BRUXELLES
- Čelnici Europske unije (EU) usvojili su u petak povijesni prvi ustav za ujedinjenu Europu, završivši time mjesece mučnih pregovora oko podjele ovlasti unutar tog bloka, ali neratificiranje tog dokumenta od strane bilo koje od nekoliko zemalja članica, posebno u Velikoj Britaniji, još uvijek predstavlja rizik da on zaživi.Naime, ustav će stupiti na snagu ako ga ratificira svih 25 zemalja članica EU, a to bi se moglo pokazati teškim, jer najmanje 10 njih planira održati referendum o tom pitanju.
Dogovor o ustavu za novoproširenu EU s ukupno 450 milijuna stanovnika, bio je olakšanje za njezine čelnike koji su pretrpjeli val javne apatije i euroskepticizma na prošlotjednim izborima za Europski parlament kada glasači u većini slučajeva nisu izašli na izbore ili su glasovali za stranke koji se protive EU.
Tijekom dvodnevnih pregovora Velika Britanija je vodila uspješnu pozadinsku bitku da sačuva pravo nacionalnog veta u ključnim područjima poput porezne politike, socijalne sigurnosti, vanjske i obrambene politike i kaznenog prava. Francuska, Njemačka i Nizozemska našle se u zadnji čas kompromis o politici pravila proračunskog deficita EU. Jedino su Poljska i druge katoličke zemlje propustile osigurati spominanje europskog kršćanskog naslijeđa.
EU ustavom dobiva predsjednika Europskog vijeća, čime se zamjenjuje dosadašnji sustav rotirajućeg predsjedništva. Birat će se na dvije i pol godine, a mandat će moći obnoviti.
U spornom pitanju izračuna većine kojom će se donositi odluke o većini pitanja, usuglašeno je da će za valjano većinsko odlučivanje biti potrebna potpora najmanje 55 posto država članica koje će pritom predstavljati najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU.
Europski čelnici nisu postigli suglasnost oko imena budućeg predsjednika Europske komisije, koji će naslijediti Romana Prodija. Premijer Ahern je rekao da želi riješiti to pitanje do kraja irskog predsjedništva 30. lipnja. Dodao je da belgijski premijer Guy Verfhostadt i povjerenik za vanjske poslove Europske komisije Chris Patten više nisu u igri za tu dužnost. I predsjednik Europske komisije Romano Prodi izrazio je zadovoljstvo donošenjem ustava.
BAGDAD
Dvadesetak Iračana je ubijeno ili ranjeno u sukobima s američkim vojnicima u četvrtak u Sadr-Cityju, šijitskoj četvrti Bagdada, objavila je u subotu američka vojska."Više ophodnji oko Sadr-Cityja napadano je pucnjavom iz lakog oružja i protuutenkovskom paljbom tijekom cijelog dana", naveo je jedan američki vojni glasnogovornik.
"Oko dvadesetak pobunjenika je ubijeno ili ranjeno", rekao je on, prenosi AFP.
BAGDAD
- U minobacačkom napadu u petak na američku bazu u Bagdadu ubijen je jedan američki vojnik, a ranjen je dobavljač koji radi za tvrtku Kellog Brown & Root, izvijestila je u subotu američka vojska.U izjavi vojske navodi se samo da je na bazu u petak poslijepodne ispaljeno šest minobacačkih granata, bez drugih detalja.Broj poginulih američkih vojnika u akciji u Iraku popeo se na 613.
DUBAI
Teroristička mreža Al Qaida u subotu je na internet stranici objavila priopćenje u kojem demantira vijest da su saudijske snage sigurnosti u petak ubile čelnog čovjeka te organizacije na arapskom poluotoku, Abdulaziza al Muqrina."Nakon lažne informacije o smrti Abdulaziza Al-Mouqrina, tvrdimo da se tim izjavama, koje šire tirani u Saudijskoj Arabiji, želi minirati moral mudžahedina na arapaskom poluotoku", navodi se u priopćenju Al Qaide.
Sigurnosni izvori u Rijadu izjavili su u petak da su snage sigurnosti tog dana ubile Abdulaziza Al-Mouqrina i još dva druga militanta, ubrzo nakon što su teroristi odsjekli glavu američkom inženjeru Paulu Marshallu Johnsonu kojeg su držali kao taoca.
NEW DELHI
Indija i Pakistan u subotu su pokrenuli nezapamćene razgovore oko smanjenja rizika nuklearnog rata po prvi put nakon što su te dvije susjedne zemlje postale nuklearne sile u 1998, a potom se dvije godine kasnije našle na rubu rata.Dvodnevni razgovori koji se održavaju u New Delhiju uslijedili su u okviru godinu dana starog mirovnog procesa u kojem Indija i Pakistan nastoje ponovno izgraditi svoje odnose. Sastanak se održava tjedan dana pred početak razgovora o cijelom nizu pitanja, uključujući i sporno područje Kašmira zakazanih za iduću nedjelju.
Deklarirana nuklearna politika Indije jest da neće napasti prva nuklearnim oružjem, ali Pakistan, zabrinut rastućom indijskom konvencionalnom vojnom nadmoći, nije dao takvu izjavu. Procjenjuje se da Indija ima između 100 i 150 nuklearnih bojnih glava, a Pakistan od 20 do 50.