za njegovo se uhićenje zbog snimanja kamerom doznalo tek krajem listopada nakon vijesti o pogibiji hrvatskoga vozača Dalibora Burazovića, koji je poginuo u napadu na konvoj. Koleginu smrt Mikulić ne može prežaliti. "Ja sam vrlo dobro, još bih pet godina ostao samo da vidim mog prijatelja Dalibora, njemu nije dobro, meni je odlično", rekao je potreseni vozač koji je dodao da se osjeća izgubljen i ponavljao "oprostite, ali samo želim mir".
JERUZALEM
Najmanje četvorica izraelskih vojnika su ubijena u nedjelju krajem poslijepodneva u bombaškom napadu palestinskih aktivista blizu terminala Rafaha, na jugu pojasa Gaze, rekao je glasnogovornik izraelske vlade Raanan Gissin. "Desetak osoba je ranjeno i namanje četiri su ubijene", rekao je Gissin. "Ta akcija neće spriječiti Izrael u pokretanju plana povlačenja iz pojasa Gaze, ali ono neće moći biti koordinirano s palestinskom samoupravom ako ona ne djeluje protiv terorističkih skupina", dodao je Gissin. Prema medicinskim izvorima devet vojnika je hospitalizirano, od kojih četvorica u teškom stanju i oni su helikopterima evakuirani prema jugu Izraela. Oružana skupina povezana s glavnim dijelom PLO-a, kao i Brigade Ezedine al-Qasama, oružani ogranak Hamasa, u zajedničkom su priopćenju preuzeli odgovornost za napad na "vojni položaj u Rafahu". "U zajedničkoj operaciji smo uništili vojni položaj blizu Rafaha, na granici s Egiptom. Naši su junaci uspjeli tunelom stići do tog položaja i aktivirali su eksploziju bombe od 1.500 kg", precizira se u priopćenju koje tu operaciju naziva "samoubilačkim zadatkom". Prema vojnom radiju nakon eksplozije se nastavila pucnjava, što je otežalo evakuaciju ranjenih. Jedan palestinski militant je tom prigodom ubijen.
RAMALAH
Zatočeni palestinski lider Marvan Barguti povukao se iz utrke za palestinskog predsjednika na izborima 9. siječnja, objavio je u nedjelju njegov suradnik. "Marvan je danas odlučio povući svoju kandidaturu", izjavio je novinarima voditelj njegove kampanje Ahmed Gneim. Povlačenjem iz predsjedničke utrke, Barguti je otvorio put za pobjedu Mahmudu Abasu, predsjedničkom kandidatu Fataha, najbrojnije i najutjecajnije palestinske frakcije. "Svoju potporu dajem dragom i dobrom prijatelju Mahmudu Abasu (Abu Mazenu)", rekao je Gneim, čitajući Bargutijevo pismo. Barguti je jedan od lidera palestinske intifade i dugo je vremena uz pokojnog Jasera Arafata bio najpopularniji palestinski političar. Sada služi doživotnu zatvorsku kaznu u Izraelu, osuđen zbog organizacije napada na izraelske civile. On je sve te optužbe opovrgao. Bargutijeva kandidatura je ozbiljno prijetila pobjedi Mahmuda Abasa, kojeg i Izrael i Sjedinjene Države smatraju osobom sposobnom obnoviti bliskoistočne mirovne pregovore. Barguti se također nalazio pod pritiskom Fataha da povuče svoju kandidaturu kako bi se izbjeglo cijepanje ove palestinske skupine.
KOTOR
Nedjeljni prijevremeni lokalni izbori u Kotoru na kojima je preko 17 tisuća birača glasovalo za zastupnike u lokalnoj skupštini i neposredno birali gradonačelnika, protekli su bez većih nepravilnosti, priopćili su promatrači nevladinih organizacija. Po prvi put nakon 66 godina na ovim izborima sudjelovala je i jedna stranka sa hrvatskim predznakom. Naime kompletnu zastupničku listu kandidirala je Hrvatska građanska inicijativa (HGI), ali nije istakla i svog kandidata za gradonačelnika. Birališta su zatvorena u 20 sati, a Centar za demokratsku tranziciju priopćio je podatak da je do 18 sati glasovalo preko 54 posto upisanih birača. Prvi rezultati očekuju se u ponedjeljak.
BEČ
Akademski zbor Palma BSI iz Zagreba i Hrvatsko-akademski zbor u Beču održali su u nedjelju navečer u bečkoj Votiv crkvi zajednički božićni koncert. Pod ravnanjem Tvrtka Gojmerca izvedena su djela Johanna Sebastiana Bacha, Franza Schuberta, Sergeja Rahmanjinova, Ferenca Liszta, Anđelka Klobučara, Mate Lešćana, Borisa Papandopula, Tomislava Uhlika, Adama Wadea i Georgea Friedricha Haendla. U prigodnom slovu predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Austriji Branislava Zaradić istaknula je da je taj tradicionalni koncert u predbožićno vrijeme "kruna kulturnih zbivanja Hrvata u Beču i izraz njihove povezanosti". Bečka publika pozdravila je izvođače dugotrajnim pljeskom. Božićni koncert održan je pod pokroviteljstvom Veleposlanstva RH u Austriji, a u organizaciji Hrvatskog kolegija u Beču i ogranka Matice hrvatske i Austrijsko-hrvatskog društva u Beču. Nakon Beča zajednički božićni koncert Akademski zbor Palma iz Zagreba i Hrvatsko-akademski zbor iz Beča održat će isti koncert 19. prosinca u zagrebačkoj bazilici Srca Isusova.