BEOGRAD - Na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Srbiji najviše glasova osvojili su kandidat Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić, oko 940 tisuća glasova ili 30,1 posto i Boris Tadić, predsjednik Demokratske stranke oko 860 tisuća glasova ili 27,5 posto. Njih dvojica naći će se u drugom izbornom krugu, koji će se održati za dva tjedna, 27. lipnja, objavio je Centar za slobodne izbore i demokraciju (CeSID). Republička izborna komisija će konačne rezultate prvog kruga izbora objaviti najkasnije za 96 sati. Od ostalih 15 kandidata treći po broju dobijenih glasova je biznismen Bogoljub Karić sa 18,7 posto glasova, slijede kandidat vladajuće koalicije Dragan Maršićanin sa 13,2 posto, Ivica Dačić, predsjednik Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije (Slobodana Miloševića) dobio je 3,7 posto glasova izašlih birača, a princeza Jelisaveta Karađorđević dobila je dva posto glasova, dok su svi ostali kandidati dobili manje od jednog postotka izašlih glasača. Prema podacima CeSID-a i i stranačkih izbornih stožera objavljenih u nedjelju navečer, ukupan odziv u prvom izbornom krugu je oko 47,4 posto od ukupno oko 6,5 milijuna birača.
ZAGREB/BRUXELLES - Europska pučka stranka (EPP), koja okuplja demokršćanske i konzervativne stranke, i dalje će ostati najbrojnija stranka u Europskom parlamentu, pokazuju prve projekcije instituta Gallup nakon završetka europskih izbora u nedjelju navečer.
Prema tim podacima, od ukupno 732 mjesta u europskom parlamentu EPP-u bi trebalo pripasti između 247 i 277 mjesta. Druga najbrojnija stranka trebala bi biti Stranka europskih socijalista sa 189 do 209 zastupničkih mjesta. Gallupove projekcije pokazuju da bi Zeleni trebali imati od 39 do 49 zastupničkih mjesta, Komunisti i ljevičarske stranke između 30 i 40 predstavnika, dvije desničarske skupine između 38 i 52 predstavnika a na ostale bi otpalo najmanje 77 i najviše 93 zastupnika.
ZAGREB - Nizak odziv birača i porazi vladajućih stranaka obilježili su izbore za Europski parlament koji su se od 10. do 13. lipnja održali u 25 zemalja članica Europske unije. Prema prvim podacima, od oko 350 milijuna stanovnika s pravom glasa, na izbore se odazvalo 44,6 posto. Pri tome je odziv u "starim" zemljama EU bio 47,7 posto, dok je u novoprimljenim članicama prosjek bio znatno niži - 28,7 posto. Drugo obilježje europskih izbora su porazi vladajućih stranaka. Prema prvim podacima sa glasačkih mjesta, osim u slučaju Španjolske i Grčke, stranke na vlasti su pretrpjele blaže ili jače poraze.
LJUBLJANA - Izuzetno mali izlazak na birališta obilježio je u Sloveniji prve izbore za novi Europski parlament, što analitičari još ne znaju pojasniti jer je umjesto preko polovice od 1,6 milijuna glasača, kako su najavljivala ispitivanja, glasovalo samo 26,22 posto Slovenaca s pravom glasa. Prema još uvijek neslužbenim podacima, od 7 zastupničkih mjesta, koliko u novom Europskom parlamentu pripada Sloveniji, dva su mjesta pripala vladajućim liberalnim demokratima (LDS), a jedno njihovim koalicijskim partnerima, Udruženoj listi socijalnih demokrata (ZLSD), a ostala četiri opozicijskim listama. Dva od tih mjesta izborila je stranka Nova Slovenija (demokršćani), a dva Demokratska stranka (SDS) Janeza Janše.
RIM - U Italiji je na izborima za Europski parlament najviše glasova dobila Maslina, a slabo je prošao pokret Naprijed Italijo premijera Silvija Berlusconija. Ujedinjeni za Maslinu, koja okuplja stranke ujedinjene oko predsjednika Europske komisije Romana Prodija dobila je između 30 i 33 posto glasova, pokret Naprijed Italijo dobio je između 20 i 23 posto glasova, dok je Nacionalni savez potpredsjednika vlade Gianfranca Finija dobio između 10 i 12 posto. Kao i u ostalim europskim zemljama tako je i u Italiji kažnjena koalicija na vlasti. Na birališta je izašlo oko 60 posto od 50 milijuna birača koji su trebali izabrati 78 europarlamentaraca.
ISTANBUL - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan izjavio je u nedjelju da je voljan sastati se s Leylom Zanom, kurdskom aktivisticom za ljudska prava koja je nekoliko dana ranije puštena na slobodu nakon desetogodišnje zatvorske kazne. Premijer, koji je podsjetio da je Zana nakon izlaska iz zatvora već razgovarala s ministrom vanjskih poslova Abdulahom Gulom, kazao je pak da nije sklon donošenju zakona o oprostu za kurdske pobunjenike za koji se zalaže kurdska Demokratska narodna stranka (Hadep) kako bi potonjima omogućila da polože oružje. Leyla Zana i još troje bivših zastupnika iz Demokratske stranke (DEP, kurdska, raspuštena 1994.), oslobođeni su u srijedu, dok se očekuje obnova njihova sudskog postupka nakon desetogodišnjeg zatvora.