ZAGREB - Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ne vidi razloga za zabrinutost talijanske strane, te se posebno ne može složiti s ocjenom da Hrvatska upućuje "negativne signale" glede jednakopravnog položaja talijanskih državljana u odnosu na državljane ostalih zemalja članica EU na tržištu nekretnina, kao i u pitanjima vezanim za denacionalizaciju u RH, kaže se u priopćenju MVPEI-a, u odgovoru na priopćenje talijanskog ministarstva vanjskih poslova koje je u utorak izrazilo zabrinutost razvojem bilateralnih odnosa Hrvatske i Italije. Republika Hrvatska je u potpunosti svjesna svojih obveza, i prema SSP-u i u sklopu pristupnih pregovora s EU-om, te očekuje da će se rasprava i o ovom pitanju nastaviti na temelju objektivnih činjenica", stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske. "Pitanje naknade za talijansku nacionaliziranu i optantsku imovinu riješeno je Osimskim i Rimskim sporazumima. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ponavlja spremnost Republike Hrvatske da isplati dio duga prema navedenim sporazumima, te izražava žaljenje što talijanska strana još nije prihvatila takvu isplatu", ističe MVPEI.
LONDON - U razgovorima vođenim u Londonu iskazan je velik interes za Hrvatsku i za mogućnosti ulaganja i poslovanja, ali i za stanje u regiji vezano uz dolazak stranog kapitala, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocjenjujući u utorak svoj dvodnevni radni posjet Londonu, posvećen uglavnom gospodarskim pitanjima. No mi moramo naš ambijent prilagoditi onome u Europskoj uniji, kazao je predsjednik Mesić dodajući da je u razgovorima vođenim u londonskom Cityju, Europskoj banci za obnovu i razvoj i Britansko-hrvatskoj gospodarskoj komori čuo i prigovore koji se odnose na sporost administracije i birokratske zapreke. Hrvatski predsjednik dao je tijekom boravka u Londonu intervju za ugledne listove Times i Economist.
WASHINGTON - Ugledni američki političar i bivši predsjednički kandidat Bob Dole izrazio je u srijedu potporu što bržem uključenju Hrvatske u NATO, ističući kako ona može igrati konstruktivnu ulogu u Sjevernoatlantskom savezu. "Hrvatska je postojan saveznik Sjedinjenih Država i vjerujem kako može i treba igrati konstruktivnu ulogu u NATO-u", rekao je Dole u pismu kongresniku Eltonu Galleglyju, predsjedniku Pododbora za Europu u Vanjskopolitičkom odboru Predstavničkog doma američkog Kongresa. Dole je u pismu izrazio podršku rezoluciji potpore prijamu Hrvatske u NATO koju je Gallegly predložio u donjem domu američkog parlamenta. "Nadam se da će rezulucija biti brzo usvojena uz potporu zastupnika iz obje stranke", rekao je Dole. Galleglyjevu rezoluciju HR529 već je u studenom jednoglasno usvojio Odbor za vanjsku politiku Predstavničkog doma, a uskoro bi se trebala naći i pred njegovim punim sazivom.
WASHINGTON - Podtajnik za politička pitanja američkog State Departmenta Nicholas Burns ukazao je u srijedu da bi međunarodna zajednica mogla nametnuti ekonomske sankcije Iranu u slučaju da se ne obnove pregovori o iranskom nuklearnom programu. "Možda bi sada bilo vrijeme da se razmotri drugačiji pristup ovom novom, radikalnijem i svakako netolerantnijem iranskom režimu", rekao je Burns govoreći na Sveučilištu John Hopkins u Washingtonu. On je rekao da je sve veći broj zemalja u svijetu spreman upotrijebiti diplomatski i ekonomski utjecaj kako bi uvjerile Iran da zaustavi svoj nuklearni program. Burns je pozvao Iran da se vrati pregovorima s trojkom EU-a, koju čine Velika Britanija, Francuska i Njemačka. "Ako to Iran ne učini suočit će se u vrijeme koje odabere međunarodna zajednica s raspravom u Vijeću sigurnosti UN-a", kazao je on. Pregovori EU trojke s Iranom u zastoju su od ljeta ove godine. U međuvremenu, iranski ministar vanjskih poslova Manouchehr Mottaki izjavio je u srijedu u Ankari kako će pripremni razgovori s Europskom unijom o iranskom nuklearnom programu započeti sredinom prosinca.
MONTREAL - Protokol iz Kyota u srijedu je postao operativan jer su na plenarnoj sjednici konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Montrealu službeno prihvaćena pravila djelovanja. Protokol, koji od 34 države potpisnice traži da do 2012. ograniče emisiju plinova koji dovode do efekta staklenika, zaključen je 1997., a stupio je na snagu 16. veljače ove godine. U praksi, on se može primijeniti tek nakon formalnoga prihvaćanja procedure djelovanja koja se razrađivala od 2001. do 2004. Te su metode prihvatili konsenzusom u srijedu u Montrealu izaslanici 34 zemalja koje su ratificirale protokol.
TEL AVIV - Izraelski državnik Shimon Peres u srijedu je najavio da će na izborima u ožujku pružiti podršku aktualnom premijeru Arielu Sharonu i okončati svoj političku aktivnost u Laburističkoj stranci. Peresov potez, koji se očekivao nakon njegova poraza na izborima za vodstvo laburističke stranke 9. studenoga, smatra se izrazom njegova povjerenja u Sharonovo obećanje da će za mir učiniti "bolne ustupke" Palestincima. "Ja sebe pitam koje je glavno pitanje za Izrael u idućim godinama. Nemam dvojbi da je to neizbježno preplitanje mira i diplomatskog procesa", rekao je na tiskovnoj konferenciji 82-godišnji Peres. Ocjenivši da je Sharon najprikladnija osoba za postizanje mira, Peres je rekao: "Stoga sam odlučio podržati njegovu kandidaturu i surađivati s njim u ostvarivanju tih ciljeva". Izraelski mediji izvijestili su da je Sharon, ako njegova nova stranka Kadima pobijedi na izborima, spreman Peresu ponuditi posao mirovnog izaslanika. "Moje su aktivnosti u laburističkoj stranci došle kraju", rekao je također Peres.
NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan ukazao je u srijedu na potrebu da se za sljedeću godinu prikupi 4,7 milijardi dolara za žrtve humanitarnih katastrofi u svijetu. "Ovim pozivom tražimo 4,7 milijardi dolara za one koji očajnički trebaju humanitarnu pomoć", rekao je Annan, uputivši jedan od najvećih apela Ujedinjenih naroda, Annan je objasnio da je čak 31 milijun ljudi u 26 zemalja svijeta "preživio sukobe, prirodne katastrofe, a često čak obje te nesreće". Glavni tajnik je spomenuo sukobe u pokrajini Darfur, na zapadu Sudana, slučajeve raseljenih civila u Ugandi, stanje u Demokratskoj Republici Kongo i Burundiju, kao i glad koja prijeti Nigeru, Maliju i Burkini Faso. Od navedene pomoći, 1,5 milijarda dolara bila bi namijenjena Sudanu, a milijarda dolara DR Kongu gdje svakog dana umire tisuću ljudi. "Iznos koji tražimo je manji od iznosa koji se svaki drugi dan potroši u vojnoj sferi u svijetu. Dakle, dva dana vojne potrošnje prema godini dana pomoći za 31 milijun ljudi", naglasio je Annan.
ANKARA - Preliminarni razgovori između Teherana i Europske unije o spornom iranskom nuklearnom pitanju počet će za dva tjedna, rekao je u srijedu u Ankari iranski ministar vanjskih poslova Manouchehr Mottaki. "Uvodni razgovori između Irana i EU počet će za dva tjedna. Dužnosnici će razgovarati o rasporedu pregovora, koji će se zatim voditi na ministarskoj razini", rekao je Mottaki nakon susreta sa svojim turskim kolegom Abdullahom Gulom. Iranski ministar nije precizirao gdje će se odvijati pregovori s tri zemlje članice EU (Francuska, Velika Britanija i Njemačka). Iran smatra da ima pravo na obogaćivanje urana, operaciju kojom se dobiva gorivo potrebno za djelovanje nuklearnog programa u mirnodopske svrhe, ali može također poslužiti za izradu punjenja atomske bombe. Prijašnji pregovori između predstavnika EU i Irana propali su u kolovozu nakon što je Teheran jednostranom odlukom obnovio proces obogaćivanja urana. Iran se zbog toga našao pred prijetnjom prijave Vijeću sigurnosti UN-a i mogućem uvođenju sankcija.
PRIŠTINA - Politički čelnik kosovskih Srba Oliver Ivanović izjavio je u srijedu, komentirajući oslobađajuće presude Fatmiru Limaju i Isaku Musliuu, da Haški sud ima dvostruka mjerila - jedan prema Srbima, a drugi prema svima ostalima. "Obojica su bila optužena za teška kaznena djela, po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti. Ako to nije bilo dovoljno, postavlja se pitanje hoće li zapovjedna odgovornost biti primjenjena na ikojeg Albanca i tko je onda odgovoran za protjerivanje 200.000 Srba, za tisuću ubijenih i još toliko otetih i nestalih, i svu uništenu imovinu", izjavio je Ivanović. Haški sud (ICTY) je u srijedu je zbog nedostatka dokaza oslobodio lokalne zapovjednike Oslobodlačke vojske Kosova (OVK) Fatmira Limaja i Isaka Musliua odgovornosti za mučenje i ubojstva zatočenika u logoru OVK-a Lapušnik u ljeto 1993., dok je logorskog čuvara Haradina Balju za ista djela proglasio krivim i osudio na 13 godina zatvora. Oslobađajuća presuda Limaju i Musliuu, koja je burno proslavljena diljem Kosova, "neizravna je poruka Albancima da su 1999. i 2004. godine radili dobre stvari", rekao je Ivanović.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel sastat će se 11. siječnja u Washingtonu s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom, objavila je u srijedu njemačka vlada. Angela Merkel i George W. Bush će iskoristiti taj posjet za "jačanje suradnje između nove njemačke vlade i Sjedinjenih Država. "Razgovarat će se o međunarodnim i bilateralnim pitanjima", navodi se u njemačkom priopćenju. Merkl je obnovu odnosa sa Sjedinjenim Državama, zahlađenih tijekom mandata Gerharda Schroedera zbog neslaganja s američkim načinom rješavanja iračke krize, navela kao jedan od prioriteta svoje vanjske politike.