ZAGREB
Hrvatske vlasti intenzivno rade na provjeri podatka o pogibiji hrvatskoga vozača Dalibora Burazovića u iračkome gradu Mosulu, čiju je smrt putem fotografija ustanovila sestra Daliborka Šoljić, i angažirano je više diplomatskih predstavništava preko kojih nastoje dobiti točnu informaciju i o navodnom uhićenju drugoga hrvatskog vozača u Iraku, izjavio je u srijedu navečer za Hinu Vinko Ljubičić, voditelj radne skupine Ministarstva vanjskih poslova zadužene za koordiniranje i djelovanje u vezi s najnovijim događajima u Iraku. Sestra vozača Dalibora Burazovića stupila je u kontakt s ministarstvom vanjskih poslova i pitala za mogućnost organiziranja prijevoza njegovih posmrtnih ostataka, rekao je Vinko Ljubičić koji još uvijek ne može službeno potvrditi vijest da je taj hrvatski državljanin poginuo u u subotu u Mosulu, u terorističkom napadu na konvoj u kojem je bilo i 12 hrvatskih kamiona. Njegova sestra je, međutim, pomoću fotografija iz Mosula identificirala tijelo svoga brata. "Ministarstvo još nema službenu informaciju, ali u kontaktu smo s poljskim veleposlanstvom u Iraku, s hrvatskim veleposlanstvom u Washingtonu i s iračkim predstavništvom u Ankari", rekao je Vinko Ljubičić koji je na čelu "task forcea" Ministarstva vanjskih poslova. Jutarnji list od četvrtka objavio je podatak da su Amerikanci u Iraku uhitili hrvatskoga vozača Damira Mikulića, zbog špijunaže. Prema Ljubičićevim riječima, i podatak o navodnome uhićenju hrvatskoga vozača ispituje se i još se ne može potvrditi. Damir Mikulić navodno je pritvoren još prije dva tjedna kad su Amerikanci otkrili da je kamerom snimao američke baze i rutu kojom se kretao njegov konvoj, objavio je Jutarnji list. Prema pisanju toga lista, vlasnik prijevozničke tvrtke za koju radi navodno uhićeni Mikulić izrazio je nadu da će Amerikanci osloboditi vozača koji je "kamerom snimao jer je navodno novinarima htio dati snimke iz američkih vojnih baza i jer sam htio biti novinar".
ZAGREB
Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker izjavio je u srijedu u razgovoru za HTV da će Europska unija (EU) u pristupnim pregovorima biti sklona Hrvatskoj. "Bit ćemo skloni prema Hrvatskoj koja je simpatična zemlja, a Hrvati plemenit narod koji je puno propatio tijekom 90-ih godina", rekao je predsjednik luksemburške vlade, čija zemlja 1. siječnja preuzima predsjedanje Unijom. Po njegovim riječima, pregovori s Hrvatskom neće biti teži od onih koje je EU vodila s drugim zemljama. "Nadam se da za Hrvatsku neće biti potrebna kočnica za nuždu", rekao je Juncker, koji smatra da što datum početka pregovora treba odrediti što prije i "ne odugovlačiti u nedogled". Osobno smatra da će pregovori početi u prvom tromjesečju 2005. godine. Podsjećajući da je suradnja s Haškim sudom jedan od uvjeta ulaska u Uniju, Juncker je naglasio da Hrvatska mora uvjeriti Europu kako ulaže velike napore da odbjeglog generala Antu Gotovinu izruči Haagu. "Hrvatska mora ispuniti tu obvezu, jer neke članice ustraju na tome", rekao je luksemburški premijer, koji u četvrtak dolazi u službeni posjet Zagrebu. Poručio je da članstvo u EU-u zahtjeva veliki trud, ali donosi puno bolje uvjete života. "Članstvo u EU-u je u interesu Hrvatske, ali i u interesu Unije. Postat ćemo potpuni onoga dana kada nam se priključi i Hrvatska", zaključio je Juncker.
ZAGREB
Hrvatska na svom putu u Europsku uniju može biti uvjerena u punu potporu Austrije, koja se zalaže da pregovori oko članstva počnu sljedeće godine, ali i da se vode stručno, rekao je u srijedu u Zagrebu austrijski predsjednik Heinz Fischer. "Predsjednik Mesić, ali i cjelokupno stanovništvo Hrvatske, mogu biti uvjereni da će Austrija dati punu podršku Hrvatskoj na putu u EU i zalaže se za to da pregovori počnu sljedeće godine, ali i da se oni vode stručno, kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi za Hrvatsku", rekao je Fischer u zajedničkoj izjavi za novinare s Mesićem. Što se bilateralnih odnosa tiče, Fischer i Mesić ustanovili su da se oni oduvijek zasnivaju na europskom, prijateljskom duhu, najavivši to i ubuduće. Fischer je podsjetio kako značajan dio stranih ulaganja u Hrvatsku dolazi iz Austrije, "što je dobro za obje zemlje".
ZAGREB
Hrvatska i Austrija dijele brigu za ostvarenje trajne političke stabilnosti na jugoistoku Europe, rekao je hrvatski premijer Ivo Sanader u srijedu u Zagrebu nakon sastanka s austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom. "Austrija zna da je za svaku zemlju važno da ima jasnu europsku perspektivu", rekao je Sanader. Hrvatska i Austrija imaju mnogo zajedničkog, između ostaloga i "zajedničku brigu i napore da dođe do trajne političke stabilnosti na jugoistoku Europe", dodao je hrvatski premijer. Prema njegovim riječima, Hrvatska očekuje da Vijeće Europske unije sredinom prosinca objavi točan datum početka pregovora o članstvu u Europskoj uniji.
DEN HAAG/ZAGREB
Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron idućeg će tjedna boraviti u službenom posjetu Hrvatskoj na poziv hrvatske Vlade, najavio je u srijedu glasnogovornik suda Jim Landale. "Predsjednik ICTY-a, sudac Theodor Meron, boravit će u službenom posjetu Hrvatskoj 4. i 5. studenoga, na poziv hrvatske Vlade. To će Meronu biti prvi službeni posjet Hrvatskoj", rekao je Landale na tjednom brifingu za novinare u Haškom sudu. Tijekom dvodnevnog posjeta Meron bi se trebao sastati s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom, ministricom pravosuđa Vesnom Škare Ožbolt, predsjednikom Vrhovnog suda Ivicom Crnićem te s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, najavio je glasnogovornik ICTY-a. Očekuje se da će glavne teme razgovora predsjednika Merona s najvišim hrvatskim dužnosnicima biti usredotočene na "opće aspekte suradnje između ICTY-a i Hrvatske te na strategiju dovršetka rada suda", kazao je Landale. Ocjenu suradnje Hrvatske s Haškim sudom, Meron će 23. studenoga iznijeti pred Vijećem sigurnosti UN-a u sklopu redovitog polugodišnjeg izvješća.
DEN HAAG/ZAGREB
Britanski odvjetnici Steven Kay i Gillian Higgins, branitelji po službenoj dužnosti bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, zatražili su od Haškog suda (ICTY) da ih razriješi dužnosti, objavio je u srijedu glasnogovornik suda Jim Landale. "Tajništvo suda primilo je zahtjev Kaya i Higgins za njihovo povlačenje iz uloge branitelja po službenoj dužnosti u predmetu Milošević", rekao je Landale na tjednom brifingu za novinare. Rekavši kako je riječ o zahtjevu te da Kay i Higgins "ostaju na dužnosti dok se ne odluči drukčije", napomenuo je kako nije potpuno jasno je li za razmatranje njihova podneska nadležno Tajništvo ili raspravno vijeće koje vodi Miloševićev proces.
BEOGRAD
Zarobljenike iz vukovarske bolnice koji su nakon pada Vukovara u studenom 1991. godine prebačeni na Ovčaru, a zatim u traktorskoj prikolici u nekoliko navrata odvezeni na obližnje Grabovo, strijeljala je pokraj već iskopane jame skupina od 40 do 50 naoružanih ljudi odjevenih uglavnom u uniforme, ispričao je u srijedu u nastavku procesa protiv 17 optuženih u Specijalnom sudu za ratne zločine svjedok Nikola Dukić zvani Gidža, očevidac zločina na Ovčari. "Na putu od Ovčare do Grabova vidio sam već dosta ljudi, a na samom Grabovu bilo je, čini mi se, između 40 i 50 ljudi koji su već čekali. Kad je traktor stao, iz prikolice su iskrcani zarobljenici i postrojeni pokraj rupe, svi su zapucali u njih. Ja sam tada okrenuo glavu", kazao je svjedok Dukić, koji je - kako je rekao - bio četiri do pet metara udaljen od rupe za koju nije bio siguran je li iskopana u tu svrhu ili je već postojala.
BERLIN
Srbijanski predsjednik Boris Tadić odbacio je u srijedu, nakon razgovora s njemackim kancelarom Gerhardom Schroederom u Berlinu, svaku mogućnost osamostaljenja i podjele Kosova. "Osamostaljenje Kosova rezultiralo bi trajnim nestankom Srba s tog područja", izjavio je Tadić. Stabilizacija te pokrajine, smatra srbijanski predsjednik, moguća je samo uz istovremeno uspostavljanje autonomije i decentralizacije. Njemački se kancelar, prema Tadićevim riječima, složio sa stajalištima srbijanskog državnog vrha. Schroeder je tom prilikom pokazao "veliki repekt" prema stajalištima srbijanskih vlasti tijekom prošlotjednih parlamentarnih izbora na Kosovu, dodao je Tadić. Tadić, koji boravi u dvodnevnom posjetu Njemackoj, i kancelar Schroeder su osim političke dogovorili i pojačanu gospodarsku suradnju dviju zemalja.
LJUBLJANA
Slovenski predsjednik Janez Drnovšek u četvrtak će započeti konzultacije o mogućem kandidatu za predsjednika nove vlade, priopćeno je u srijedu poslijepodne iz Drnovšekovog kabineta. U okviru savjetovanja s čelnicima zastupničkih skupina u parlamentu, Drnovšek će u četvrtak najprije razgovarati sa predstavnicima Slovenske pučke stranke (SLS) i Nove Slovenije (N.SI). Kandidata za mandatara nove vlade Drnovšek parlamentu mora predložiti do nedjelje 21. studenog, a najkasnije 7 dana nakon prijema kandidature parlament o predloženom imenu treba glasovati. Za izbor predsjednika nove vlade potrebna je većina od 46 glasova u 90-očlanskom parlamentu.
STRASBOURG
Vođa liberala u Europskom parlamentu Graham Watson i vođa eurozastupnika iz redova socijalista Martin Schulz preporučili su u srijedu predsjedniku buduće Europske komisije Joseu Manuelu Durau Barrosu da odustane od Talijana Rocca Buttiglionea u sastavu Komisije. "Stajalište moje skupine je da Buttiglione ne treba biti povjerenik za pravosuđe i za unutarnju politiku, ali treba biti povjerenik. No iskreno govoreći, bilo bi politički nerazumno da Barroso ponovno predloži Buttiglionea", kazao je Watson. "Zaprepašten sam što Buttiglione još nije podnio ostavku", dodao je. Schulz je pak ustvrdio da "Komisija neće imati većinu ako u njoj bude Buttiglione". Pravno gledano, Barroso može dodijeliti Buttiglioneu drugi resor, ali ne može zahtijevati njegov odlazak jer su ga u Komisiju imenovali šefovi država i vlada. Formalno, Buttiglione bi morao sam podnijeti ostavku.
RIM
Italija ostaje pri kandidaturi Rocca Buttiglionea za europskog povjerenika, unatoč izrazitom protivljenju liberalnih, socijalističkih i zelenih zastupnika Europskog parlamenta, priopćio je u srijedu šef talijanske diplomacije Franco Frattini. "Italija će zadržati Rocca Buttiglionea", izjavio je Frattini napuštajući Senat, kako prenosi agencija Ansa.
BEČ
Kancelar Wolfgang Schuessel dao je u srijedu tijekom posjeta makedonskog premijer Harija Kostova, punu podršku Austrije članstvu Makedonije u EU. Schuessel je kazao da je njegova vlada spremna pomoći Skopju u pronalaženju odgovora na pitanja iz upitnika EU o političkim i gospodarskim kriterijima za pristup te u procesu prilagodbe makedonskih zakona standardima EU. Schuessel nije rekao hoće li pregovori o članstvu s Makedonijom moći početi sljedeće godine. Napomenuo je da će ovisno o ispunjavanju upitnika Komisija EU podnijeti prijedlog o kojemu će Vijeće potom glasovati. To je uobičajeni postupak. "Hoće li to biti 2005., 2006. ili 2007. nije važno. Sam postupak je važan", rekao je. Što su jasniji makedonski odgovori to bolje. Jasna strategija pomoći će Makedoniji da uđe u EU, rekao je Schuessel.
SARAJEVO
Bivša privremena upraviteljica "Hercegovačke banke" iz Mostara Toby Robinson, koja je svjedok optužbe na suđenju bivšem članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Anti Jelaviću, izjavila je u u srijedu kako su postojale sumnje da Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) posjeduje tajne račune iz kojih se financira pa je stoga uslijedila provjera poslovanja ove banke. Tijekom prvog pojavljivanja pred tročlanim vijećem Suda BiH kojim predsjedava Britanac Michael Simmons, Robinson je pojasnila kako su akcije izvedene 6. i 17. travnja 2001. godine u Mostaru imale za cilj prikupljanje dokumentacije koja bi pojasnila utemeljenost dvojbi oko zakonitosti poslovanja "Hercegovačke banke" što ih je tada imao Ured Visokog predstavnika (OHR). Prva akcija izvedena pod zaštitom pripadnika SDOR-a morala je biti prekinuta zbog izgreda koji su izbili a nastavak je uslijedio deset dana kasnije kada je, kako je kazala Robinson, pregledana i skenirana sva raspoloživa dokumentacija. Posebna pozornost, pojasnila je, bila je usmjerena na kredite koje je banka dodjeljivala do travnja 2001. godine.
MOSTAR
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown, koji ima ovlasti smjenjivati dužnosnike u BiH, najavio je mogućnost smanjenja "izvršnih ovlasti" međunarodne zajednice u BiH, priopćio je u srijedu Ured visokog predstavnika (OHR). "Nada za ulazak u NATO i EU postala je glavna pokretačka snaga za reforme u BiH, umjesto izvršnih ovlasti međunarodne zajednice", rekao je Ashdown na konferenciji pod nazivom "Iza hladnog mira: Strategije ekonomske obnove i upravljanja u postkonfliktnim situacijama", koju je u Berlinu organiziralo Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke.
Kako se navodi u priopćenju dostavljenom medijima, Ashdown je istaknuo da "pred Bosnom i Hercegovinom" stoji jasno odredište, ono se zove Europa". "To je cilj koji može motivirati ljude iz ratom uništenih zemalja da se žrtvuju i učine sve što je nužno da transformiraju svoje društvo, svoje ekonomije, svoje političke sisteme", dodao je Ashdown govoreći o čimbenicima nužnim za uspjeh obnove Bosne i Hercegovine, uključujući zakonitost i regionalnu stabilnost.
SARAJEVO
Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe (ICMP), čije je sjedište u Sarajevu, objavilo je u srijedu kako su dosad prikupljeni DNK profili za približno 10 tisuća nestalih osoba, što je trećina ukupnog broja nestalih na području cijele bivše Jugoslavije. Predstavnici ICMP-a uzeli su uzorke krvi 64 tisuće članova obitelji osoba koje su nestale tijekom proteklih ratova na tom području, što bi uz pomoć DNK analize trebalo osigurati identifikaciju 25 tisuća nestalih. ICMP je jedina organizacija na svijetu koja se koristi DNK profilima u identifikaciji nestalih i to uz pouzdanost od 99,95 posto.
SARAJEVO
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zadužilo je u srijedu Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje da provjeri hoće li europske zemlje prihvatiti imenovanje Dragana Božanića, bivšeg biskog suradnika Radovana Karadžića, za novog veleposlanika BiH pri Vijeću Europe u Strasbourg. Član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je novinarima u Sarajevu kako je ovakva odluka donesena da bi se utvrdilo postoje li doista zapreke za Božanićevo postavljenje na ovu diplomatsku dužnost s obzirom na proturječne informacije o tome da je on bio na popisu osoba kojima je zabranjen ulazak u Europsku uniju Božanić koji je do nedavno obnašao dužnost veleposlanika BiH u Južnoj Africi a prije toga je bio zamjenikom ministra vanjskih poslova BiH, za veleposlanika pri Vijeću Europe postavljen je prošlog tjedna na inzistiranje srpskog člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca. Nakon toga se ispostavilo kako je Božanić bio na "crnoj listi" EU 1997. godine jer se sumnjalo da održava veze s osobama optuženim za ratne zločine.
PODGORICA
Brodovi multinacionalnih snaga NATO-a iz sastava Stalnih pomorskih snaga za Mediteran, STANAVFORMED, čije je sjedište u Napulju (Italija), uplovili su u srijedu ujutro u kotorsku i barsku luku. Plovni sastav čine šest brodova iz Grčke, Italije, Velike Britanije, Turske, Nizozemske i Španjolske. Zapovjedništvo Ratne mornarice ranije je priopćilo da će brodovi, na kojima su osim nacionalnih jasno istaknute i oznake NATO saveza, boraviti do u crnogorskim lukama 30. listopada. Kako se doznaje, boravak brodova iz sastava pomorskih snaga NATO-a bit će iskorišten za brojne kontakte s odgovornim časnicima mornarice Srbije i Crne Gore, usmjerene na zajednički angažman na moru kako bi se odgovorilo na savremene izazove, rizike i prijetnje koji ugrožavaju globalnu sigurnost.
RIM
Zastupnički dom talijanskog parlamenta u srijedu je navečer izglasao produljenje mandata talijanskoj vojnoj misiji u Iraku do održavanja izbora u toj zemlji. Nakon oštre rasprave i sučeljavanja između vladinog desnog centra i oporbenog lijevog centra koji je tražio povlačenje talijanskih vojnika, izglasan je prijedlog vlade o ostanku talijanskih vojnika u Iraku sa 256 glasova "za", 209 "protiv" i pet suzdržanih. Istodobno je zastupnički dom odbacio prijedlog oporbe, koja je tražila povlačenje talijanskih vojnika, kojih u Iraku ima oko 3.000. Desni centar je svoj prijedlog opravdavao potrebom ostanka u Iraku "radi širenja slobode i demokracije" u zemlji, a koalicija lijevog centra (koja će poduprijeti kandidaturu Romana Prodija na slijedećim talijanskim izborima 2006.) pozvala je vladu da "prizna grešku pogrešnog i nezakonitog rata" oko Iraka. Talijanski parlament mandat svojim vojnicima u Iraku produljuje svakih šest mjeseci.
KIJEV
Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma htio je u srijedu u prigodi obilježavanja 60. obljetnice oslobođenja Ukrajine "podsjetiti Europu" da za današnju "slobodu i demokraciju" može zahvaliti ukrajinskim vojnicima koji su se borili u Drugom svjetskom ratu. "Europa je postala slobodna zahvaljujući pobjedi naših vojnika", izjavio je Kučma u govoru u prigodi otvaranja proslave 60. obljetnice oslobađanja Ukrajine od postrojba nacističke Njemačke. Ruski predsjednik Vladimir Putin, azerbejdžanski Ilham Alijev i bjeloruski Aleksander Lukašenko nazočili su proslavi, kao i ukrajinski premijer Viktor Janukovič, kandidat na predsjedničkim izborima koji će se u Ukrajini održati sljedeće nedjelje. "Mi nismo susjedi Europe, mi smo Europljani i to odavno, bez obzira kakav ćemo status dobiti i kakav bi nam htjeli dati", dodao je ukrajinski predsjednik. Ukrajina 2011. želi početi pregovore o ulasku u Europsku uniju, ali je potonja bila vrlo suzdržana zbog povreda demokratskih načela u zemljama bivšeg SSSR-a. Kijev je nedavno zaslužio opomenu EU-a i Sjedinjenih Država zbog "nedemokratskog" tijeka svoje predsjedničke utrke.
PARIZ
Francuski predsjednik Jacques Chirac, čija potpora članstvu Turske u Europskoj uniji nailazi na snažan otpor francuskih birača i njegove vlastite stranke, u srijedu je izjavio da ulazak Turske u EU nije zajamčen. Ankara je prevalila dug put u prilagođavanju svojih zakona standardima EU-a, no još ima mnogo posla za napraviti kako bi bila spremna za pridruživanje, rekao je predsjednik Chirac na tjednom sastanku s članovima vlade, a prenio javnosti Jean-Francois Cope, glasnogovornik francuske vlade. Čelnici zemalja Europske unije na summitu u prosincu trebaju donijeti odluku hoće li prihvatiti preporuku Europske komisije i početi pregovore s Turskom. Takav razvoj događaja, prigovaraju mnogi zastupnici u francuskom parlamentu koji se protive pristupu Turske, neizbježno bi rezultirao turskim članstvom u Uniji. Chirac, izjavio je Cope, u srijedu je na sastanku s ministrima, rekao da ulazak Turske, većinski muslimanske države sa više od 70 milijuna stanovnika, nije riješena stvar. Francuski premijer Jean-Pierre Raffarin je ranije ovoga mjeseca razljutio zastupnike svih stranaka kada je dopustio parlamentarnu raspravu o mjestu Turske u Europi, ali ne i glasovanje koje je u neugodan položaj moglo dovesti predsjednika Chiraca. Chirac se u utorak susreo u Berlinu s turskim premijerom Erdoganom i njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom, a Raffarin, koji je nazočio razgovorima u Berlinu, u parlamentu je u srijedu izjavio da je "turskom premijeru jasno rečeno da pregovori ne podrazumijevaju automatsko pridruživanje".
BEČ
Iran i Europljani razišli su se u srijedu nakon još jednog susreta u Beču, ne dogovorivši se o iranskom nuklearnom programu, izjavio je član iranskog izaslanstva. "Uskoro je planiran još jedan susret", kazao je dužnosnik Cyrus Nasseri. "Pregovaramo i pokušavamo postići dogovor". Francuska, Njemačka i Velika Britanija zatražile su od Irana da odgovori na europsku ponudu za suradnju u zamjenu za neograničen prekid obogaćivanja urana. "Potpuni prekid ne bi se prihvatio ni u kakvim okolnostima", kazao je Nasseri. Prvi susret između triju sila EU-a koje žele sačuvati kritički dijalog s Iranom dogodio se prošlog tjedna u četvrtak, također u multilateralnom francuskom veleposlanstvu u Beču.
PRAG
Glavni tajnik Češke biskupske konferencije monsinjor Karel Simandl dao je ostavku nakon što je priznao da je tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća surađivao s tajnom policijom bivšeg komunističkog režima u tadašnjoj Čehoslovačkoj, priopćeno je u srijedu iz ureda Češke biskupske konferencije.#L#
Češka biskupska konferencija priopćila je u srijedu da je Simandl ovog tjedna odstupio s položaja glavnog tajnika te organizacije. "Razlog je Simandlova suradnja s službom Statni bezpecnosti (StB)", stoji u priopćenju.StB je bila komunistička tajna policija u bivšoj Čehoslovačkoj, a povjesničari kažu da je StB, do pada komunizma 1989. godine, redovito koristio svećenstvo kako bi uhodio građane. Simandlova suradnja sa StB-om mogla bi obuhvaćati i razdoblja u kojima je Simandl služio kao svećenik u Sjedinjenim Državama, Italiji, i Vatikanu. Po češkoj tiskovnoj agenciji ČTK, upravo je suradnja sa StB-om Simandlu omogućila da putuje i radi izvan Čehoslovačke.
BUDIMPEŠTA
Mađarska vlada zabranila je u srijedu prodaju većine robnih marki mljevene paprike u toj zemlji, nakon otkrića otrova koji bi mogao uzrokovati rat jetre, priopćio je u srijedu ministar zdravstva Jeno Racz u Budimpešti. Štetna tvar, anflatoksin, pronađen je u 10 do 15 puta većim dozama od dopuštene u vrećicama triju najvećih distributera mađarske paprike. "Otrov se može pronaći samo u onim paprikama koje su uvezene iz tropskih zemalja što znači da su domaći proizvođači ilegalno miješali domaće i uvozne sastojke i tako varali kupce", rekao je Racz. Racz je dodao da se zabrana prodaje odnosi samo na pakovanja s rokom trajanja do 15. travnja 2005. Inače, mljevena paprika vitalan je sastojak mnogih mađarskih nacionalnih jela.