Cijena nafte na tržištu u New Yorku dosegnula je nakratko 50,47 dolara po barelu, no potom se spustila na 50,13 dolara, što je 49 centi više u odnosu na dan ranije. Barel nafte marke Brent na londonskom tržištu zabilježio je nakratko novu rekordnu cijenu od 46,80 dolara, nakon čega je blago pojeftinio i trenutno stoji 46,50 dolara, 57 centi više u odnosu na dan ranije.
Rast cijena na nove rekordne razine dogodio se nakon što su nigerijski pobunjenici koji se bore za neovisnost upozorili naftne kompanije da zatvore proizvodnju u delti rijeke Niger prije nego objave opći rat 1. listopada.
Kompanije koje posluju u delti zanemarile su takve prijetnje. Royal Dutch Shell i talijanski Agip, iz sastava talijanskog ENI-ja, kazali su da ne vide razloge zbog kojih bi zaustavili svoje operacije. No iz mjera predostrožnosti Shell je već zaustavio proizvodnju od nekih 30.000 do 40.000 barela nafte dnevno.
Dosad je globalni gospodarski rast odolijevao učincima visokih cijena nafte. No, njemački je ministar financija Hans Eichel, pred sastanak najrazvijenijih zemalja svijeta G7 1. listopada u Washingtonu upozorio da će globalni rast biti u opasnosti ako se cijene nafte zadrže na sadašnjim razinama.
U realnom izrazu, bez utjecaja inflacije, cijene nafte sada su blizu razina zabilježenih tijekom Arapskog naftnog embarga od 1973. do 1974., premda osjetno ispod rekordnog godišnjeg prosjeka od 80 dolara nakon Iranske revolucije 1979.
Europska povjerenica za energetiku Loyola de Palacio kazala je da će pritisak na cijene popustiti nakon američkih predsjedničkih izbora u studenome. "Smatram da nedvojbeno postoji pritisak zbog američkih izbora".
Nafta je 'zvijezda' financijskih tržišta po izvedbi u ovoj godini, poskupjevši od početka godine za 55 posto budući rastuća potrošnja i godine nedovoljnog ulaganja u opskrbnu infrastrukturu potiču goleme kupnje novcem bogatih špekulativnih fondova.