BUKUREŠT
Glasnogovornik hrvatske Vlade Ratko Maček rekao je u četvrtak da će Hrvatska tražiti objašnjenje Europske unije o tome kakvi "pravni učinci" proizlaze iz najnovije odluke Vijeća EU-a o zamrzavanju imovine nedostupnih osoba optuženih za ratne zločine pred Haškim sudom (ICTY). "O tome kakvi pravni učinci proizlaze iz te odluke Hrvatska će tražiti objašnjenje", rekao je Maček za Hinu u Bukureštu, gdje boravi u sastavu hrvatskog izaslanstva koje će u petak sudjelovati na ministarskom sastanku Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP). Hrvatsko izaslanstvo u Bukureštu vodi premijer Ivo Sanader. Vijeće Europske unije u četvrtak je priopćilo da su zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, potencijalni kandidati i zemlje članice EFTA-e prihvatile odluku Vijeća EU-a o zamrzavanju imovine optuženicima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Anti Gotovini.
BUKUREŠT
Hrvatski premijer Ivo Sanader stigao je u četvrtak u Bukurešt, gdje se uoči ministarskog sastanka o regionalnoj suradnji zemalja jugoistočne Europe sastao s rumunjskim predsjednikom Ionom Iliescuom. Rumunjski predsjednik izrazio je punu podršku svoje zemlje hrvatskom približavanju Europskoj uniji, a dvojica dužnosnika razgovarala su i o produbljivanju gospodarske suradnje. Regionalna suradnja jedan je od važnih uvjeta koje Hrvatska mora ostvariti u približavanju Europskoj uniji, a Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) izvorni je oblike suradnje zemalja regije nastao na njihov poticaj, a ne na temelju inicijativa drugih međunarodnih organizacija ili država. Sanader će u petak potpisati Povelju o dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti i suradnji u jugoistočnoj Europi, čime će Hrvatska postati punopravna članica toga regionalnog procesa kojemu je svrha zemljama regije omogućiti približavanje euroatlantskim integracijama.
ZAGREB/BRUXELLES
NATO savez dao je najviše ocijene Godišnjem nacionalnom programu za NATO 2004.-2005., koji Hrvatsku dodatno profilira kao buduću članicu Sjevernoatlanskog saveza, izjavio je u četvrtak visoki hrvatski dužnosnik. "Saveznici su pohvalili dokument kao dosad najkompletniji, najučinkovitiji i najbolji", izjavio je u telefonskom razgovoru za Hinu iz Bruxellesa nacionalni koordinator za NATO Pjer Šimunović. On je Pojačanom višem odboru NATO-a u Bruxellesu predstavio Godišnji program, kojim je Hrvatska ušla u treći ciklus Akcijskog plana za članstvo (MAP). Riječ je o programu političkih, gospodarskih, pravnih i vojnih prilagodbi standardima NATO-a u kojem uz Hrvatsku sudjeluju Makedonija i Albanija, partneri iz Američko-jadranske povelje. Za glavni cilj trećeg ciklusa MAP-a Zagreb je odredio doseći takav stupanj reformi koji će omogućiti otvaranje pristupnih pregovora s NATO-om. Vlada u Godišnjem programu, u čijoj su izradi sudjelovala sva ministarstva, Hrvatski sabor i Ured predsjednika, navodi da čvrsto podupire politiku NATO-a i da će nastaviti širiti sudjelovanje u operacijama Saveza.
LJUBLJANA
Predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) i vjerojatni mandatar nove Janez Janša izjavio je u četvrtak da će Slovenija sama odlučivati o tome koje će dokumente predložiti međunarodnim arbitrima ako o sporu oko granice s Hrvatskom uistinu dođe do arbitraže. "Dođe li do arbitraže, svaka će strana podnijeti onu dokumentaciju za koju smatra da joj na najbolji način popravlja pregovaračku poziciju", rekao je Janša u emisiji Slovenskog radija u četvrtak, a prenosi Slovenska tiskovna agencija STA. Kako navodi agencija, Janša je tako komentirao izjavu hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula da tzv. sporazum Drnovšek-Račan u pravnom smislu ne postoji jer nije potpisan niti ratificiran. "Bez obzira na to koja će strana na čemu ustrajati, činjenica je da sporazum Račan-Drnovšek postoji kao dokument", rekao je Janša za Slovenski radio.
SARAJEVO
Bliski ratni suradnik Radovana Karadžića Dragan Božanić kojega je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenovalo za novog veleposlanika te zemlje pri Vijeću Europe na popisu je osoba kojima je zabranjen ulazak u Europsku uniju, potvrdio je u četvrtak za Hinu glasnogovornik ureda Europske komisije u Sarajevu Frane Maroević. Takvu odluku EU je donijela još 1997. godine na prijedlog tadašnjeg Visokog predstavnika u BiH Carlosa Westendorpa, kazao je Maroević. Božanić je na visoku diplomatsku dužnost u Strasbourgu imenovan u srijedu tako što su za takvu odluku glasovali srpski i hrvatski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac i Dragan Čović, dok je predsjedatelj Predsjedništva Sulejman Tihić bio odlučno protiv, prije svega zbog Božanićeve ratne prošlosti i bliskosti Karadžiću.
BEIRUT
Libanonski predsjednik Emil Lahud zadužio je u četvrtak navečer prosirijskog zastupnika i bivšeg premijera Omara Karamea da sastavi novu vladu, doznaje se od službenog izvora. "Lahud je primio Karamea i zadužio ga da sastavi novu vladu", izvijestio je službeni predstavnik predsjednikova ureda Rafic Chlala. Nakon jednodnevnih konzultacija, većina libanonskih zastupnika očitovala se za imenovanje Omara Karamea za premijera. Karame je već bio premijer od prosinca 1990. do svibnja 1992. Karame je izjavio za AFP da će u petak početi parlamentarne pregovore prije nego objavi sastav svoje vlade.
MOSUL
Pobunjenici su u četvrtak ispalili nekoliko minobacačkih granata u Mosulu na sjeveru Iraka u trenutku dok je u tom gradu boravio prijelazni premijer Iyad Allawi. Novinari koji su pratili njegov posjet čuli su pet eksplozija dok je premijerska povorka napuštala grad. Nekoliko trenutaka poslije, začula se pucnjava iz helikoptera koji su mu osiguravali put. "Svi su znali da ću posjetiti Mosul, pa sam iznenađen što se napad dogodio na kraju, a ne na početku mog boravka", rekao je Allawi. Zasad nema izvještaja o stradalima u napadu granatama, koje su pale nekoliko ulica od konvoja premijera Allawia.
FALLUJA
Pobunjenici i američki marinci sukobili su su u četvrtak jugoistočno od sunitskog grada Falluje, zapadno od Bagdada, prema izjavama svjedoka i vojske. Pobunjenici su dva puta napali tenk blizu rampe na periferiji grada, rekao je vojni glasnogovornik pukovnik Robert Shuford. "U prvom napadu nije bilo žrtava", rekao je glasnogovornik. U drugom napadu "tenk je uzvratio i pogodio neprijatelja". Glasnogovornik nije mogao potvrditi je li bilo žrtava među napadačima.
BAGDAD
Američki stožerni narednik Ivan Frederick osuđen je u četvrtak na osam godina zatvora zbog seksualnog i psihičkog zlostavljanja iračkih zatvorenika u bagdadskom zatvoru Abu Ghraib. Vojni sudac James Pohl osudio je Fredericka (38) na oduzimanje čina, gubitak mirovine i nečasni otpust iz vojske. Frederickov odvjetnik Gary Myers nazvao je kaznu "preteškom" i najavio žalbu. Frederick, najviše rangirani američki vojnik upleten u skandal u Abu Ghraibu, priznao je krivnju za pet točaka optužnice koja ga je teretila za zlostavljanje iračkih zatvorenika u listopadu i studenom prošle godine, uključujući i optužbu za prisiljavanje trojice zatvorenika na masturbaciju.
BEČ
Visoki francuski, britanski i njemački dužnosnici sastali su se u četvrtak s iranskim kolegama kako bi im pružili posljednju priliku da, u zamjenu za određene ustupke, prekinu procese obogaćivanja urana ili će se u suprotnom suočiti s UN-ovim sankcijama. Diplomati kažu da velika europska trojka ima "blagoslov" Sjedinjenih Država za tu ponudu, unatoč američkom uvjerenju da Iran razgovore s Europljanima koristi kako bi dobio vrijeme potrebno za izradu nuklearne bombe. "Čini se da Iran u ovom trenutku nije spreman podvrgnuti se tim zahtjevima", rekao je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher. Vođa iranskog izaslanstva Amir Zamaninia odbio je komentirati te navode. Izaslanstvo bi europskim diplomatima u četvrtak trebalo iznijeti protuprijedlog, čiji detalji nisu poznati.
GAZA
Dva su Palestinca ubijena i dva ranjena u četvrtak navečer kada je izraelski helikopter raketirao vozilo na sjeveru Gaze, doznaje se od bolničkog izvora. Identitet žrtava nije utvrđen, a trupla su u eksploziji raskomadana. Jedan od dvojice ranjenih u teškom je stanju, dodaje isti izvor. Ovim se broj žrtava od početka Intifade koncem rujna 2000. popeo na 4.509.
WASHINGTON/NEW YORK
Agencija Ujedinjenih naroda za borbu protiv kriminala udružila se s carinskim kontrolama diljem svijeta kako bi suzbila ilegalnu trgovinu ljudima, oružjem i drogom u više od 7 milijuna kontejnera koji se dnevno kreću svjetskim morima. UN je objavio u četvrtak kako je cilj programa kontrole kontejnera da pruži potporu lučkim kontrolama u zemljama u razvoju, povezujući carinske službenike i policiju kojima će osigurati obuku i opremu za suzbijanje ilegalne trgovine u brodskim kontejnerima. UN-ov Ured za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) i Svjetska carinska organizacija (WCO) u prvoj fazi programa uložit će 1,4 milijuna dolara u kontrolu kontejnerskog prometa u lukama Guayaquil u Ekvadoru i Dakar u Senegalu, a iduće godine će ga proširiti i na Pakistan i Ganu. UN kaže da se kontejnerima ilegalno prebacuju velike količine heroina i kokaina te da oni služe i za trgovinu oružjem, kemijskim otpadom i ljudima kao i prijenos novca kojeg zaradi organizirani kriminal.