RIM
Sporazum o zajedničkom europskom Ustavu, koji će stupiti na snagu nakon ratifikacije, potpisali su u petak nešto iza podneva u Rimu šefovi država i vlada 25 zemalja Europske unije, te su ga prihvatile i zemlje kandidati, Rumunjska, Bugarska i Turska. Hrvatska, također kandidat za ulazak u članstvo, predala je pismo namjere prihvaćanja europskog Ustava, s obzirom da nije sudjelovala u radu konvencije koja je pripremala Ustav. U dvorani Orazi i Curiazi, u kojoj je 25. ožujka 1957. šest zemalja potpisalo sporazum kojim su udareni temelji nastanku Europske ekonomske zajednice iz koje se kasnije razvila EU, čelnici europskih država svečanim su potpisivanjem praktički utvrdili zajednički temeljni zakon nove, ujedinjene Europe. Predsjedatelj Europske unije, nizozemski premijer Jan Peter Balkenende, rekao je tom prigodom da će europski Ustav jamčiti mir u Europi nakon stoljeća rata i sukoba. "Povijest Europe stoljećima je bila povijest neprijateljstava i sukoba", rekao je Balkenende na svečanom potpisivanju.
RIM
Hrvatska je u petak, tijekom svečanosti potpisivanja sporazuma o europskom Ustavu u Rimu, predala dokument s izjavom o namjeri prihvaćanja zajedničkog europskog Ustava. Prvo su premijeri i ministri vanjskih poslova 25 zemalja Europske unije stavili svoj potpis pod europski Ustav, temeljni zakon sastavljen od 270 stranica i 450 članova, dok su zemlje kandidati za ulazak u EU, koje su prisustvovale konvenciji koja je izradila Ustav, Bugarska, Rumunjska i Turska, potpisale samo završni dio Ustava. Nakon toga je došao red na Hrvatsku. Premijer Ivo Sanader, u pratnji ministra Miomira Žužula, predao je predsjedavajućem Europske unije, nizozemskom premijeru Janu Peteru Balkenendeu izjavu kojom Hrvatska preuzima namjeru prihvaćanja europskog Ustava. Predaju hrvatskog dokumenta prisutni su pozdravili pljeskom, kao što su pozdravljali i potpise pojedinih izaslanstava. U izjavi hrvatske Vlade, u kojoj se pozdravlja potpisivanje današnjeg sporazuma, ističe se da Hrvatska "dijeli vrijednosti, ciljeve i načela utkane u Ustavni ugovor, te ga drži vrijednim korakom u neprekidnoj izgradnji zajedničkog europskog života i budućnosti".
PARIZ
Nemoćni Jaser Arafat stigao je u petak u Francusku na liječenje, iako se još ne zna o kojoj je bolesti riječ. Medicinski zrakoplov Falcon 50 sa 75-godišnjim palestinskim predsjednikom, njegovom ženom Suhom i pomoćnikom Ramzijem Khourijem sletio je na vojni aerodrom u Villacoublayu, dvadesetak kilometara jugozapadno od Pariza, prenio je dpa. Odande će Arafata prebaciti nekoliko kilometara dalje u vojnu bolnicu u Clarcyju gdje će biti smješten u sobu za liječenje važnih gostiju. Bolnica Percy ima izvrstan traumatološki centar, a specijalizira se i za liječenje poremećaja krvi. Zbog bolesti, a mediji nagađaju da je riječ o leukemiji, Arafat prvi put u četiri godine putuje u inozemstvo.
DEN HAAG
Tužiteljstvo Haškog suda (ICTY) podržalo je žalbu obrane generala Mladena Markača i Ivana Čermaka, kojom se pobija prijašnja negativna odluka o njihovu puštanju na slobodu do početka suđenja, izjavio je u petak Markačev odvjetnik Miroslav Šeparović. U odgovoru na žalbu, podnesenu 21. listopada, Tužiteljstvo podržava zahtjev Markača i Čermaka ocjenujujući da su ispunjeni uvjeti za njihovo privremeno puštanje iz pritvora, kazao je u telefonskom razgovoru Šeparović. Svoju ocjenu Tužiteljstvo prvenstveno argumentira usporedbom sa slučajem šestorice Hrvata iz BiH, koji su pušteni iz pritvora 9. rujna, ističući kako u slučaju Markača i Čermaka postoji još naglašenija suradnja sa Sudom i Tužiteljstvom, dodao je. Također je istaknuto, po riječima Šeparovića, kako u oba slučaja postoje jamstva Republike Hrvatske da će optuženici na privremenoj slobodi poštivati sve uvjete koje propisuje ICTY-a.
ZAGREB
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova nema nikakvih novih informacija vezanih uz vozača kamiona Damira Mikulića i još čeka očitovanje State Departmenta o tome je li on u američkom zatvoru u Iraku, a mogućnosti za bilo kakvo dodatno djelovanje vrlo su mu ograničene, izjavio je u petak za Hinu vođa radne skupine MVP za događaje u Iraku Vinko Ljubičić. "Nikakvih novih informacija nemamo u odnosu na ono što je bilo jučer. Amerikanci se još nisu očitovali, za njih je taj predmet otvoren i mi čekamo odgovor State Departmenta", rekao je Ljubičić, dodajući kako je teško reći kad će se to dogoditi. Ljubičić je u četvrtak potvrdio kako ministarstvo raspolaže još službeno nepotvrđenom informacijom da se hrvatski vozač kamiona Damir Mikulić nalazi u američkom zatvoru Abu Ghraib u Bagdadu te da je nastoji provjeriti uz pomoć hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu i State Departmenta. "Mi smo sve pokušali - samo jučer obavljeno je mnoštvo razgovora, ali ne ovisi o nama. Odluka je isključivo u njihovoj nadležnosti, a nama su mogućnosti vrlo ograničene", ustvrdio je zamolivši za još malo strpljenja jer "Amerikancima treba dati vremena da ispitaju cijelu situaciju".
ZAGREB
Amerikanci ne dopuštaju stranim vozačima ni posjedovanje mobitela, a zarobljeni hrvatski vozač kamiona Damir Mikulić neoprezno je pokazivao svoju kameru i hvalio se ratnim iskustvom, rekao je u petak njegov kolega Jakov Krpan u telefonskom razgovoru za Hinu iz Bagdada. "Poznavao sam Mikulića, radili smo zajedno u bivšoj tvrtki", rekao je Krpan koji se nalazi u američkoj bazi Biap u Bagdadu. Od drugih se hrvatskih vozača u Iraku doznalo da je Mikulić, za kojeg se pretpostavlja da je već nekoliko tjedana američki zatočenik u zatvoru Abu Ghraib nedaleko od Bagdada, neoprezno pričao o svojem ratnom iskustvu i snimao kamerom američke vojne baze. Mikulić je navodno sam ispričao Amerikancima da je bio na specijalnoj obuci u Turskoj u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, prenio je Krpan glasine što kruže među vozačima.
DUBROVNIK
Predsjednik Republike Bugarske Georgi Parvanov posjetio je u petak Dubrovnik i time završio dvodnevni službeni posjet RH. Bugarski predsjednik u pratnji župana dubrovačko-neretvanskog Ivana Šprlje i gradonačelnice Dubrovnika Dubravke Šuice prošetao je povijesnim središtem Dubrovnika i razgledao kulturno povijesne znamenitosti: Franjevački samostan Male braće, Knežev dvor i riznicu dubrovačke katedrale. Bugarska, koja se nada da će ove godine zaključiti pregovore o priključenju EU, a iduće godine potpisati pristupni sporazum s Unijom, nastavit će pružati potporu Hrvatskoj na njezinom putu u europske integracije i pomoći joj svojim iskustvima, izjavili su u četvrtak u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i njegov bugarski kolega Georgij Parvanov. Parvanov je u četvrtak također razgovarao s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom, i gradonačelnicom Zagreba Vlastom Pavić.
FALLUJA
Američki marinci pripremaju se u petak za veliki napad na pobunjenike, muslimanske Sunite, i arapske borce u iračkim gradovima Falluja i Ramadi. "Pripremamo se za veliku operaciju", rekao je novinarima general Denis Hajlik u bazi nedaleko od Falluje. "Ako napadnemo, bit će to odlučujući udarac i mi ćemo ih poraziti", ustvrdio je. Prema njegovim riječima, u očekivani napad trebale bi biti uključene iračke snage. Međutim, napad širokih razmjera mogao bi biti razarajući kao što je bila ofenziva marinaca u travnju koju je Washington prekinuo nakon prosvjeda svijeta zbog civilnih žrtava u Falluji. Lokalni liječnici izvijestili su o više od 600 mrtvih u sukobima.
PHNOM PENH
Norodom Sihamoni, sin nekadašnjeg suverena Norodoma Sihanuka, službeno je okrunjen u petak u kraljevskoj palači u Phnom Penhu na svečanosti koju je prenosila televizija. Norodom Sihamoni (51), jedini preživjeli sin Norodoma Sihanuka i bivše kraljice Monineath, popeo se na prijestolje po završetku ceremonije ustoličenja. Svečanosti su počele u četvrtak budističkim i brahmanskim ritualima kojim se posvećuje monarh, a trebale bi se nastaviti do subote. Suverena, bivšeg veleposlanika svoje zemlje u UNESCO-u u Parizu, imenovalo je 14. listopada jednoglasno Vijeće prijestolja, tjedan dana nakon iznenadne abdikacije njegova oca Norodoma Sihanuka koji se na prijestolje popeo prvi put 1941. godine. Novi kralj Kambodže Norodom Sihamoni primio je u petak ujutro blagoslov budističkih svećenika i svojih roditelja, nekoliko sati prije svečanosti njegova ustoličenja.
MOSKVA
Rusko ministarstvo obrane prosvjedovalo je u petak zbog izjava da su ruske oružane snage bile umiješane u iznošenje stotina tona eksploziva iz Iraka, javile su ruske novinske agencije. "Vojni ataše u američkom veleposlanstvu u Moskvi pozvan je u rusko ministarstvo obrane gdje mu je uručen odlučan prosvjed u svezi s izjavom Johna Shawa", rekao je za Interfax izvor u ministarstvu. Američki Washington Times objavio je u četvrtak da su eksploziv iz vojnog postrojenja u Iraku vjerojatno uklonili Rusi prije američkog napada na Irak u ožujku 2003. John Shaw, zamjenik američkog podtajnika obrane za međunarodnu tehnološku sigurnost, rekao je u razgovoru za list da vjeruje da su ruske postrojbe u suradnji s iračkim obavještajnim službama "gotovo sigurno" uklonile eksplozivni materijal koji je nestao iz postrojenja Al-Qaqaa južno od Bagdada.
MOSUL
Irački militanti ubili su u petak u sjevernom iračkom gradu Mosulu vozača turskog kamiona i potom kamion zapalili, kazali su očevici. Prema očevicima, napadači naoružani puškama ubili su vozača i zapalili njegov kamion zajedno s njegovim tijelom. Nije poznato je li vozač turski državljanin, no kamion je imao turske registarske oznake. Osim toga, u eksploziji automobila bombe u blizini američkog vojnog konvoja u južnom dijelu grada poginuo je jedan irački civil, a troje je lakše ozlijeđeno, doznaje se iz bolničkih izvora. Lakše su ozlijeđena i dvojica američkih vojnika, no vratili su se na dužnost, objavila je američka vojska.
KAIRO
Bombaški napadi na Sinajskom poluotoku u kojima su ovoga mjeseca poginule najmanje 33 osobe, mogli bi egipatskom turizmu ove godine nanijeti štetu od 200 milijuna američkih dolara, rekao je u petak egipatski ministar turizma Ahmed el-Maghrabi. Egipat očekuje da će ove godine ugostiti sedam milijuna turista, a da se nisu dogodili napadi 7. listopada, ta bi brojka mogla doseći i 7,2 milijuna, rekao je ministar za egipatski tisak. "Brojka od 200.000 turista može se prevesti u 200 milijuna dolara u financijskom jeziku. Pritom mislim na gubitak u prihodima od turizma", rekao je.
SUBOTICA
Predsjednika mađarske organizacije mladeži pod nazivom Pokret mladeži "64 županije", Laszloa Torockaija, srbijanske vlasti protjerale su u petak iz zemlje nakon nedavne tuče u okolici Subotici za koju je ocijenjeno ima elemente međunacionalnog incidenta. Nakon privođenja i izricanja presude kod suca za prekršaje u Subotici, policajci su Torockaija odvezli do granice s Mađarskom i zabranili mu ulazak u SCG na godinu dana. Ovaj se pokret zalaže se za reviziju mađarskih granica i Trijanonskog sporazuma po kojem je među ostalim regijama i Vojvodina početkom prošlog stoljeća otcjepljena od Mađarske, zbog čega je jedna trećina svih Mađara postala manjina u susjednim zemljama. "Smatram to najgrubljim kršenjem ljudskih prava i zbog toga ću se obratiti međunarodnim forumima, sudu u Strasbourgu i zastupnicima vojvođanskog, mađarskog i europskog parlamenta", naveo je u priopćenju za javnost Laszlo Torockai uz konstataciju kako je riječ o smišljenoj akciji protiv Pokreta mladeži 64 županije.