"To će stvoriti još veći pritisak na Srbiju. Zapravo, Srbija sada ostaje usamljen slučaj u regiji i više se ne može opravdavati da Hrvatska isto tako ne surađuje. Situacija sada izgleda potpuno drugačije", stav je Sonje Biserko, predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava, koja izražava nadu da će uhićenje Gotovine "imati pozitivnog utjecaja", ali da vlasti u Srbiji "nisu spremne na tu vrstu suradnje".
"Neće imati nikakve posljedice. Hrvatska je završila svoju obvezu i ne treba to povezivati sa Srbijom. Sad je jasno da i Srbija mora isto učiniti i postoje načini i metode da se to napravi", stav je Jovana Simića, savjetnika srbijanskog predsjednika Borisa Tadića.
Obrad Savić, predsjednik nevladine ogranizacije "Beogradski krug" nada se da će uhićenje Ante Gotovine "primorati Vladu Srbije da se politički upristoji i što prije ispuni međunarodnu obvezu prema Haaškom sudu": "Odlaganje izručenja ratnih zločinaca nije u interesu Srbije i Crne Gore i njenih građana. Svatko razuman trebao bi pozdraviti spektakularan uspjeh Hrvatske", kaže Savić.
Milica Delević Đilas, profesorica beogradskog fakulteta političkih znanosti, kao posljedicu uhićenja Gotovine, vidi "sve veću pažnju usmjerenu ka Srbiji": "Više se neće govoriti o uhićenju Ante Gotovine, Ratka Mladića i Radovana Karadžića, već samo o uhićenju srpskih bjegunaca. Lopta će sada biti samo u našem dvorištu".