WASHINGTON
Vanjskopolitički odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa usvojio je u srijedu rezoluciju kojom se preporuča uključenje Hrvatske u NATO što je prije moguće, kao znak priznanja zemlji koja je ostvarila bitan napredak u ispunjenju kriterija za članstvo u Savezu i bitno poboljšala suradnju s Haškim sudom.
Rezolucija je sukladno proceduri prvo upućena na Odbor za vanjsku politiku Predstavničkog doma koji ju je u srijedu usvojio jednoglasno. Rezolucija će sada biti upućena pred puni saziv Predstavničkog doma i očekuje se da će se na dnevnom redu naći sljedećeg tjedna.
Prijedlog rezolucije HR529 odaje priznanje Hrvatskoj na ostvarenom napretku u zadovoljavanju političkih, ekonomskih i vojnih zahtjeva za članstvo u NATO-u i preporuča da Hrvatska bude pozvana u puno članstvo Sjevernoatlantskog saveza što je ranije moguće.
"S potpunim zadovoljavanjem smjernica i kriterija za članstvo, Hrvatska treba biti pozvana u punopravno članstvo Sjevernoatlantskog saveza u najranijem mogućem datumu", navodi se u Rezoluciji koja Hrvatsku ocjenjuje kao pouzdanog partnera SAD-a i zemlju koja pridonosi stabilizaciji jugoistočne Europe.
U rezoluciji se kaže da je Hrvatska od stjecanja neovisnosti ostvarila značajan napredak u jačanju demokratskih institucija, poštivanju ljudskih prava i vladavine prava te joj odaje priznanje za doprinos u borbi protiv globalnog terorizma i ostvarivanje zahtjeva iz NATO-ova Akcijskog plana za članstvo te konstruktivno sudjelovanje u Američko-jadranskoj povelji.
Hrvatskoj se također odaje priznanje da je značajno poboljšala suradnju s Haškim sudom te preporuča da nastavi poduzimati neophodne korake kako bi osigurala da se pronađe preostali haški optuženik, odbjegli general Ante Gotovina, i izruči Sudu.
SARAJEVO
Umirovljeni general Armije BiH Sefer Halilović kojega je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) oslobodio optužbi za ratni zločin doputovao je u srijedu navečer iz Den Haaga u Sarajevo izjavivši tom prigodom kako je na suđenju pobijedila pravda.
"Pobijedila je pravda i borba za multietničku BiH", kazao je kratko Halilović u sarajevskoj zračnoj luci gdje ga je dočekalo oko tisuću pristaša.
Halilovićev sin Samir tijekom dana je izjavio kako će prava satisfakcija za njegova oca uslijediti tek kada budu osuđeni oni koji su doista počinili zločine nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu.
On je kazao kako je svima bilo jasno da Sefer Halilović u vrijeme kada su počinjeni ti zločini nije imao stvarni nadzor nad postrojbama Armije BiH jer je u Hercegovinu upućen nakon što ga je s čelnog mjesta u Armiji BiH smijenio Alija Izetbegović postavivši Rasima Delića za zapovjednika vojske.
PARIZ
Francuski parlament definitivno je odobrio tromjesečno produženje izvanrednog stanja nakon što je njegov gornji dom Senat u srijedu izglasao tekst zakona koji su u prethodno utorak usvojili zastupnici donjeg doma.
"Prijedlog zakona o produženju primjene zakona od 3. travnja 1955.", čiji je zagovornik francuski ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy, dobio je 202 senatorska glasa, dok se protiv izjasnilo 125, svi iz oporbene ljevice.
Tri mjeseca produženja izvanrednog stanja počinju teći od 21. studenoga, ali "ga se može ukinuti i ukazom vlade prije isteka roka" koji zasad ističe u veljači.
JERUZALEM
Izraelski ministra vanjskih poslova Silvan Shalom i palestinski predsjednik Mahmud Abas održali su dva sastanka u srijedu u Tunisu i tako pojačali izraelsko-palestinske kontakte dan nakon sklapanja dogovora o otvaranju granica pojasa Gaze u čemu su posredovale Sjedinjene Države.
Razgovori Shaloma i Abasa, koji su nazočili svjetskom summitu o informacijskom društvu u Tunisu, predstavljaju kontakte Izraela i Palestine na najvišoj razini posljednjih mjeseci.
"To je bio dobar sastanak", rekao je Shalom novinarima nakon prvog sastanka. "Razgovarali smo o sporazumu o Gazi postignutom jučer. Razgovarali smo i nastavljanju ovakvih susreta", rekao je Shalom.
RIM
Talijanske su specijalne snage uhitile u Napulju i Brescii tri "islamistička ekstremista" alžirskog porijekla, koji su "potencijalno bili spremni za napad" , javlja u četvrtak talijanska novinska agencija Ansa.
Ta tri "potencijalno opasna islamistička ekstremista bili su u kontaktu sa salafističkim ćelijama za proricanje i borbu u Europi", dodaje Ansa.
Prema Ansi, uloga te "tri osobe alžirskog porijekla nije bila samo logistička i one se nisu bavile samo nabavom krivotvorenih dokumenta i prikupljanjem sredstava za ekstremističke organizcije, nego su činile i operativni kadar".
WASHINGTON
Rosa Parks, pionirka borbe za prava crnaca, imat će statuu u Capitolu, sjedištu Kongresa.
Ta je odluka usvojena konsenzusom nakon što je prijedlog zakona iznijelo više čelnika Kongresa među kojima bivši demokratski kandidat za predsjednika John Kerry i drugi čovjek republikanske većine Mitch McConnell.
Statua Rose Parks bit će prva podignuta u čast crnoj ličnosti u Capitolu.
WASHINGTON
Sjedinjene Države trenutačno pregovaraju s Poljskom i drugim europskim državama o uspostavljanju raketne baze koja bi mogla štititi kontinent od raketa dalekog dometa, javlja u srijedu agencija France Presse pozivajući se na izjave neimenovanog dužnosnika američkog ministarstva obrane.
Pregovore SAD-a i Varšave prvi put je otkrio poljski dnevnik "Gazeta Wyborcza" 11. rujna, a poljski premijer Kazmierz Marcinkiewicz te napise nije opovrgnuo.
Prema pisanju "Gazete Wyborcze" osim Poljske pregovori se vode s Češkom i s Mađarskom.
"Najnapredniji dijalog smo imali s Poljskom jer je ona izrazila stalni interes za to pitanje", kazao je neimenovani američki dužnosnik odbijajući reći koje su druge zemlje "u igri".
DUBAI
Bivši američki predsjednik Bill Clinton je u srijedu arapskim studentima u Dubaiju rekao da su Sjedinjene Države napravile "veliku grešku" u invaziji na Irak.
Clinton je naveo da SAD nije dovoljno planirao što će se dogoditi nakon što se svrgne Sadam Husein.
"Američka je vlada napravila nekoliko grešaka... od kojih je jedna bila u procjeni koliko će lako biti svrgnuti Sadama a koliko teško ujediniti zemlju".
Clinton je svoje ocjene iznio na pitanja o američkoj invaziji na Irak 2003. a njegovi su odgovori izazvali glasno odobravanje i ovacije na kraju jednosatnog skupa.
Clinton je rekao i da je SAD učinio nekoliko dobrih stvari u Iraku: micanja Sadama, ratifikaciju novog ustava i održavanje parlamentarnih izbora.
WASHINGTON
CIA je zaključila da kubanski predsjednik Fidel Castro pati od Parkinsonove bolesti i da bi se, kako bolest bude napredovala, mogao suočiti s poteškoćama u obavljanju svakodnevnih dužnosti, rekao je u srijedu neimenovani američki dužnosnik.
U izvješću, sastavljenom posljednjih mjeseci, tvrdi se da je ta bolest, koja nije smrtonosna, ali jako onesposobljava čovjeka, kod Castra toliko uznapredovala da će se morati početi razmišljati o budućnosti te komunističke zemlje u idućih nekoliko godina.
"Procjena je da on boluje od Parkinsona i da je bolest uznapredovala. Čini se kao da se sve više vide i vanjski simptomi", rekao je dužnosnik upoznat s procjenom CIA-e.
SANTIAGO
Bivši čileanski diktator Augusto Pinochet smatra kako će mu "Bog" oprostiti ako je doista činio loše stvari, kao što mu se predbacuje, osobito zbog toga što je naredio eliminaciju stotina protivnika svojeg režima, stoji u izvacima zapisnika njegovog sudskog ispitivanja koje je objavio AFP u srijedu.
"Žalim i patim zbog tih (ljudskih) gubitaka, ali će mi Bog oprostiti ako sam činio loše..., u što ja ne vjerujem", rekao je Pinochet tijekom ispitivanja u ponedjeljak pred sucem Victorom Montigliom.
"Sve što sam učinio, sva moja djela i problemi koje sam imao, sve je to bilo u ime Boga i Čilea, jer je to omogućilo da zemlja ne bude komunistička i da napreduje, kao što je to činila sve dosad", izjavio je Pinochet sucu glede vojnog udara kojim je došao na vlast 11. rujna 1973.
RIM
Izraelski predsjednik Moshe Katsav, koji je od utorka u državnom posjetu Italiji, sastao se u srijedu s talijanskim premijerom Silvijom Berlusconijem, koji mu je ponovio svoju želju da Izrael postane članicom Europske unije.
Izraelski predsjednik rekao je na konferenciji za novinare kako Berlusconi "toliko poštuje" Izrael da je uvjeren kako bi ta država "trebala biti dijelom EU".
"O tom se pitanju nikad nije formalnopravno raspravljalo, a Izrael nije ni podnio kandidaturu", rekao je Katsav.