Oslobođenje/Sarajevo - Ana Trišić-Babić kandidat za veleposlanika BiH u Hrvatskoj
Nova veleposlanica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj po svoj će prilici biti Ana Trišić-Babić, koja trenutačno obnaša dužnost pomoćnika ministra vanjskih poslova BiH zadužena za multilateralu, piše u četvrtak sarajevsko "Oslobođenje".
Nominacija Ane Trišić-Babić za novu diplomatsku dužnost još nije službeno razmatrana na Predsjedništvu BiH, no ovaj list tvrdi kako je ona najozbiljniji kandidat za nasljednika sadašnjeg veleposlanika u Zagrebu Zlatka Dizdarevića, kojemu krajem godine istječe redoviti mandat.
Dizdarevića je na dužnost u Zagrebu imenovala bivša vlada BiH predvođena Socijaldemokratskom partijom (SDP) no on je, kao i niz drugih diplomata, ostao na dužnosti i nakon povratka nacionalnih stranaka na vlast.
Ako bude imenovana, Trišić-Babić biti će prvi veleposlanik BiH u Hrvatskoj nebošnjačke nacionalnosti.
U sklopu velike rotacije na ključnim diplomatskim pozicijama i aktualna zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Lidija Topić odlazi u inozemstvo. Nju je Predsjedništvo BiH već predložilo za veleposlaničko mjesto u Bruxellesu.
Još nije poznato tko bi mogao zamijeniti Topić na poziciji doministra vanjskih poslova koja "po ključu" pripada predstavniku hrvatskog naroda.
Diplomatsku karijeru trebao bi započeti i dosadašnji dogradonačelnik Mostara Hamdija Jahić, kojemu je ponuđeno mjesto veleposlanika u Australiji.
ANSA/Rim - Širenje EU-a na jugoistok stabilizirat će Balkan
Ulaskom svih jugoistočne Europe zemalja u Europsku uniju dat će se i konačni doprinos stabilizaciji tog područja, ustvrdio je Riccardo Illy, predsjednik talijanske regije Furlanija-Julijska krajina, prenosi ANSA.
Nakon širenja na zemlje središnje i istočne Europe Europskoj uniji "pristupit će Bugarska i Rumunjske 2007. godine, želja je da Hrvatska pristupi 2009. godine Hrvatska, a sporazume o pridruživanju trebale bi potpisati, te potom i postati članice EU-a, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna gora, Bivša jugoslavenska republika Makedonija i Albanija", rekao je u četvrtak Illy, govoreći na tršćanskom sveučilištu na skupu povodom 50. godišnjice povratka Trsta Italiji. Illy je istaknuo kako je pristup tih zemalja EU-u od ključne važnosti za konačnu stabilizaciju jugoistoka Europe, prenosi ANSA.
"U tom kontekstu društvenog i gospodarskog razvoja tog područja treba čitati i prijedlog uspostave Euroregije koja bi, ako nova Europska komisija potvrdi naznake koje dolaze iz Bruxellesa, mogla nastati za manje od dvije godine na temelju nove regulative EU-a o prekograničnoj suradnji, koja je trenutno u fazi nacrta i za čiju primjenu neće biti potrebno odobrenje nacionalnih zakonodavstava", istaknuo je Illy.
Illy je ocijenio i da je Europska unija "propustila veliku prigodu" da pristup Uniji veže uz preuzimanje obveza izgradnje velikih infrastrukturnih paneuropskih prometnih pravaca, izvješćuje ANSA. "Sada smo u Sloveniji na nultoj godini glede izgradnje željezničkih pravaca prema Mađarskoj", istaknuo je Illy ukazavši i da treba riješiti pitanje pristupa novih članica Schengenskim sporazumima, Slovenije za oko dvije godine te Mađarske poslije toga, i uvođenja eura koje je obvezno za sve nove članice Unije ali za koje nije utvrđen rok. Rješavanje tih pitanja za regiju Furlaniju-Julijsku krajinu značio bi i "stvarni nestanak" istočne granice, zaključio je Illy, izvješćuje ANSA.
VOA/Washington - Ustroj BiH otežava njen pristup euro-atlantskim integracijama
Posljedica održavanja cjelovite Bosne je da su Hrvati i Bošnjaci uvijek nekako kažnjeni za grijehe Srba, ocijenio je u razgovoru za Glas Amerike politički analitičar iz washingtonskog instituta Brookings Michael O'Hanlon.
Bosna i Hercegovina našla se u vrlo teškom položaju u pogledu mogućnosti ulaska u europske integracije, primjećuje O'Hanlon u razgovoru te ocjenjuje da je takvo stanje proizišlo iz održavanja cjelovitosti BiH. "Na neki način, da smo dozvolili da se BiH podijeli, možda bi već sada s Hrvatima i Bošnjacima imali razgovore o pridruživanju Partnerstvu za mir ili drugim organizacijama, i dozvolili Srbima da žive s posljedicama vlastitih akcija", dodaje O'Hanlon.
"Mislim da moramo biti oštri prema Republici Srpskoj iako, nažalost, nije jasno kako to učiniti, a ne biti oštar prema Hrvatima i Bošnjacima. Ako bi se smislio način da se to učini, ja bih to podržao, ali nažalost to je jedna od posljedica održavanja još uvijek jedinstvene Bosne u kojoj će Bošnjaci i Hrvati još uvijek ne neki način biti kažnjeni za grijehe koje su počinili Srbi", kaže Michael O'Hanlon.
O mogućnostima i brzini ulaska Bosne i Hercegovine u europske integracije, O'Hanlon kao prepreku ističe činjenicu da su još uvijek na slobodi ratni zločinci. Karadžić i Mladić moraju se privesti pravdi i o tome nema rasprave u civiliziranom svijetu, kaže O'Hanlon i drži da zbog toga "Republici Srpskoj ne bi trebalo omogućiti da održava pune i normalne odnose s Europom dok ne prizna realnost užasnih ratnih zločina".
O'Hanlon je u razgovoru ocijenio i kako je Daytonskim sporazumom postignut "ograničeni uspjeh" i objašnjava kako se Dayton nije pokazao djelotvornim u pitanju gospodarstva i pristupanja euro-atlantskim integracijama ali je uspio očuvati mir.
Delo/Ljubljana - Rušenje slovenskh vikendica u Istri
U zadnjih nekoliko dana na području Kanala kod Svetog Ivana blizu Umaga srušeno je 25 slovenskih vikendica koje su sagrađene bez odgovarajućih dozvola na području koje je urbanističkim planovima predviđeno za poljoprivredne namjene, piše u četvrtak ljubljansko "Delo" u reportažnom prilogu naslovljenom "U Istri padaju (ruše se) vikendice".
List navodi da su 24 vikendice srušili sami vlasnici dok je vikendicu Vladimira Medžiča iz Kamnika srušila ekipa građevinskih radnika pod vodstvom građevinskog inspektora. Odvjetnik iz Umaga Slaviša Perović, koji zastupa skupinu slovenskih državljana, vlasnika nezakonito sagrađenih objekata, pojasnio je za "Delo" da se ne radi o diskriminatornoj mjeri nego primjeni zakona jer se ilegalni objekti ruše i u drugim dijelovima Hrvatske.
"Ako su srušili kuće poznatim generalima u Zagrebu i ako je svoju morao srušiti i istarski župan Jakovčić, logično je da se ruše i objekti Slovenaca kod Umaga", rekao je Perović za "Delo", dodajući da većina vlasnika upozorenja da je vrijeme za legalizaciju bilo između 1992. i 1995. godine i da žalbama na rješenja o uklanjanju objekata samo "kupuju vrijeme" nije shvatila "ozbiljno".
Prema podacima iz hrvatskog tiska, navodi list, u Istri su ove godine uklonjena 172 ilegalno sagrađena objekta, od čega su to učinili sami vlasnici u 150 slučajeva. Po neslužbenim podacima samo je na području Umaga za uklanjanje (rušenje) predviđeno još 300 objekata, piše ljubljansko "Delo".