BEOGRAD
Hrvatski premijer Ivo Sanader i predsjednik državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović istaknuli su u ponedjeljak u Beogradu kako je budućnost Hrvatske i Srbije i Crne Gore u Europi koja se ujedinjuje te da normalizacija odnosa između dviju država nema alternative. "Normalizacija odnosa između Hrvatske i Srbije i Crne Gore nema alternativu", izjavio je hrvatski premijer Ivo Sanader tijekom prvog službenog posjeta Beogradu, gdje se prvo sastao s predsjednikom državne zajednice SCG, koji je ujedno i predsjednik Savjeta ministara SCG, Svetozarom Marovićem. Hrvatski premijer i predsjednik Srbije i Crne Gore ocijenili su da su odnosi dviju država sve bolji i da obje zemlje teže europskim vrijednostima, poštivanju europskih standarda, demokracije, vladavini prava i poštivanju ljudskih i manjinskih prava. Marović je u izjavi novinarima ocijenio važnim prvi posjet hrvatskog premijera Beogradu, a razgovore kao konstruktivne i uspješne. "Što prije Hrvatska počne s euroatlanskim integracijama, bit će bolje i ostalim zemljama regije, to će ubrzati europski put i Srbiji i Crnoj Gori", kazao je premijer Sanader.
BEOGRAD
Beogradski elektronski i tiskani mediji dali su u ponedjeljak veliki publicitet posjetu hrvatskog premijera Ive Sanadera Beogradu, naglašavajući da je to prvi posjet nakon normaliziranja odnosa između dviju zemalja te da potpisivanje Sporazuma o manjinama ima povijesno značenje. Beogradska "Politika" prenosi Tanjugov intervju s premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom pod naslovom "Niz bolnih tema" i podnaslovom "Europa je pozdravila moj posjet Beogradu". Ističe se Sanaderova ocjena da je " Sporazum o zaštiti prava nacionanih manjina povijesni sporazum između Hrvatske i Srbije i Crne Gore...". "Poznate su vrijednosti na kojima se temelji suvremena Europa. Jedna od tih je poštivanje ljudskih prava, poštivanje manjinskih prava. Potpisivanje Sporazuma će značiti mnogo za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji i Crnoj Gori i srpsku i crnogorsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj", prenose se riječi hrvatskog premijera.
SARAJEVO
Policija Republike Srpske uhitila je protekle noći osmoricu bosanskih Srba protiv kojih je Županijsko tužiteljstvo u Sarajevu podiglo optužnice za ratne zločine, potvrdili su u ponedjeljak policijski i pravosudni izvori u Sarajevu i Banjoj Luci. Glasnogovornik Županijskog tužiteljstva u Sarajevu Oleg Čavka potvrdio je novinarima kako je tijekom dana tom tužiteljstvu predano osam uhićenih, pod optužbom da su tijekom rata u BiH počinili zločine na području Istočne Bosne. Prema Čavkinim navodima, optužnice su podignute 1999. godine. On nije želio potvrditi o kojim je osobama riječ s obrazloženjem kako se provjerava identitet uhićenih. Prema policijskim izvorima petorica optuženih uhićeni su na području Lukavice i Pala, a trojica u Foči. Mediji su prenijeli kako je među uhićenima i ratni zapovjednik policije na Palama Jovan Škobo. Ostali uhićeni su, prema izvješću medija, Goran Vasić, Veselin Čančar, Dragoja Radanović, Svetko Novaković, Momir Glišić, Željko Mitrović i Momir Skakavac.
LONDON
Pravila ratovanja koja štite civile i ranjene borce prekršena su na obje strane u američkoj ofenzivi na irački grad Falluju, objavila je ponedjeljak organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI). Navodeći primjere kršenja pravila ratovanja na obje strane, AI je zatražio istragu svih prekršaja i privođenje odgovornih pravdi. Ne samo da američke i iračke snage nisu poduzele mjere potrebne kako bi se spriječilo da se civili zateknu u vatri, nego su i pobunjenici također zlorabili zastave za prekid vatre i pucali ne birajući mete, priopćeno je. Tako su primjerice deseci civila, među kojima 20 iračkih liječnika i bolničara, poginuli kada je 9. studenoga pogođena klinika u Falluji. Nije poznato tko je ispalio projektil. Istoga dana poginuo je i jedan devetogodišnji dječak, a poginula je i jedna žena s tri kćeri kada im je kuća pogođena bombom.
RAMALLAH
U Fatahu postoji konsenzus da Mahmud Abas, šef PLO-a, bude službeni kandidat na palestinskim predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati 9. siječnja 2005. godine, rekao je u ponedjeljak palestinski ministar vanjskih poslova Nabil Šat. "Postoji konsenzus u Fatahu da Abas bude kandidat na izborima, no potreban je službeni sastanak da se to objavi", rekao je.
ŽENEVA
Iračko-američke koalicijske snage u Iraku vratile su konvoj humanitarne pomoći koji je u ponedjeljak trebao ući u Falluju, kazao je glasnogovornik Međunarodnog crvenog križa, javlja Associated press. Ahmed Rawi, glasnogovornik Međunarodnog crvenog križa u Bagdadu rekao je da je konvoj iračkog Crvenog polumjeseca u kojemu su bila četiri ambulantna vozila te četiri kamiona s pomoći za opću bolnicu u Falluji stigao do predgrađa ali nije mogao i ući u grad. Crveni križ i Crveni polumjesec nisu imali dopuštenje za ulazak u Falluju tijekom više od tjedan dana sukoba između pobunjenika i američkih vojnika potpomognutih snagama iračke vlade.
GAZA
Američki državni tajnik Colin Powell posjetit će idući tjedan Zapadnu obalu i sastati se s novim palestinskim vodstvom koje je privremeno preuzelo vlast nakon smrti predsjednika Jasera Arafata, priopćio je u ponedjeljak jedan palestinski dužnosnik. Sjedinjene Države još nisu potvrdile vijest o tom putovanju koje bi Powellu bilo prvo na palestinske teritorije od ožujka 2003. kad je utro temelje "mirovnim smjernicama" koje imaju američku podršku, ali odonda su zbog izraelsko-palestinskoga nasilja uglavnom propale. Powellov bi posjet dao težinu zahtjevu američkoga predsjednika Georgea W. Busha da se obnove napori za mir i stvaranje palestinske države nakon smrti Jasera Arafata.
BERLIN
Vodeći njemački političari izrazili su u nedjelju i ponedjeljak bojazan da bi se val nasilja inspiriran vjerskom mržnjom, koji ovih dana potresa susjednu Nizozemsku, mogao prenijeti i na Njemačku. Predstavnici parlamentarnih stranaka istodobno traže pojačani dijalog između Nijemaca i pripadnika islamske zajednice, ali i pojačanu volju za integracijom kod njemačkih useljenika. Ministar unutarnjih poslova Otto Schily (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) izjavio je na državnoj televiziji u nedjelju uvečer da su "nizozemski uvjeti mogući i kod nas". On smatra da je unatoč pojedinim uspjesima u procesu integracije stranaca "opasnost od islamizma velika".
BRUXELLES
Budući predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predstavit će svoju izmijenjenu ekipu Europskom parlamentu u četvrtak 18. studenoga nakon saslušanja trojice novih povjerenika koje započinje u ponedjeljak poslije podne. Očekuje se da će zastupnici Europskog parlamenta, koji su Barrosa prisilili da promijeni kandidate za povjerenike iz Italije i Latvije, biti jednako oštri u ispitivanju novih kandidata - dosadašnjeg talijanskog ministra vanjskih poslova Franca Frattinija i Latvijca Andrisa Piebalgsa. Sličnu proceduru treba proći i mađarski kandidat Laszlo Kovacs, koji je prvotno bio predviđen za resor energetike, a sada bi trebao preuzeti oporezivanje.
BERLIN
Njemačka evangelistička crkva (EKD) je zabrinuta zbog porasta utjecaja kršćanskog fundamentalizma u Sjedinjenim Američkim Državama i spremnosti pojedinih vjerskih grupacija u ovoj zemlji da probleme i sukobe riješe nasiljem, za što je, smatra se, posljednji primjer rat u Iraku. Predsjednik vijeća EKD-a evangelistički biskup Wolfgang Huber izjavio je u razgovoru za dnevnik "Berliner Zeitung" od ponedjeljka da je pojava kršćanskog fundamentalizma prisutna kako u unutarnjoj tako i u vanjskoj politici SAD-a. Huber je izravno napao i američkog predsjednika Georga Busha koji "krivo interpretira kršćanstvo". U kršćansku vjeru spada i dvojba i mislim da predsjednik Bush na tom polju mora još podosta naučiti, smatra Huber.
MADRID
Istrage provedene u sredinama radikalnih islamista u Španjolskoj pokazale su da u toj zemlji djeluju mreže "džihadskog salafizma" Osame bin Ladena, a ustanovljena je i povezanost napada izvedenih na Sjedinjene Države, na Maroko i Europu. Od terorističkih napada 11. rujna 2001., na Sjedinjene Države, preko napada na Casablancu u svibnju 2003., sve do ubojstva nizozemskaog filmskog režisera Thea van Gogha, tragovi uvijek prolaze Madridom, španjolskom prijestolnicom u kojoj je 11. ožujka 2004. ubijena 191 osoba u islamističkim napadima. Od rujna 2001., sudac Baltazar Garzon uspio je razotkriti jednu ćeliju Al-Qaide u Španjolskoj, a ta je imala neke pojedinosti napada na New York i Washington. Pojedinosti su datirale od španjolskog boravka Mohammada Atte, šefa pilota samoubojica na njujorške blizance.
BERLIN
Međunarodne snage sigurnosti u Afganistanu (ISAF) ostat će u toj zemlji još najmanje deset godina, jer je toliko potrebno za završetak procesa obnove zemlje, izjavio je u ponedjeljak zapovjednik Francusko-njemačke brigade (BFA) Walter Spindler. On je kazao kako se o konačnom odlasku vojnika ISAF-a iz Afganistana može raspravljati, no u "optimalnim" uvjetima ono će biti ostvarivo "najranije za desetak godina", rekao je general novinaru regionalnog lista Neue Osnabruecker Zeitung.