Transitions Online/Prag - Balkan nisko na listi američkih predizbornih tema
Balkan više nije glavna tema američkih predizbornih rasprava, no između Kerryja i Busha ipak postoje neke razlike koje bi se mogle odraziti na jugoistočnu Europu, ocjenuje Eric Gordy, sveučilišni profesor i autor knjige "Kultura moći u Srbiji 1999." u analizi za internet site "Transitions Online".
Ni Bush ni Kerry u slučaju pobjede vjerojatno neće mijenjati prevladavajuću američku politiku prema Balkanu koja predviđa da će balkanske zemlje postati mirne demokracije pridružene Europskoj uniji, piše Gordy no dodaje kako u slučaju da pobijedi Kerry i pokuša ponovno izgraditi mostove između SAD-a i EU-a "biti prekinuta najdraža igra balkanskih političara: dovođenje Amerikanaca i Europljana u sukob". Ako pobijedi Bush ova će se igra vjerojatno nastaviti, smatra Gordy.
Predstojeći američki izbori djelomice će odrediti i mogu li vlade Srbije i Hrvatske nastaviti koristiti pitanje ratnih zločina kako bi uspostavljale "ravnotežu" između SAD-a i EU-a, objašnjava Gordy i podsjeća da se Bush protivi Međunarodnom kaznenom sudu, te da je protivljenje njegove administracije međunarodnoj nadležnosti u slučajevima kršenja međunarodnog humanitarnog prava doprinijelo potkopavanju snage zahtjeva za suradnjom Haaškog suda za zločine na području bivše Jugoslavije. Kerry načelno podržava Međunarodni kazneni sud, ali je i on zagovarao reviziju Rimskog statuta na temelju kojeg je osnovan taj sud, dodaje Gordy.
Gordy napominje ocjenjuje i kako je slika dobro organiziranih nacionalnih dijaspora balkanskih zemalja u SAD-u koje lobiraju za svoje predstavnike u interesu svojih domovina velikim dijelom mit. Jedini sudionik ovogodišnjih predsjedničkih izbora koji ima korijene u jugoistočnoj Europi bio je Dennis Kucinich, no ni on nema običaj u svojim istupima isticati svoje hrvatske korijene, primjećuje Gordy.
Zajednice useljenika iz balkanskih zemalja minimalno su uključene u predsjedničke izbore, a većina njih na strani republikanaca, ocjenjuje Gordy i navodi kako, između ostalih, Bushu potporu pruža manje poznata organizacija "Serbian Americans for Bush-Cheney" na čijim se internet stranicama jedino može prepoznati ime novinara Srđana Trifkovića, jednog od nekadašnjih glasnogovornika ratnog čelništva bosanskih Srba.
Premda se Kerry u srpnju založio za neovisnost Kosova pretjerano je govoriti i o čvrstom bloku američkih Albanaca koji bi ga podržavao, nastavlja Gordy. Nema ni organiziranih skupina bosanskih muslimana koje bi podržavale nekog od kandidata, a američki se muslimani daju sve manju potporu republikancima, primjećuje Gordy te dodaje kako se ni američki Hrvati nisu vidljivo svrstali iza nekog od kandidata.
Gordy se osvrće i na Kuhnerov članak objavljen 25. listopada u Washington Timesu o odustajanju Washingtona od potpore Haaškom sudu ocjenjujući da postoji više razloga za skepsu prema Kuhnerovim tvrdnjama. Washington Times nije uobičajen izvor za prenošenje najava političkih poteza a washingtonski dužnosnik na čije se ocjene Kuhner poziva nije ovlašten za pitanje ratnih zločina, ističe Gordy uz ocjenu da je Kuhner, koji se zalaže za oslobađanje hrvatskog generala Ante Gotove od optužbi, vjerojatno list iskoristio kako bi pustio predizbornu glasinu.
ANSA/Rim - Cossiga ne podržava tekst europskog ustava
Francesco Cossiga, doživotni senator i bivši talijanski predsjednik, ocijenio je da ga potpisivanje teksta Europskog ustava u Rimu podsjeća na "svetkovinu u provincijskom ozračju", te dodao kako je "jedine mudre riječi, u razgovoru za torinsku La Stampu, izgovorio vatikanski ministra vanjskih poslova monsinjor Giovanni Lajolo koji govori o povelji bez duše i upozorava na ulazak Turske u Europsku uniju", izvijestila je ANSA u petak.
Francesco Cossiga, koji je najavio da će u talijanskom parlamentu glasovati protiv ratifikacije ustavne povelje, nije nazočio svečanom potpisivanju teksta europskog ustava u Rimu. "Na svetkovini, u posve seoskom ozračju, potpisivanja takozvanog ugovora, ili točnije, teksta o pravilima organizacije i funkcioniranja Europske unije, udebljanog zbrkanim pravilima nejasnog značenja i spretnom semantičkom varkom, koji prolazi pod imenom europskog ustava, jedine razborite i uravnotežene riječi su one koje je izgovorio tajnik za međudržavne odnose Svete Stolice Lajolo, koji je mudro, oprezno i ozbiljno upozorio na nedostatak duha ovog sporazuma", rekao je Cossiga i dodao kako "možda postoji jedan duh u potaji i to onaj Chiraca i velikog dijela Europskog parlamenta u odnosu spram vjere i laicizma".
Monsinjor Lajolo je, napominje Cossiga, "upozorio i na ubrzan ulazak Turske u Uniju spram izrazitih oklijevanja u odnosu na mnogo demokratičnije, i sigurno kršćanske, zemlje poput Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, Ukrajine, Moldavije, Gruzije i Armenije", prenosi ANSA.
ANSA/Rim - Jakovčić predložen za potpredsjednika Skupštine europskih regija
Predsjedništvo i ured Skupštine europskih regija (AER) jednoglasno su predložili Riccarda Illyja, predsjednika talijanske regije Furlanija-Julijska krajina, za kandidata za predsjedanje AER-om u dvogodišnjem razdoblju 2005. i 2006. godine, izvješćuje agencija ANSA navodeći i da je za jednog od potpredsjednika predložen Ivan Jakovčić, istarski župan.
Za potpredsjednička mjesta predloženi su Adrian Zeller, predsjednik francuske regije Alzas i Ivan Jakovčić, župan Istarske županije u Hrvatskoj, dok je za potpredsjednika-blagajnika predložen Ryan Greenslade, predsjednik pokrajine Devon u Velikoj Britaniji, navodi ANSA.
Izbor predloženih kandidata predviđen je za 25. i 26. studeni na općoj skupštini AER-a u Beču, priopćeno je iz skupštine Furlanije-Julijske krajine. Franco Iacop, povjerenik regionalne skupštine Furlanije-Julijske krajine za međunarodne odnose, je na sastanku ureda ARE-a u Bernu prenio "Illyjevu zadovoljstvo prijedlogom, kojim se", objasnio je, "priznaje i središnja uloga regije Furlanije-Julisjke krajine u europskom kontekstu", izvijestila je ANSA u petak.
Delo/Ljubljana - Priznanje zagrebačkog HNK-a slovenskom koreografu
Postava baleta "Đavo na selu" Frana Lhotke i poziv na svečanu izvedbu u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu veliko je priznanje slovenskom koreografu Pinu Mlakaru i njegovoj pokojnoj supruzi Piji Mlakar koji su 1954. godine an scenu zagrebačkog HNK postavili ovo djelo, piše ljubljansko "Delo" od petka.
Pino Mlakar, 97-godišnji slovenski koreograf jedini je preživjeli akter 70-godišnjeg uspješnog scenskog života baleta "Đavo na selu" hrvatskog skladatelja Frana Lhotke. Iako živi u Novom mestu zdravlje mu nije dopustilo da sudjeluje na svečanoj predstavi u zagrebačkom HNK-u u povodu 50 godina neprekidnog prikazivanja baleta koji je požnjeo uspjehe na hrvatskim scenama i u inozemstvu, pa se zahvalio i poslao čestitke, piše u petak ljubljansko "Delo" u svojoj rubrici kulture.
Postava baleta i poziv Mlakaru svakako je veliko priznanje za Mlakara i njegovu pokojnu suprugu Piju Mlakar, slavni baletno-koreografski par koji su napravili koreografiju za Lhotkino djelo, navodi vodeći slovenski list.
"Kad im je Maks Pitamic 1934. godine poslao klavirsku partituru 25-minutne predstave Đavo i njegov šegrt nitko nije mogao slutiti da se time otvorio put najvažnijem i najčešće izvođenom djelu hrvatske plesne baštine", navodi list u prilogu Ratka Čangalovića.
Slovenski baletski i koreografski par bio je oduševljen muzikom koja se temeljila na hrvatskom glazbenom folkloru. Libreto je kasnije prerađen, zajedno s Lhotkom, u cjelovečernju predstavu sa snažnom dramaturgijom i suvremenom koreografijom, a rad je dobio naziv "Đavo u selu". Skladatelj Lhotka njihovu je ponudu s veseljem prihvatio i počeo pripremati veliku baletnu predstavu, opisuje "Delo" put koji je doveo do praizvedbe u Zagrebu.