DEN HAAG
Europska unija i Rusija pozvali su u četvrtak na summitu u Den Haagu na mirno rješavanje krize u Ukrajini, koja je dominirala i čini se zasjenila sve druge predviđene teme ovog sastanka na vrhu, prenijele su svjetske novinske agencije. Nizozemski premijer Jan Peter Balkenende izjavio je u četvrtak nakon završetka summita EU-Rusija u Den Haagu da "EU ne može prihvatiti ishod" izbora u Ukrajini. On je rekao na konferenciji za novinare da Rusija i EU imaju "različit pristup" krizi u Ukrajini, ali da su se složile da se to pitanje mora riješiti mirnim putem. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da pritužbe na predsjedničke izbore u Ukrajini "trebaju ispitati sudovi". "Mi nemamo moralno pravo gurnuti jednu veliku europsku državu u bilo kakvu vrstu masovnih nereda", dodao je Putin. Premda je većina svjetskih agencija prenijela samo izjave sa summita koje se tiču Ukrajine, Interfax navodi da je u središtu razgovora bilo jačanje strateškog partnerstva, odnosno suradnje na četiri područja. To su područje gospodarstva; zatim slobode, unutarnje sigurnosti i pravosuđa; vanjske sigurnosti, te obrazovanja, znanosti i kulture. Međutim, agencija AP javila je da Rusija i EU nisu uspjele završiti pregovore o partnerstvu za jačanje sigurnosti, trgovine i demokracije, ali da su izrazile uvjerenost da će konačni sporazum biti postignut iduće godine. "Nismo postigli sporazum o svim" točkama, rekao je Balkenende, a prenio AP.
PARIZ
Bivši francuski predsjednik i glavni arhitekt nacrta prvog europskog ustava Valery Giscard d'Estaing zauzima se da se Turskoj ponudi "privilegirano partnerstvo" umjesto punopravnog članstva. "Ulazak Turske, kad god do toga dođe, promijenio bi narav europskog projekta", napisao je Giscard u francuskom dnevniku Le Figaro u broju od četvrtka. Giscard predlaže da čelnici EU-a na summitu 17. prosinca u Bruxellesu donesu odluku o otvaranju pregovora o uspostavi zajedničkog područja gospodarskog prostora te uspostavi stalne strukture za političku suradnju. S druge strane, nizozemsko predsjedništvo EU čini se da isključuje svaku mogućnost da čelnicima EU-a predloži alternativu otvaranju pregovora, navodi Reuters. Giscardovo mišljenje u skladu je s većinskim raspoloženjem u Francuskoj, gdje se prema rezultatima anketa većina građana pribojava ulaska te velike muslimanske zemlje u EU. Financial Times piše da Giscardovo mišljenje dijeli i nekolicina turskih komentatora i akademika, koji tvrde da bi Ankara s EU-om trebala početi pregovore o privelegiranom partnerstvu ili nekom drugom statusu, koji ne bi uključivao punopravno članstvo, jer većina Europe na želi Tursku unutar EU-a.
BRUXELLES
EU je odobrila Rumunjskoj dodatnih 559,8 milijuna eura pomoći za razdoblje od 2007. do 2009. godine za jačanje granica i podupiranje nacionalnog proračuna, javlja u četvrtak agencija Reuters pozivajući se na diplomatske izvore u Bruxellesu. Uz ovu pomoć Rumunjskoj je, iz proračuna za razdoblje od 2007. do 2009. godine, odobreno 11 milijardi eura. U petak bi Rumunjska trebala zaključiti pristupne pregovore o zaštiti o okolišu čime će se približiti svom cilju da zaključi sve pregovore do kraja 2004. godine i potpiše iduće godine ugovor o pristupanju zajedno s Bugarskom. Bukureštu još preostaju sporazumi o najtežim političkim poljima poput tržišnog natjecanja, pravosuđa i unutarnjih poslova, a koji se odnose na korištenje državne pomoći u industriji, pograničnoj kontroli i anti-korupcijskim mjerama.
BERLIN
Bivši njemački kancelar Helmut Schmidt (Socijaldemokratske stranka Njemačke, SPD) izazvao je u četvrtak burne reakcije njemačke političke javnosti izjavama da je dovođenje stranih radnika prije nekoliko desetljeća u Njemačku bilo velika pogreška. Schmidt, koji je obnašao funkciju njemačkog kancelara od 1974. do 1982., rekao je u razgovoru za dnevnik "Hamburger Abendblatt" od srijede da je dovođenje radnika iz "stranih kultura" početkom šesdesetih bilo velika pogreška. Za tu je izjavu potporu dobio od ministra unutarnjih poslova Bavarske Guenthera Becksteina (Kršćansko socijalna unija, CSU) koji je poznat kao tvrdolinijaš kada je u pitanju politika prema strancima, ali i od stranačkih kolega, poput Petera Glotza. Beckstein smatra da bi možda bilo bolje da je Njemačka početkom šezdesetih izgradila tvornice u domovinama gastarbajtera, umjesto da ih dovodi u Njemačku, dok Peter Glotz (SPD) misli da je posebice masovno dovođenje muslimana u zemlju, prije svega Turaka, bila pogreška. Na Schmidtove teze su s ogorčenjem reagirali uglavnom političari turskog podrijetla, ali i predstavnici crkava i gospodarstva.
ADDIS ABEBA
Etiopija je u utorak objavila da načelno prihvaća odluku neovisnog povjerenstva o njezinim granicama s Eritrejom, što bi moglo značiti najavu prekida spora nastalog poslije kraja rata (1998. do 2002). "Premda je očito da je odluka povjerenstva nepravedna, i nema veze kako teško to bilo, odlučeno je da će biti korisno i pravilno prihvatiti načelno odluku povjerenstva o granicama", kazao je parlamentu premijer Meles Zenawi. "To nije važnije od mira", dodao je. Etiopija je već prije odbila prihvatiti odluku neovisnog povjerenstva o tome gdje bi 1.000 kilometara duga granica trebala biti. Za sada nema reakcije Eritreje.
BRUXELLES
Visoki povjerenik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana opovrgnuo je u četvrtak, nekoliko sati nakon intervjua za BBC, da je imao izravni kontakt s palestinskom militantnom skupinom Hamas. Solanin ured izdao je priopćenje u kojem se navodi da "niti u jednom trenutku Solana nije želio implicirati da je imao izravne kontakte s Hamasom" otkad je ta skupina stavljena na EU-ov popis zabranjenih terorističkih organizacija. Solanina glasnogovornica Cristina Gallach rekla je u priopćenju da se "bilo kakvo spominjanje kontakata ili sastanaka s Hamasom odnosilo na mišljenja i dojmove koji su mu preneseni, ali koje su prikupile vlade i druge strane na terenu". "Ni u jednom trenutku visoki predstavnik i njegov ured nisu imali izravne kontakte s Hamasom ili bilo kojom drugom organizacijom koja je na EU-ovu popisu terorističkih organizacija", stoji u priopćenju.
MOSKVA
Ruska je policija u četvrtak oslobodila trojicu talaca koje su u stambenoj zgradi sjeverno od Moskve držala dvojica naoružanih dezertera, blizanci Dmitrij i Aleksander Oparin, koji su rano jutros pobjegli iz garnizona blizu Moskve, izvijestila je policija. Braća Oparin su pri bijegu iz garnizona ubila dvojicu policajaca koji su ih pokušali zaustaviti, zatim su oteli minibus s taocima te su ih odveli u stambenu zgradu u mjestu Dmitrov, 50-ak km sjeverno od glavnog ruskog grada. Policija im je odmah ušla u trag te je opkolila kuću u koju su se sklonili s taocima. Nakon nekoliko sati jedan od braće se ubio, a drugoga je uhitila policija, izjavio je glasnogovornik moskovske policije. Braća su podrijetlom iz Čeljabinska u uralskoj regiji, a u Moskvi su odslužili prvu od dvije godine vojnog roka. Dezertiranja, ubojstva i drugi zločini česti su u ruskoj vojsci, demoraliziranoj zbog bijednih uvjeta i nedostatnih financijskih sredstava.
ZAGREB
Ubojstvom četvero novinara ovog mjeseca na tri kontinenta - na Filipinima, u Nikaragvi i na Obali Bjelokosti, prvi put je broj ubijenih novinara u jednoj godini prešao granicu od sto, otvarajući put da 2004. bude zabilježena u povijesti svjetskog novinarstva po crnom rekordu, upozorila je Svjetska federacija novinara (IFJ). Prema podacima te organizacije, koja predstavlja više od 500 tisuća novinara iz 110 država, u ovoj je godini do 16. studenoga u svijetu poginulo 102 novinara. To je više nego "kritične" 2003. godine kada su ubijena 92 novinara, navodi se u izvješćima upućenim Hrvatskom novinarskom društvu i Sindikatu novinara Hrvatske, a za trideset žrtava više nego 2002. godine. Glavni tajnik IFJ Aidan White izjavio je tim povodom da se 2004. godina pretvara u jednu od najkrvavijih godina u povijesti svjetskog novinarstva. Kriza sigurnosti za novinare kulminirala je do nepodnošljive granice i potrebna je brza i učinkovita akcija, kazao je, ističući da su najnovije vijesti o pogibiji novinara i reportera na Filipinima, Obali Bjelokosti i Nikaragvi, šokirale žurnalistički svijet. Hrvatske novinarske udruge i novinare pozvao je da sudjeluju u radu Instituta za sigurnost novinara koji će u prosincu raspravljati o zaštiti novinara osobito na ratom ugroženim područjima. O toj temi dio hrvatskih novinara ima bogato iskustvo stečeno na ratištima tijekom Domovinskog rata.