ZAGREB
Hrvatski premijer Ivo Sanader u četvrtak je u Joseu Manuelu Barrosou uputio čestitku u povodu njegovog potvrđivanja na mjesto predsjednika Europske komisije, priopćeno je iz Vlade. "Gospodine Predsjedniče, s velikim sam zadovoljstvom primio vijest o Vašem izboru za novog predsjednika novih članova Europske komisije. Uvjeren sam da je Europa u Vama dobila lidera koji će uporno i uspješno promicati europske vrijednosti kao jamstvo mirne i prosperitetne budućnosti našeg kontinenta", navodi se u Sanaderovoj čestitki.
Europski parlament potvrdio je u četvrtak uvjerljivom većinom novi sastav Europske komisije na čelu s predsjednikom Joseom Manuelom Barrosom. Za novu Komisiju glasovalo je 449 zastupnika, 149 ih je bilo protiv i 82 suzdržana. Prema izvorima iz Europskog parlamenta, za Barrosovu ekipu glasovala je golema većina od 268 zastupnika Europske pučke stranke, većina od 200 socijalističkih zastupnika kao i većina od 87 liberalnih demokrata. Članovi stranke Zelenih i pripadnici ekstremne desnice glasovali su protiv. Među suzdržanima su bili pojedini francuski i portugalski socijalisti te neki francuski i talijanski liberalni demokrati. Barrosova Komisija trebala bi preuzeti dužnost u ponedjeljak, 22. studenoga, a prije toga još je formalno mora potvrditi Vijeće Europske unije.
BRUXELLES
Predsjednik Europske komisije na odlasku, Romano Prodi, izrazio je u četvrtak zadovoljstvo glasovanjem Europskog parlamenta koji je dao zeleno svjetlo novoj ekipi i njegovom nasljedniku Joseu Manuelu Durau Barrosu, uputivši poruku s čestitkama. "Istinski se radujem što je tako velika većina u parlamentu glasovala za vašu Komisiju", piše Prodi u svojoj poruci. Sljedeća Komisija biti će suočena s "teškim izazovima i morat će rješavati vrlo osjetljiva pitanja", ocijenio je Prodi.
STRASBOURG/ZAGREB
Novi predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izrazio je u četvrtak očekivanje da će Hrvatska postati članicom EU-a za trajanja petogodišnjeg mandata njegove ekipe. "Nadam se da će Hrvatska, ako to bude moguće, postati članicom Europske unije za trajanja mandata ove Komisije", odgovorio je Barroso na konferenciji za novinare na pitanje gdje se nalazi Hrvatska među prioritetima njegove ekipe. Europski parlament je u četvrtak na svojoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu uvjerljivom većinom glasova potvrdio novu Europsku komisiju, čiji će mandat trajati do potkraj 2009. godine.
BERLIN
Hrvatski premijer Ivo Sanader boravio je u četvrtak poslijepodne u Nuernbergu, na poziv potpredsjednika Europskog parlamenta i potpredsjednika Kršćansko-socijalne unije (CSU) Inga Friedricha, gdje je održao govor na godišnjem kongresu Evangeličkog radnog kruga CSU. Hrvatski premijer je obraćajući se gostima kongresa tematizirao pitanje vjere u Europi i EU. On je kao primjer uspješnog dijaloga između različitih vjera naveo i dobar odnos svoje Vlade prema pravoslavnoj manjini u Hrvatskoj. Sanader je u svom govoru pred gostima Kongresa također pojasnio hrvatske pozicije i perspektive na putu u EU. Hrvatski premijer je prije toga u razgovoru s njemačkim medijima posebice istaknuo podršku što je u svojim naporima na putu u Europu Hrvatska dobiva u Njemačkoj.
BEOGRAD
U Beogradu još nema službenog reagiranja na povredu državne granice na Dunavu u četvrtak prije podne kad je hrvatska policija uzvodno prema Dalju zatekla vojni brod Srbije i Crne Gore (SCG) u plovidbi na hrvatskoj strani Dunava. Načelnik Uprave Vojske SCG za odnose s javnošću Dragan Veličković izjavio je novinarima da se priopćenje Ministarstva obrane SCG može očekivati tijekom četvrtka ili u petak. Dužnosnica te Uprave Ksenija Đurić je u izjavi novinarima odbacila bilo kakvu mogućnost da je riječ o provokaciji "jer za to nema ni najmanjih razloga". Ukazala je i na problem određivanja granice na rijeci koja "meandrira". Glasnogovornik vukovarsko-srijemske policije Miroslav Janić potvrdio je u četvrtak da je bez incidenta evidentirana povreda državne granice i da je vojni brod prepraćen na stranu Dunava koja pripada SCG. Državna zajednica Srbija i Crna Gora nedavno je donijela odluku o povlačenju vojske s granica koje će ubuduće čuvati policija. Proces povlačenja vojske je navodno počeo ali se zbog nedostatka novca ne zna kad će završiti, odnosno kad će na red doći granica između Hrvatske i Srbije.
DEN HAAG/ZAGREB
Tužiteljstvo Haškog suda (ICTY) razmatra prepuštanje ukupno 20 predmeta pravosuđima Hrvatske, BiH i SCG, među kojima je i predmet protiv "vukovarske trojke", potvrdila je u četvrtak glasnogovornica Tužiteljstva.
"Tužiteljstvo je do sada sudskom vijeću predložilo šest predmeta za ustupanje pravosuđima zemalja u kojima su zločini počinjeni, a ukupno do kraja godine treba biti predloženo 20 predmeta", rekla je u telefonskom razgovoru glasnogovornica Florence Hartmann. Predmet protiv "vukovarske trojke", bivših oficira JNA Veselina Šljivančanina, Mile Mrkšića i Miroslava Radića, također je među slučajevima uzetim u obzir za ustupanje, potvrdila je Hartmann. U nedavnom podnesku Tužiteljstva u "predmetu Ademi i Norac", Šljivančanin, Mrkšić i Radić navedeni su među "kandidatima za 11bis", što je pravilo koje regulira prepuštanje predmeta ICTY-a.
Na upit namjerava li Tužiteljstvo predložiti ustupanje suđenja "vukovarskoj trojki" Hrvatskoj ili SCG, glasnogovornica je kazala da to ne može odgovoriti.
BEOGRAD
Skupština Državne zajednice Srbije i Crne Gore u četvrtak je prihvatila Strategiju obrane SCG, nakon što je iz prijedloga tog dokumenta izbačena odredba o obvezi suradnje zemlje s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu. Ta je odredba u prvotnom prijedlogu bila navedena u točki o vitalnim sigurnosnim i obrambenim interesima zemlje a izbrisana je zbog protivljenja dijela zastupnika iz Crne Gore, stranaka oporbenih vladajućoj koaliciji Demokratske partije socijalista premijera Mila Đukanovića i njezinih partnera, kao i zbog protivljenja radikala Vojislava Šešelja i socijalista Slobodana Miloševića. U usvojenoj Strategiji obrane ostalo je navedeno opredjeljenje SCG za ulazak u euroatlantske integracije, uključujući i NATO, ali uz obvezu da ulazak u taj savez treba biti potvrđen na referendumu.
LONDON
Britanija i Francuska zauzimaju se za "stabilan i demokratski Irak", izjavio je u četvrtak britanski premijer Tony Blair nakon razgovora s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom, iako su dvojica državnika dali do znanja da imaju različita gledišta na prošlogodišnju invaziju na Irak. "Obje zemlje drže se rezolucije 1546, žele stabilan i demokratski Irak i učinit će sve da se to ostvari", rekao je Blair, prenosi DPA. Chirac je istaknuo da se Britanija i Francuska slažu u svim područjima, a Irak je jedino pitanje u kojemu postoje razlike. "Povijest će reći tko je bio u pravu, a tko u krivu", rekao je Chirac. Britanski i francuski čelnici naveli su da se potpuno slažu oko Afganistana, stanja na Balkanu, Africi, klimatskih promjena i europske sigurnosti. Slažu se i oko stanja na Bliskom istoku, ocijenjujući da bi Izraelci i Palestinci trebali sjesti za zajednički stol nakon smrti Jasera Arafata.
BANJA LUKA
Oko četiri tisuće radnika članova Konfederacije sindikata Republike Srpske (RS) u četvrtak je pod nadzorom policije prosvjedovalo protiv nastojanja vlade da se privatizira energetski sektor, u prvom redu elektroprivreda i naftna industrija. Predsjednik Konfederacije Obrad Belenzada podsjetio je da je prije tri godine vlada RS utvrdila mjere za oživljavanje privrede u RS, a Skupština na temelju toga i zaključke po kojima bi strateška poduzeća trebala ostati u državnom vlasništvu. U sindikatu drže da ništa od toga nije učinjeno i da vlada namjerava rasprodati hidro i termoelektrane, rafineriju u Bosanskom Brodu i rudnike.
Prosvjedno okupljanje ispred zgrade vlade RS okončano je u popodnevnim satima i prošlo je bez incidenata, zahvaljujući dobroj organizaciji skupa.
RIM
Potpredsjednik talijanske vlade Gianfranco Fini imenovan je u četvrtak novim ministrom vanjskih poslova, a na toj dužnosti zamijenit će dosadašnjeg šefa diplomacije Franca Frattinija, koji je postao europski povjernik. Na današnjem sastanku vlade, Fini je postavljen za novog šefa diplomacije, nakon čega je zajedno s premijerom Silvijom Berlusconijem otišao u Quirinale, sjedište predsjednika republike, gdje je prisegnuo pred šefom države Carlom Azegliom Ciampijem. Fini, čelnik desničarskog Nacionalnog saveza, rođen je prije 52 godine u Bologni, diplomirao je psihologiju i profesionalni je novinar. Od mladih dana bio je u neofašističkom pokretu MSI, kojeg je bio i čelnik mladeži, a zatim nakon smrti osnivača te stranke, Giorgia Almirantea, postao je tajnikom od 1987. do 1990. Nakon toga, godinu dana nije bio tajnik, izgubivši na unutarstranačkom glasovanju, ali je već u ljeti 1991. ponovno preuzeo vodstvo stranke, koje drži i danas. Neofašističku stranku je na kongresu 1995. pretvorio u stranku desnice, Nacionalni savez, te se tijekom godina odrekao Mussolinija, pohodio je Izrael, polagao vijence na spomenike žrtava nacifašizma, napustivši neofašizam. Nacionalni savez je druga stranka po snazi u vladinoj koaliciji.
TIRANA
Albanski predsjednik Alfred Moisiu i makedonski predsjednik Branko Crvenkovski, koji je u četvrtak stigao u radni posjet Albaniji, suglasili su se da je unapređenje odnosa dviju zemalja ne samo u njihovom već i u interesu regije. Moisiu je najavio da će poslije SAD-a, i Albanija priznati ustavno ime Makedonije. Nakon razgovora u Pogradecu, oko 150 kilometara južno od Tirane, Moisiu je u izjavi novinarima izrazio zadovoljstvo time što je Crvenkovski rekao da je odlučan provesti Ohridski sporazum, što je, po riječima Moisiua, jamstvo stabilnosti Makedonije. Potpisivanjem Ohridskog sporazuma 2001. godine okončani su oružani sukobi između makedonskih snaga sigurnosti i naoružanih Albanaca i albanska etnička zajednica u Makedoniji dobila je veća prava. Kako i Albanija i Makedonija teže članstvu u EU I NATO-u, dvojica predsjednika su se suglasila da je za ostvarenje tog cilja potrebno unapređenje suradnje, posebice unutar Jadranske povelje čija je potpisnica i Hrvatska.
MOSKVA/ZAGREB
Bivši ruski premijer Nikolaj Rižkov idućeg će se tjedna pojaviti na Haškom sudu (ICTY) kao svjedok obrane na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, izvijestile su u četvrtak ruske agencije.
Najavljen je i dolazak u Haag i umirovljenog ruskog generala Leonida Ivašova a kasnije i bivšeg premijera Jevgenija Primakova. Rižkov, bivši premijer a danas zastupnik u gornjem domu ruskog parlamenta izjavio je da u petak putuje u Haag kako bi s Miloševićem pripremio svoje svjedočenje zakazano za 22. studenoga. "U Haag putujem u petak ujutro a već za poslijepodne planiran je susret s Miloševićem u zatvoru. Drugi sastanak održat ćemo u subotu", izjavio je Rižkov za agenciju Interfax. Precizirao je da će pred ICTY-em svjedočiti kao bivši predsjednik Komisije za Jugoslaviju, koja je u ruskoj Dumi (parlament) osnovana 1999. u vrijeme intervencije NATO-a. "Kao predsjednik komisije bio sam više puta u Jugoslaviji i sastajao se s Miloševićem tako da vrlo dobro znam što se tamo događalo", kazao je Rižkov.
MOSKVA
Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je izjavio da u procesu reforme strukture vladanja ne namjerava ni povećati svoje ovlasti ni mijenjati ustav, odagnavši bojazan Zapada da ruski predsjednik želi "razvodniti" demokraciju. Putin, doznaje se s internetske stranice kremlin.ru, ne želi kao šef države prigrabiti nikakve dodatne ovlasti glede kontrole nad regijama. Ruska je vlada u rujnu predstavila paket reformi kojim bi izabrani guverneri bili zamijenjeni ljudima koje predloži Kremlj, a također bi bili ukinuti i direktni izbori za parlament. Umjesto toga bi se uvele stranačke liste, a sve zajedno je izazvalo oštre kritike Zapada, od Washingtona do Bruxellesa. Putin poručuje da nije čuo niti jednu pritužbu od regionalnih čelnika, tvrdeći da se jedino učinkovita uravnotežena vlada može nositi sa složenim problemima poput terorizma.
ZAGREB
Hrvatski vozač Damir Mikulić i dalje je u američkom pritvoru u Iraku i o njemu nema nikakvih novih informacija, doznaje se u četvrtak u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP). "Njegov status je nepromijenjen. Nalazi se u pritvoru, a mi pokušavamo ubrzati rješenje tog slučaja", izjavio je Hini dužnosnik MVP-a Vinko Ljubičić. On je na čelu tima zaduženog za praćenje stanja u Iraku i slučaja Damira Mikulića, kojega su zbog navodne špijunaže američke snage u Iraku uhitile prije više od mjesec dana. Mikulić je pritvoren u logoru Bucca kod grada Um Qasra na jugu Iraka, gdje američka vojska drži pritvorene strance.
ZAGREB
Pomoćnik glavnog tajnika Sjevernoatlantskog saveza Jean Fournet otvorio je u četvrtak na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Središnju depozitarnu biblioteku NATO-a za područje Hrvatske. "Otvaranje ove biblioteke vrlo je važno za dijalog između NATO-a i Hrvatske", kazao je Fournet. Dodao je da će sve knjige u izdanju NATO-a svoje mjesto naći i u Hrvatskoj. Fournet se nalazi u Zagrebu povodom međunarodne konferencije "NATO nakon Istanbula - sigurnost u jugoistočnoj Europi" koja će se održati u petak. Na početku konferencije sudionicima će se obratiti predsjednik Stjepan Mesić, nacionalni koordinator za NATO Pjer Šimunović i predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatske Radovan Vukadinović.
VARŠAVA
Snažni olujni vjetrovi s udarima do 130 kilometra na sat zahvatili su u četvrtak Poljsku, uzrokujući smrt pet osoba, uništavajući zgrade i blokirajući ceste u zemlji. Šestomjesečnu bebu usmrtila je grana koja je pala na kolica dok ih je majka gurala po varšavskom parku, javlja poljska novinska agencija PAP. Poljski radio izvijestio je o smrti 68-godišnjeg biciklista kojega je nalet vjetra srušio u sjeveroističnom području zemlje. Jedno je stablo palo na automobil koji se kretao prema Starogardu Gdanskijem, na sjeveru zemlje. Oba putnika su smrtno stradala u nesreći. U istom području grana je ubila vatrogasca koji je sudjelovao u operaciji spašavanja.
BEČ
Pod naslovom "Europa bez granica - što drži EU zajedno" u Beču je poslije podne počeo 7. europski forum koji je okupio visoke predstavnike institucija EU te visoke dužnosnike europskih država. Pokrovitelj tog skupa, austrijski savezni predsjednik Heinz Fischer naglasio je da je potrebna snažna Europska unija u kojoj svaka država članica može izraziti svoja nacionalna gledišta. "Više Europe, manje nacionalizma, koji je bio veliko zlo u posljednja dva stoljeća" rekao je Fischer i dodao da to ne znači izjednačavanje povijesnih, kulturnih i jezičnih vlastitosti i razlika jer da su različitosti bogatstvo Europe. Ne drži samo Europski parlament, Europska komisija i Europsko vijeće Europsku uniju zajedno nego prije svega uvjerenost i vjera da u njoj bude zajedno što je moguće više ljudi, zaključio je austrijski predsjednik Fischer i najavio da će jedna od tema ovog skupa biti proširenje EU, dodavši da Rumunjska, Bugarska i Hrvatska čekaju da postanu punopravne članice europske obitelji država. Neki od naslova rasprava i okruglih stolova su: pridruženje Turske EU, Europa na prekretnici te Europski most između Istoka i Zapada na kojem će, kako je najavljeno, govoriti austrijski kancelar Wolfgang Schuessel, hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, te potpredsjednica Europske komisije Margot Wallstroen.
RANGUN
Mianmarska (burmanska) hunta objavila je u četvrtak da je započela postupak oslobađanja gotovo 4000 osoba koje je možda greškom zatočio nedavno raspušten organ obavještajnih službi. Službeni radio obznanio je kasno u četvrtak da je počeo proces oslobađanja 3937 zatvorenika iz zatvora u cijeloj zemlji. "Zaključeno je da je Nacionalni obavještajni ured možda koristio neregularna i neprikladna sredstva za njihovo zatočenje", rečeno je na državnom radiju.
HEIDELBERG
U napadu zapaljivom bombom na džamiju u jugozapadnom njemačkom gradu Sinsheimu nije bilo žrtava, ali su oštećena vrata, nakon čega je izbio požar, izvijestili su u četvrtak službeni izvori. U unutrašnjosti džamije nije bilo štete, a ukupna šteta na vanjskome dijelu džamije procjenjuje se na 10.000 eura. Incident je uslijedio nedugo nakon nasilja u susjednoj Nizozemskoj gdje su muslimanski ekstremisti nedavno ubili režisera Thea Van Gogha jer je u svojim djelima kritizirao islam. Stanovnici Njemačke također strahuju od mogućeg porasta tenzija između muslimana i ostalih stanovnika te zemlje.
KAIRO
Egipat je u četvrtak uputio oštar prosvjed Izraelu i zatražio objašnjenje za napad izraelskih tenkova na granici između Egipta i Gaze u kojemu su poginula trojica egipatskih policajaca. "Oštro osuđujući i prosvjedujući protiv tog incidenta, Egipat zahtjeva od izraelskih vlasti hitnu i punu istragu o svim okolnostima", stoji u priopćenju egipatskog ministarstva vanjskih poslova. Nekoliko sati prije, izraelski premijer Ariel Sharon telefonski se ispričao egipatskom predsjedniku Hosniu Mubaraku. Izraelci su objavili da su njihovi tenkisti zamijenili policajce za palestinske militante, koji su postavljali eksploziv protiv izraelskih snaga. Riječ je o jednom od najtežih incidenata između dviju zemalja u posljednjih nekoliko godina.
ATENA
Obijanje Turske da službeno prizna Republiku Cipar, novu članicu EU-a "politički je i institucionalni apsurd", izjavio je u četvrtak glasnogovornik grčkog ministarstva vanjskih poslova Georges Kumucakos.
"Nepriznavanje zemlje članice EU-a (Cipra) od strane zemlje kandidatkinje (Turske) politički je i institucionalni apsurd koji treba riješiti na logičan način", smatra Kumucakos. Turski ministar vanjskih poslova Abdullah Gul u nedavnom je intervjuu za jedan turski list izjavio da Ankara ne namjerava priznati Cipar do summita EU-a 17. prosinca, kada će europski čelnici donijeti odluku o eventualnom početku pregovora s Ankarom.