NAGYKANIZSA
Mađarski i hrvatski predsjednici Ferenz Madl i Stjepan Mesić sudjelovali su subotu na obilježavanju Dana Hrvata u Mađarskoj, koji su ove godine održani u pograničnom gradu Nagykanizsi, i tom prigodom izrazili zadovoljstvo položajem manjina u obje zemlje. Oba predsjednika ocijenila su da Hrvati u Mađarskoj i Mađari u Hrvatskoj uživaju visoku razinu manjinskih prava. "Hrvatska manjina ima posebno mjesto u Mađarskoj koja je s Hrvatskom dijelila 800 godina zajedničke povijesti", rekao je Madl. "U našem je interesu da se Hrvati u Mađarskoj osjećaju dobro i da mogu ostvariti sve svoje interese", dodao je mađarski predsjednik koji je po prvi put u svom mandatu sudjelovao u takvim svečanostima. Predsjednik Mesić je naglasio da su manjine u Hrvatskoj i Mađarskoj prihvatile i provele vrijednosti europskog integriranja. "Ono što je uspjelo u Skandinaviji i zemljama Beneluksa ostvareno je između Hrvatske i Mađarske", rekao je Mesić pred prepunom dvoranom kulturnog centra u Nagykanizsi. Dvojica predsjednika razgovarala su ranije u subotu u četiri oka. Madl je ponovno istaknuo mađarsku potporu ulasku Hrvatske u EU i prihvatio Mesićev poziv da iduće godine posjeti Hrvatsku. Mađarski je predsjednik zažalio Mesiću uspjeh na predsjedničkim izborima i unaprijed mu čestitao vjerujući da će osvojiti i drugi petogodišnji mandat.
BRIJUNI
Ministri vanjskih poslova država članica Američko-jadranske povelje - Hrvatske, Makedonije i Albanije, Miomir Žužul, Ilinka Mitreva te Kastriot Islami, u subotu su se na Brijunima susreli s ministrima vanjskih poslova Srbije i Crne Gore te BiH Vukom Draškovićem i Mladenom Ivanićem, direktorom NATO-a za euroatlantske integracije Jaroslavom Skonieczkim te izaslanstvima sedam članica NATO-a. Izražavajući zadovoljstvo uspjehom sastanka jer su, po njegovim riječima, svi sudionici poduprijeli deklaraciju koja je u petak navečer usvojena između RH, Makedonije, Albanije i SAD-a, Žužul je pozdravio želju SiCG-a te BiH za ulaskom u Partnerstvo za mir, te ponovno potvrdio da se samo kroz integracije s EU i NATO-om može doprinijeti stabilizaciji ovog dijela Europe. U deklaraciji usvojenoj u petak ministri su izrazili spremnost na jače sudjelovanje u misijama, zadaćama i operacijama NATO-a kao što je ISAF u Afganistanu i misija obuke iračkih vojnika. "Kroz razvoj suradnje, nastavit ćemo stavljati naglasak na inicijative i projekte koji jačaju Akcijske planove za članstvo te stvarati uvjete kroz sudjelovanje u misijama, zadaćama i operacijama NATO-a, kao što su ISAF u Afganistanu i NATO-va misija obuke u Iraku", kaže se u zajedničkoj izjavi trećeg susreta komisija za provedbu Povelje. Na pitanje hoće li Hrvatska sudjelovati u antiterorističkoj akciji "hvatanja Bin Ladena" kao i u vojnim misijama u Iraku, hrvatski šef diplomacije ustvrdio je kako Hrvatska već ima svoje jedinice u Afganistanu te kako će u cilju smirivanja situacije u Iraku zajedno s Njemačkom, s kojom je potpisala sporazum, uputiti tri civilne osobe koje će se angažirati u obnovi Iraka.
SARAJEVO
Bosanski Hrvat Miroslav Bralo, kojega je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) optužio za ratne zločine, u petak je prebačen u Den Haag, priopćilo je u subotu u Sarajevu zapovjedništvo Stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR). U kratkom priopćenju navodi se da se Bralo dobrovoljno predao SFOR-u 10. studenoga i otada je do prebacivanja u Haag boravio u jednoj njihovoj bazi. SFOR u priopćenju dodaje da je Bralina predaja korak kojega bi trebali slijediti svi drugi haški optuženici koji su još u bijegu. Bralo je optužen da je kao pripadnik posebne postrojbe Hrvatskog vijeća obrane (HVO) "Džokeri" 1993. godine sudjelovao u ratnim zločinima nad Bošnjacima, uključujući i masakr u selu Ahmići. Njega se tereti za sudjelovanje u uhićenju i pritvaranju bošnjačkih civila, mučenja i ubojstva zarobljenika te za višestruko silovanje. Optužnica protiv Brale podignuta je još 1995. godine, no oznaka tajnosti s nje je skinuta prije dva tjedna.
FALLUJA
Operacija u Falluji završena je i u tom gradu ima još samo nekoliko manjih pobunjeničkih uporišta, rekao je u subotu irački tajnik za nacionalnu sigurnost Kasem Daud. "Operacije ofenzive Zora završene su i ostalo je samo još nekoliko džepova koje ćemo riješiti operacijom čišćenja", rekao je na konferenciji za novinare u Bagdadu. Daud je dodao da je tijekom napada na Falluju ubijeno više od tisuću pobunjenika a 200 ih je zarobljeno. Američki zapovjednik general Carter Ham rekao je pak da postoje mali izgledi da se pobunjenici koji su pobjegli iz Falluje pred američkom ofenzivom sada bore u gradu Mosulu čiji su dijelovi u subotu poslije podne pali u ruke pobunjenika.
PARIZ
Više tisuća osoba okupilo se u subotu u mnogim europskim gradovima odajući počast preminulom palestinskom čelniku Jaseru Arafatu i prosvjedujući protiv izraelske politike na palestinskom teritoriju, posebno kada je riječ o izgradnji izraelskog sigurnosnog zida. U Parizu se na poziv Komunističke revolucionarne lige (LCR) okupilo između 2.000 i 6.000 osoba. "Ovo je međunarodna kampanja protiv izgradnje zida srama", izjavio je član uprave LCR-a Christian Piquet. U prosvjedu u Parizu pridružili su im se pripadnici Komunističke stranke i Stranke zelenih. U Lyonu se okupilo oko 500 prosvjednika. Oni su također prosjedovali protiv podizanja zida te su željeli odati počast Arafatu. U Lilleu se s istom namjerom okupilo stotinjak osoba. U glavnome gradu Italije nekoliko tisuća osoba, uglavnom predstavnika talijanske oporbe, među kojima je bilo najviše komunista i zelenih prosvjedovalo je protiv izraelskog "zida apartheida". Prosvjednici su isticali transparente na kojima je pisalo "Stop okupaciji Iraka i Palestine". U Berlinu se u sličnim prosvjedima, u kojima su sudjelovali uglavnom pripadnici muslimanske zajednice, okupilo oko 750 osoba. Oni su na taj način željeli izraziti nezadovoljstvo izraelskom politikom. U Ženevi je prosvjedovalo oko 300 osoba.
RAMALLAH
Palestinski čelnik Marvan Barguti, koji u izraelskom zatvoru služi doživotnu kaznu, namjerava se kandidirati na palestinskim predsjedničkim izborima, rekla je u subotu za France presse njegova supruga Fadva, dodavši da će o njegovoj kandidaturi konačnu odluku donijeti članovi pokreta Fatah, čiji je Barguti vođa na Zapadnoj obali. "U tijeku su rasprave o tome pitanju i za tjedan ili dva znat ćemo hoće li Marvan biti kandidat Fataha na predstojećim predsjedničkim izborima", rekla je Fadva Barguti. Ona je ocijenila da je za života Jasera Arafata njezin suprug "bio drugi najpopularniji palestinski čelnik", a dokaz za to je ispitivanje javnog mišljenja provedeno u listopadu. Marvan Barguti ima "jasan politički program kako iz Intifade prijeći na mir na temelju načela koegzistencije između dviju država", izraelske i palestinske, rekla je njegova supruga. Također je dodala da je Barguti "u dobrim odnosima sa svim palestinskim pokretima te da s njihovim članovima kontaktira posredstvom odvjetnika koji ga posjećuju u zatvoru" u Izraelu. Kao jednog od glavnih pokretača Intifade, izraelski je sud 6. lipnja Bargutija osudio na izdržavanje pet doživotnih zatvorskih kazni zbog umiješanosti u četiri protuizraelska napada.
ZAGREB/PRAG
Najveća oporbena stranka u Češkoj, Građanski demokratski savez (ODS), zabilježila je u subotu uvjerljivu pobjedu na parcijalnim izborima za gornji dom češkog parlamenta, a vladajući socijaldemokrati (ČSSD) nisu uspjeli osvojiti nijedan mandat, javljaju češki mediji i svjetske agencije. Na ovim se izborima birala trećina saziva Senata, odnosno 27 od ukupno 81 zastupnika. U prvom krugu izbora, prošloga vikenda, više od 50 posto glasova dobio je samo jedan kandidat, i to iz redova ODS-a. U drugom krugu izbora, održanom u petak i subotu, ODS je osvojio 17 novih zastupnika i s ukupno 36 senatora ima relativnu većinu u gornjem domu parlamenta. Tri mandata pripala su demokršćanima (KDU-ČSL), manjinskim partnerima u vladajućoj koaliciji, dva su osvojili nezavisni kandidati, a po jedan komunisti, zeleni, liberali i europski demokrati. Najveća stranka vladajuće koalicije ČSSD premijera Stanislava Grossa nije uspjela osvojiti nijedan mandat. Iako Senat nema velike ovlasti u odnosu na donji dom parlamenta i ovi izbori neće ugroziti vladajuću koaliciju, radi se o trećem teškom porazu socijaldemokrata u samo nekoliko mjeseci. Prvi je uslijedio na izborima za Europski parlament u svibnju, a drugi na regionalnim izborima protekloga vikenda kada je ODS osvojio vlast u 12 od 13 čeških regija.
WASHINGTON
Američki potpredsjednik Dick Cheney (63), koji je u razdoblju od 1978. do 2000. imao četiri srčana udara, u subotu je primljen u bolnicu Sveučilišta George Washington zbog problema s dišnim sustavom, odakle je pušten nakon obavljenih pretraga, izvijestio je glasnogovornik Bijele kuće Ken Lisaius. Rezultati obavljenih liječničkih pretraga u granicama su normalnih vrijednosti te su liječnici isključili srčane probleme, rekao je Lisaius dodavši kako je pretrage nadzirao Cheneyjev kardiolog Jonathan Reiner. Cheneyju je nakon četvrtog infarkta ugrađen "pacemaker". Dick Cheney prevezen je u bolnicu nakon što je osjetio "gušenje". "Pretpostavlja se da je to posljedica nedavno preboljele teže prehlade, no s obzirom na dosadašnje srčane udare, potpredsjednik Cheney odlučio je obratiti se liječnicima i obaviti pretrage", rekao je Lisaius.