JERUZALEM
Izrael je dovršio planove za pokop palestinskog čelnika Jasera Arafata u pojasu Gaze, objavio je u nedjelju ured izraelskog ministra obrane Shaula Mofaza. "U trenutku kada zaprimimo zahtjev palestinskih vlasti vezano za taj slučaj, bit ćemo spremni. Još uvijek čekamo službenu objavu o Arafatovoj smrti", prenose Mofazovi suradnici. Arafat se u francuskoj bolnici nalazi u kritičnom stanju, a posljednje liječničko izvješće izdano u subotu kaže da kod njega nema promjena. U pozadini spora oko mjesta njegova pokopa zapravo je sukob Palestinaca i Izraelaca oko teritorija. Arafat je jasno dao do znanja da želi biti pokopan u Jeruzalemu, gdje je, kako tvrdi, rođen. No izraelski dužnosnici drže nemogućim da bude sahranjen na zemlji koju Izrael smatra dijelom svoje prijestolnice.
ATENA
Američko veleposlanstvo u Ateni upozorilo je Amerikance u Grčkoj da budu oprezni nakon što je prošli tjedan Washington službeno priznao Makedoniju pod tim imenom. Grčki političari i vjerski vođe osudili su američku odluku da prizna Makedoniji pravo na to ime u strahu da bi to moglo voditi do teritorijalnoga spora. Očekuje se da taj američki potez ojača ionako tradicionalno snažne protuameričke osjećaje u Grčkoj. U e-mailu poslanome u subotu američkim državljanima u Grčkoj, veleposlanstvo upozorava na moguće prosvjede i kaže da "u ovome trenutku svi Amerikanci u Grčkoj moraju pojačati vlastito i osiguranje svojih obitelji". Službena Atena osporava Makedoniji pravo na upotrebu toga imena jer smatra da to upućuje na teritorijalne pretenzije prema Grčkoj čija pokrajina istoga imena graniči s bivšom jugoslavenskom republikom. Grčka je u četvrtak, nakon američkoga priznanja imena Makedonije, uputila i službeni prosvjed Sjedinjenim Državama.
SKOPLJE
Makedonci su u nedjelju ujutro počeli izlaziti na referendum koji bi mogao odlučiti hoće li zemlja ostati na prozapadnom putu i dati veća prava Albancima ili će skliznuti natrag na nacionalistički kurs. Građani se na referendumu trebaju izjasniti o reorganizaciji lokalne samouprave, odnosno o tome podupiru li dosadašnji teritorijalni ustroj ili su za novi prijedlog, za koji se u vladajućim i međunarodnim krugovima smatra da ide u prilog snažnijem utjecaju albanske manjine u lokalnim zajednicama. Referendumsko pitanje traži da se građani izjasne "za" ili "protiv" dosadašnje teritorijalne podjele iz 1996. godine.
FALLUJA
Američke snage u pobunjeničkome uporištu Falluji pojačale su u nedjelju napade na taj grad, očevici kažu da se borbe vode istočno od grada, a Amerikanci su ga cijelu noć bombardirali. U zračnim su napadima uništeni deseci zgrada, ali većina obitelji već je izbjegla. Medicinske ekipe ušle su pod policijskom zaštitom u nedjelju oko podneva po lokalnome vremenu u bombardirano područje i traže preživjele. Novine u susjednome Jordanu pišu kako su zadnjih nekoliko dana granicu prešle tisuće Iračana u bijegu pred sukobima.
RAMADI
Naoružani napadači u nedjelju su upali u glavnu policijsku postaju u zapadnoiračkom gradu Hadithi, uzeli 21 policajca za taoca i potom ih sve ubili, priopćila je policija. Još jedan policijski dužnosnik ubijen je u odvojenom napadu na policijsku postaju u susjednom gradu Haqlaniyi. Napad na policiju u Hadithi izvršilo je više desetaka naoružanih muškaraca. "Oni su razoružali policajce, okupili ih i potom ih ubili iz vatrenog oružja", rekao je policijski dužnosnik koji je želio ostati neimenovan.
PARIZ
Pregovori između Irana i triju zemalja Europske unije završili su u subotu bez dogovora o teheranskom nuklearnom programu, priopćio je jedan izvor blizak tim pregovorima. U pregovorima s Francuskom, Njemačkom i Velikom Britanijom Iran je tražio kompromis kako o njegovu programu obogaćivanja urana ne bi raspravljalo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda koje bi moglo uvesti i sankcije Teheranu, a diplomati EU-a tražili su od Irana da prestane s obogaćivanjem urana. "Na kraju ovih teških razgovora dvije su strane ostvarile znatan napredak prema privremenom sporazumu o zajedničkom pristupu tim problemima", kaže se u priopćenju francuskoga ministarstva vanjskih poslova. No izvor blizak pregovorima kaže: "Ništa nije dogovoreno... Razgovori su bili teški, veoma teški. Iranci su se grčevito borili".
ABIDJAN
Ujedinjeni narodi i Francuska zatražili su u nedjelju od predsjednika Bjelokosne Obale Laurenta Gbagba prestanak sukoba u toj zemlji, nakon što su devetorica francuskih vojnika poginula u bombardiranju pobunjeničkoga uporišta. Francuska je uzvratila i uništila veći dio male zrakoplovne flote te zapadnoafričke države, a zaprijetila je i da će od UN-a zatražiti embargo na oružje i druge sankcije za svoju nekadašnju koloniju. Dužnosnici Bjelokosne Obale kažu i da je Gbagbo, izabran prije četiri godine na osporavanim izborima, pod snažnim francuskim pritiskom da se povuče s dužnosti. "To ne dolazi u obzir", rekao je predsjednik nacionalne skupštine Mamadou Koulibaly. "Idemo prema velikom građanskom ratu, prema ustanku kakav dosad u Africi vjerojatno još nije viđen. Ne vidim kako bi (francuski predsjednik Jacques) Chirac mogao trijumfirati". Gbagbove snage prošli su tjedan izvele trodnevne zračne napade, a vojnici su ušli i u neutralnu tampon-zonu čime je prekršeno 18-mjesečno primirje s pobunjenicima koji drže sjevernu polovicu te zemlje, najvećega svjetskog uzgajivača kakaa. Na hitnoj subotnjoj sjednici UN-ova Vijeća sigurnosti deset tisuća francuskih i drugih međunarodnih mirovnih snaga dobilo je zeleno svjetlo za "upotrebu svih nužnih sredstava" kako bi prestali sukobi.