ZAGREB/CRANS MONTANA
Europska je unija cilj svih europskih država, a osobito zemalja jugoistočne Europe, rekao je u petak na skupu u Crans Montani hrvatski ministar vanjskih poslova. U telefonskom razgovoru za Hinu glasnogovornik ministra vanjskih poslova rekao je da je ministar Miomir Žužul sudjelovao na javnoj plenarnoj sjednici s temom "Proširenje Europe - kakav format i kakva arhitektura EU-a" na međunarodnom forumu u Crans Montani u Švicarskoj. Ministar Žužul govorio je o tome kako je "Hrvatska povijesno i politički između članica i nečlanica Unije pa je stoga i prirodni zemljopisni i logični politički most". Proširena na 25 članica, Europska je unija "povijesna činjenica koja označava nove standarde života, sigurnosti, zajedničke budućnosti i razvitka", prenio je glasnogovornik ministrove riječi s plenarne sjednice na kojoj je sudjelovalo 12 govornika, među ostalima i češki predsjednik Vaclav Klaus, albanski predsjednik Alfred Moisiu, povjerenik Europske komisije Janez Potočnik i Rocco Buttiglione, talijanski ministar za europske poslove. Žužul je u Crans Montani rekao kako "proširenje EU-a jugoistočnoj Europi nudi nove mogućnosti, novu viziju demokracije, pokazuje joj kamo i kako treba ići, a na taj se način širi i stabilnost u Europi".
CLEVELAND/ZAGREB
Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj bi u ovoj godini trebala iznositi 3,7 posto, a u idućoj godini 4,2 posto, dok bi BDP po stanovniku s ovogodišnjih 6.153 eura u idućoj godini trebao porasti na 6.511 eura, projekcije su koje je na Svjetskom kongresu poduzetnika hrvatske dijaspore u Clevelandu iznio ministar financija Ivan Šuker. Na skupu, na kojem se okupilo oko 300 poduzetnika iz dijaspore, ministar Šuker predstavio je makroekonomsku situaciju u Hrvatskoj i projekcije za iduće razdoblje, te najavio promjene u poreznom sustavu. Prema projekcijama Ministarstva financija, Hrvatska će bilježiti pozitivne stope gospodarskog rasta do 2007. godine i te će stope biti više nego kod većine drugih tranzicijskih zemalja, s obzirom se Hrvatska nalazi u povoljnoj situaciji vezano za izravne inozemne investicije.
BRUXELLES
Veleposlanici NATO-a neočekivano su se sastali u petak u Bruxellesu, tri dana prije susreta na vrhu te organizacije u Istanbulu, kako bi pokušali pomiriti svoja stajališta u svezi sa zahtjevom imenovanog iračkog premijera o pružanju stručne pomoći Iraku. "Marljivo radimo na zahtjevu privremene iračke vlade i, dakako, nadamo se potvrdnom odgovoru", izjavio je visoki dužnosnik NATO-a koji je htio ostati anoniman. U pismu koje je početkom tjedna poslao NATO-u, imenovani irački premijer Iyad Allawi zatražio je od Saveza pomoć u obučavanju iračkih oružanih snaga i "druge oblike stručne pomoći". Susret NATO-ovih veleposlanika trajat će "koliko bude trebalo" sve dok se ne utvrdi stajalište koje će se prihvatiti u Istanbulu, kazao je drugi izvor u NATO-u.
ŽENEVA
Izvjestitelji Ujedinjenih naroda za ljudska prava zatražili su u petak pristup osobama koje su zbog terorizma zatočene u Iraku, Afganistanu i u Guantanamu, u zahtjevu bez presedana u kojemu se izrijekom ne spominju Sjedinjene Države. U zajedničkoj i neuobičajenoj izjavi, tridesetak izvjestitelja koje je imenovalo Visoko povjerenstvo za ljudska prava traži da se četvorici njih odobri provedba istrage "u Iraku, u Afganistanu, u vojnoj bazi Guantanamo Bay i drugdje". Ne govoreći otvoreno o mučenju američkih zatočenika u Iraku, izvjestitelji su izjavili da je njihov postupak motiviran "stanovitim brojem najnovijih događaja koji su uznemirili međunarodnu zajednicu, a tiču se položaja, uvjeta zatočeništva i ponašanja prema zatočenicima na određenim mjestima".
BAGDAD
Američki zrakoplovi bombardirali su u petak u Falluji, zapadno od Bagdada, zgradu koju su gerilci koristili kao sklonište, u sklopu pojačane potrage za jordanskim militantom Abuom Musabom Zarqawijem, organizatorom niza terorističkih napada u Iraku. "Između 20 i 25 osoba poginulo je u današnjem napadu", rekao je jedan američki dužnosnik. Nije poznato tko su poginuli. Američka vojska objavila je da je zgrada u Falluji, 50 kilometara od Bagdada, poznato sklonište Zarqawijeve mreže te da je u napadu uništena.
WASHINGTON
Američki Senat je u četvrtak kasno navečer jednoglasno potvrdio generala Georgea Caseyja za zapovjednika međunarodnih snaga u Iraku, dužnost koju je prije njega obnašao general Ricardo Sanchez. General Casey (55), koji je nepoznat široj javnosti, bio je drugi čovjek kopnene vojske, a uskoro će biti najviši časnik američke vojske u Iraku. U prigodi njegova imenovanja u svibnju, čelnik Pentagona nastojao je na činjenici da je smjena generala Sancheza uobičajen postupak i da nema veze s aferom zbog zlostavljanja u zatvoru Abu Ghraib. General Casey je u četvrtak ujutro izjavio pred povjerenstvom Senata za oružane snage da će jedan od njegovih prioriteta biti slanje NATO-ove brigade u Irak radi zaštite UN-ove misije za organiziranje izbora.
MADRID
Španjolska vlada odobrila je u petak kontroverzni nacrt zakona o zaštiti žena od nasilnih supruga ili partnera. Prijedlog zakona predviđa strože kazne, posebne sudove za zlostavljane žene, mrežu socijalnih službi koje će im pomagati i obrazovne mjere. Najviši španjolski pravosudni organ, Generalno vijeće pravosudne vlasti, optužilo je vladu za diskriminaciju muškaraca jer zakon najviše pozornosti posvećuje ženama kao žrtvama. Vlada tvrdi da će zakon štititi i druge žrtve kućnog nasilja kao što su djeca. Nasilje u obitelji ozbiljan je problem u Španjolskoj koja bilježi crnu statistiku od 80 ubijenih žena svake godine.
PEKING
Sjeverna Koreja uvjetovala je u petak zamrzavanje svojeg nuklearnog programa pomoći u energentima i brisanjem s američkog popisa država koje podržavaju terorizam. "Što se zamrzavanja programa tiče, Sjedinjene Države trebale bi sudjelovati u pružanju pomoći od dva milijuna kW energije, izbrisati nas s popisa država koje sponzoriraju terorizam i ukinuti ekonomske sankcije i embarge", rekao je jedan sjevernokorejski dužnosnik novinarima u Pekingu, gdje se održava treći krug šesterostranih pregovora o sjevernokorejskom pitanju. "Budu li Sjedinjene Države doista sudjelovale u pomoći u energiji s drugim zemljama, jasno smo kazali da smo spremni biti fleksibilni u našim zahtjevima koji se odnose na brisanje s popisa država sponzora terorizma i sankcije i embarge", dodao je. "Također smo naglasili da ćemo, odustanu li Sjedinjene Države od neprijateljske politike prema nama, odustati od svih planova u pogledu nuklearnog oružja", rekao je dužnosnik.
BEČ
U bečkom sjedištu Ujedinjenih naroda predstavljeno je u petak godišnje izvješće o proizvodnji, krijumčarenju i zlouporabi droga za 2004. godinu, u kojemu je naglašeno da je Afganistan najveći proizvođač maka tj. opijuma na svijetu te da je zlouporaba droge u porastu. Prema podacima Ureda UN-a za suzbijanje droga i kriminala (UNDOC) procjenjuje se da je diljem svijeta 185 milijuna ljudi ovisnika o drogama što je tri posto cjelokupnog pučanstva. Najviše je ovisnika o kanabisu - barem jednom godišnje oko 150 milijuna ljudi konzumira kanabis. Slijedi ovisnost o amfetaminskim stimulativnim sredstvima - oko 38 milijuna konzumenata, a od toga 8 milijuna konzumira ekstazi i to najviše u Europi. 1,3 milijarde ljudi na svijetu ovisnici su o duhanu što je 7 puta više od konzumiranja droga, navodi se u izvješću. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je u godini 2000., oko 200 tisuća osoba umrlo od posljedica prekomjernog korištenja droga, ili 0,4 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu.
TOKIO
Predsjednik ruskog Vijeća sigurnosti Igor Ivanov rekao je u petak tijekom razgovora s japanskim ministrom vanjskih poslova Yorikom Kawaguchijem da bi Rusija mogla uskoro ratificirati protokol iz Kyota o klimatskim promjenama, javlja japanska agencija Kyodo. Sudbina UN-ova protokola usuglašenog 1997. radi smanjivanja globalnog zagrijavanja ovisi o Rusiji nakon što su se Sjedinjene Države 2001. povukle. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u svibnju da će Moskva pokrenuti ratifikaciju Kyota nakon dogovora s Europskom unijom o ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). "Pripreme su u tijeku u smjeru u kojem Japan priželjkuje. Očekujem da ćemo moći dati pozitivan odgovor u ne tako dalekoj budućnosti", rekli su japanski dužnosnici citirajući Ivanovove riječi, prenosi Kyodo.