BRUXELLES
Europska unija je u utorak pozdravila "odličnu suradnju" Hrvatske s Misijom OESS-a, ocjenivši da ta misija služi kao model djelatne potpore na putu prema stvaranju demokratskih uvjeta. U izjavi, koju je objavilo britansko predsjedništvo Unijom, pozdravlja se sudjelovanje hrvatske ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Kolinde Grabar-Kitarović na izvanrednom zasjedanju Stalnog vijeća OESS-a u Beču. Ministrica Grabar-Kitarović izvijestila je članove Stalnog odbora o pomacima u ispunjavanju međunarodnih obveza, uvjeta iz mandata Misije OESS-a, kao i o povratku izbjeglica, reformskim procesima i intenziviranju regionalne suradnje. "Priznajemo i pozdravljamo napredak koji je Hrvatska učinila u nekoliko područja, posebice vidljivi napredak u regionalnoj suradnji i pomirenju kao i usvajanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, čiju punu provedbu snažno ohrabrujemo", kaže se u izjavi EU-a. U izjavi se dodaje da Hrvatskoj ostaje još veliki posao na području vladavine zakona, pravosudne reforme, povratka i reintegracije izbjeglica te na povećanju zastupljenosti manjina u administraciji sukladno relevatnom zakonodavstvu.
DEN HAAG/ZAGREB
Dr. Juraj Njavro, svjedok optužbe na suđenju "vukovarskoj trojci" pred Haškim sudom (ICTY), u utorak je odgovarao na pitanja branitelja optuženih, većinom vezana uz njegovu knjigu o vukovarskoj tragediji 1991., pod naslovom "Glava dolje, ruke na leđa". Borivoje Borović, odvjetnik koji u Beogradu uživa reputaciju "mafijaškog branitelja", u utorak je kao zastupnik optuženog Miroslava Radića protuispitivao doktora Njavru, šefa kirurgije vukovarske bolnice 1991., o navodima iz njegove knjige sjećanja. "Napisali ste da je u vukovarskoj bolnici liječeno oko 2.000 ranjenika, a umrlo ih je 80", pitao je Borović. "Da, ali u Vukovaru je postojala i ambulanta u Borovo-commercu, što povećava taj broj", odgovorio je Njavro. Na pitanje branitelja, Njavro je naveo kako JNA od 16. do 20. studenoga nije granatirala bolnicu, čemu je Borović suprotstavio apele dr. Vesne Bosanac prema kojima je bolnica granatirana sve do 18. studenoga poslijepodne. Dr. Njavro je objašnjavao da se on, kao šef kirurgije vukovarske bolnice, većinom nalazio u improviziranoj operacijskoj dvorani, te nije toliko upoznat s kontaktima s obranom grada, ili apelima koje je upućivala ravnateljica bolnice dr. Vesna Bosanac. Na haškom suđenju "vukovarskoj trojci" bivših oficira JNA - Mili Mrkšiću Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću, u srijedu će svjedočiti veteran američke diplomacije Herbert Okun, koji je u vrijeme agresije na Hrvatsku 1991./92. bio zamjenik posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cyrusa Vancea.
PARIZ - Susreti hrvatskog premijera Ive Sanadera u utorak u Francuskoj potvrdili su dobre i partnerske odnose između dviju zemalja u kojima nema otvorenih pitanja, a najviši francuski dužnosnici pozdravili su otvaranje pristupnih pregovora između Hrvatske i Europske unije 3. listopada i ohrabrili Hrvatsku da nastavi s reformama, u čemu su joj spremni i pomoći. "Uvjerio sam se u odlučnu francusku potporu europskoj perspektivi Hrvatske, punu otvorenost, prijateljstvo i spremnost za pomoć u pregovorima", rekao je Sanader nakon razgovora s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom. Premijer Sanader održao je u Parizu i izlaganje na temu "Europska Hrvatska", a radni dio posjeta završio je sastankom s francuskim ministrom vanjskih poslova Philippeom Douste-Blazyjem.
BEOGRAD - U nastavku suđenja pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu u utorak je prvi od šesnaestero optuženih za ratni zločin na Ovčari 1991. priznao da je tamo nekoga ubio, a to je učinio nekadašnji pripadnik paravojne postrojbe "Leva Supoderica" Ivan Atanasijević priznavši da je ubio jednog ratnog zarobljenika na Grabovu. Kako je kazao pred sudom, na to ga je prisilio izvjesni "Topola" koji mu je uperio pušku u leđa i natjerao ga da puca i ubije jednog zarobljenika. Na pitanje predsjednika vijeća, suca Veska Krstajića zašto nije odmah u svojoj obrani dao takav iskaz već je tvrdio da nije kriv, Atanasijević je izjavio: "Dosad nisam smio", precizirajući da je prijećeno njegovoj obitelj.
WASHINGTON/CHICAGO
Hrvatski gospodarstvenici, uglavnom predstavnici prehrambene industrije, razgovarali su u utorak u Chicagu o suradnji s američkim poslovnim ljudima. Predstavnici Podravke, Vindije, Koke, Improma, Konzuma kao i čakovečkog MTČ-a su u Mid American Clubu u Chicagu s zainteresiranim američkim partnerima razgovarali o mogućnostima prodaje hrvatskih proizvoda u Sjedinjenim Državama, kao i američkih u Hrvatskoj, rekla je za Hinu hrvatska generalna konzulica u Chicagu Zorica Matković. Podravka, koja je već prisutna na američkom tržištu, želi proširiti svoju nazočnost dok Vindija i Koka s američkim partnerima razgovaraju o mogućoj distribuciji svojih proizvoda u Sjedinjenim Državama. Konzum, jedna od najvećih hrvatskih trgovačkih tvrtki, razmatra mogućnost da svoj asortiman dopuni i američkim proizvodima. Hrvatski gospodarstvenici su u Chicagu razgovarali s predstavnicima niza američkih tvrtki, uključujući Crescent Foods, BDG International, First National Partners te Trade Resources, koje su iskazale interes za suradnjom s hrvatskim prehrambenim i trgovačkim sektorom.
LJUBLJANA
U novom Atlasu Slovenije, kojeg je objavila Mladinska knjiga u suradnji s Geodetskim zavodom Slovenije i koji je u Ljubljani predstavljen u utorak, hrvatski zaseoci s lijeve strane rijeke Dragonje ucrtani su kao dio slovenskog teritorija. Riječ je o naseljima Škrile, Bužini, Škodelini i Mlini koji su, za razliku od zadnjeg izdanja Atlasa, ovoga puta smješteni u Sloveniju, odnosno u općinu Sečovlje. Izdavač atlasa je Mladinska knjiga, a zemljovide je izradio Geodetski zavod Slovenije, koji je državna ustanova. Na novima zemljovidima nema ucrtane granice u Savudrijskoj vali, što se do sada obrazlagalo time da granica u tom dijelu mora još nije određena. Međutim, zato je ucrtana cijela hrvatsko-slovenska kopnena granica, pa tako i u zadnjih nekoliko kilometara pred ušće Dragonje u more, iako se do sada u Sloveniji također smatralo da je taj dio granice "sporan".
NEW YORK
Bosna i Hercegovina se približava ispunjenju zahtjeva za početak razgovora o članstvu u Europskoj uniji, deset godina nakon završetka razornog etničkog rata, izjavio je u utorak Paddy Ashdown pred Vijećem sigurnosti UN-a. Visoki međunarodni predstavnik za Bosnu i Hercegovinu rekao je Vijeću sigurnosti UN-a da Bosna i Hercegovina sada stoji "pred vratima Europe". Ministri vanjskih poslova zemalja EU-a prošlog su tjedna podržali preporuku Europske komisije da se započnu pregovori o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom, što je prvi korak u dugom procesu pridruživanja EU-u. Ashdown je u govoru pozvao i na uhićenje Ratka Mladića i Radovana Karadžića kako bi se zatvorilo ratno poglavlje u BiH. U izvješću Vijeću sigurnosti UN-a Ashdown također upozorava da bi u Bosni i Hercegovini mogle porasti napetosti radi budućih pregovora o budućem statusu Kosova.
BEOGRAD/MOSKVA
Predsjednik Srbije Boris Tadić, koji boravi u višednevnom posjetu Rusiji, u razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom iznio je prijedlog o stvaranju dva entiteta na Kosovu, prenose u utorak navečer beogradski mediji. Tadić predlaže proces decentralizacije koji bi rezultirao stvaranjem dva entiteta, srpskog i albanskog, s tim što bi srpski imao specijalne odnose s centralnim tijelima Srbije, a međusobni odnosi ta dva entiteta bi bili uređeni kosovskim institucijama. "Srbija uvažava prava Albanaca, ali hoće mirno rešenje i hoće braniti legitimne nacionalne i državne interese na Kosovu i Metohiji", kazao je Tadić.
PARIZ
Nacionalna skupština, donji dom francuskog parlamenta, u utorak je izglasala tromjesečno produljenje izvanrednog stanja, sukladno zakonu iz 1955., u cilju rješavanja krize u predgrađima diljem zemlje. U domu u kojem većinu ima vladajući UMP, za prijedlog produljenja glasovalo je 346 zastupnika, 148 je bilo "protiv", uz 4 suzdržana. O prijedlogu će gornji dom parlamenta Senat raspravljati u srijedu poslije podne. Iznoseći prijedlog zastupnicma, premijer Dominique de Villepin opravdao je produljenje izvanrednog stanja činjenicom da je "u velikom broju četvrti stanje i dalje teško".
LONDON
Europska unija i dalje je zabrinuta nakon što je libijski sud odgodio odluku o žalbi pet bugarskih medicinskih sestara i jednog palestinskog liječnika na presudu o smrtnoj kazni, priopćilo je u utorak britansko predsjedništvo EU. London je, u ime Unije, "primio na znanje odluku. I dalje smo zabrinuti zbog beznadne situacije medicinske ekipe", kaže se u priopćenju britanskog ministarstva vanjskih poslova. Vrhovni sud Libije u utorak je odgodio odluku o tome je li prihvatljiva žalba medicinskih sestara i liječnika, osuđenih na smrt zbog toga što su navodno 400 libijske djece zarazili virusom AIDS-a.
LJUBLJANA
Zaposleni na Slovenskim željeznicama u srijedu će od 8 do 12 sati održati novi štrajk upozorenja, nakon prvog izvedenog prije tjedan dana. Razlog štrajka je nepostizanje dogovora s upravom oko novog sistema plaća. Sindikat zaposlenih najavio je za 28. ovog mjeseca cjelodnevni štrajk. Sutrašnji štrajk važit će za domaći teretni i putnički promet, dok će međunarodni vlakovi voziti normalno.