Barel sirove nafte na njujorškom je tržištu pojeftinio 18 centi, na 49,72 dolara, nakon što je u utorak dosegnuo rekordnu cijenu od 50,47 dolara. Nafta marke Brent pojeftinila je za 21 cent, na 46,24 dolara.
Ulagači su zanemarili uvjeravanja da globalne zalihe opravdavaju puno niže cijene, radije se usredotočivši na održiv porast potražnje i smanjenje zaštite u smislu viškova kapaciteta među proizvođačima u svijetu.
Strahovanja oko naprezanja globalnih isporuka pojačana su ovoga tjedna kada su nigerijski pobunjenici koji traže neovisnost kazali da će objaviti rat u naftom bogatoj delti Nigera, gdje je smještena većina ukupne proizvodnje te afričke zemlje, koja doseže 2,3 milijuna barela dnevno.
"Sumnjamo da će cijene nafte uskoro probiti razinu od 52 do 53 dolara po barelu, a to ovisi o razvoju situacije u Nigeriji te o tome hoće li biti novih napada na naftovode u južnom Iraku", izjavio je David Thurtell u Commonwealth Bank of Australia.
Pozornost tržišta usmjerena je na novo izvješće američke vlade koje bi trebalo pokazati smanjenje zaliha sirove nafte nakon prekida naftne proizvodnje, transporta i rada rafinerija u Meksičkom zaljevu izazvanog uraganom Ivan.
Svjetske gospodarske sile u okruženju tako visokih cijena nafte kažu da zasad ima malo dokaza da su njihovi učinci naštetili gospodarskom rastu koji potiče snažan rast svjetske potražnje. "Cijene nafte vrlo su visoke ovih dana, no zasad nismo uočili da imaju veliki utjecaj na svjetsko gospodarstvo", kazao je njemački kancelar Gerhard Schroeder.