Danas u Hrvatskoj, rekla je Pusić, postoji konsenzus da je budućnost Hrvatske u Europskoj uniji, da Hrvatska treba biti građanska, a ne etnička država i da je suradnja s Haagom jedan od ključnih elemenata suočavanja s prošlošću, a uhićenje Ante Gotovine je "zadatak kojega je Hrvatska dala samoj sebi i obavila ga".
"Godinama je u regiji bilo uvriježeno mišljenje da Tribunal radi protiv interesa naših država. Moje duboko uvjerenje jest da je Tribunal u velikoj mjeri pomogao nestabilnim državama da razriješe neke aspekte suočavanja s ratnom prošlošću", kaže Vesna Pusić, dodajući da je "teško procijeniti bi li predsjednik Franjo Tuđman danas bio u Haagu, ali bi za Hrvatsku bilo mnogo teže nositi se s takvom situacijom".
"Mislim da se u tu vrstu spekulacija ne treba upuštati sada kada je proces protiv Gotovine tek počeo. Ali, nije slučajno baš Gotovina taj kome je 1998. onemogućeno da razgovara s predstavnicima Haškog tužiteljstva", rekla je Pusić, dodajući da je akcija "Oluja" provedena s relativno malo žrtava, ali je nakon nje uslijedilo "više tjedana bezvlašća, u čemu je odgovornost tadašnje vlasti u Hrvatskoj jer je dozvolila to bezvlašće".
"Povratak Srba više nije politički kontroverzno pitanje u Hrvatskoj. Problem je ekonomski aspekt povratka, odnosno zapošljavanje povratnika, budući da se većina njih vraća u dijelove Hrvatske koji su i inače ekonomski najslabiji i gdje je nezaposlenost najveća", rekla Vesna Pusić odgovarajući na pitanje o povratku izbjeglih, naglasivši da "u političkom životu više nema nikoga tko bi se usprotivio povratku Srba".