Barel nafte na američkom tržištu poskupio je 39 centi, na 51,48 dolara. Na londonskom tržištu cijena nafte Brent uvećana je za 47 centi, dosegnuvši 47,60 dolara.
"Zamah na tržištu je neosporan pa se sada nalazimo iznad granice od 50 dolara, a moguće idemo prema 60 dolara izostane li neki nepredviđeni katalizator vala špekulativnih prodaja", kazao je Marshall Steeve iz brokerske kuće Refco. "Uz političke neizvjesnosti zbog nadolazećih izbora u SAD-u i Iraku, sumnjamo da će se situacija u skoroj budućnosti promijeniti".
Cijene nafte porasle su za više od 50 posto od početka godine, pokretane najbrže rastućom potražnjom za naftom u zadnjem desetljeću i smanjenjem zaštite u smislu viškova proizvodnih kapaciteta za izlaženje na kraj s prekidima u opskrbi.
U središtu zabrinutosti sada se nalazi SAD. Zbog šteta izazvanih naletom uragana Ivan sredinom rujna i dalje je u prekidu proizvodnja približno 453.000 barela nafte dnevno u Meksičkom zaljevu, što je otprilike jednako polovini proizvodnje manje članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) Indonezije.
Učinak na američku proizvodnju sada je nadmašio ukupne štete izazvane olujama u 2002., kada su posljednji put vremenske nepogode ozbiljno pogodile proizvodnju nafte i plina, pokazuju službena izvješća.
Uz proizvodnju OPEC-a gotovo punim kapacitetima, ostavljeno je malo prostora za svaki značajniji ili trajni prekid u opskrbi, a sporo obnavljanje proizvodnje u Meksičkom zaljevu izaziva strahove da bi moglo doći nestašica u zimskoj ponudi. Stoga će se danas velika pažnja pridavati najnovijem izvješću američke vlade o zalihama, posebice onome dijelu koji se odnosi na loživo ulje, ključno za nadolazeće zimske mjesece, budući su njegove zalihe nekih 3,5 posto niže u odnosu na prošlogodišnje razine, a trebale bi pokazati novo smanjenje.