FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

U deset godina pri sudištu HGK 336 predmeta arbitraže

ZAGREB, 29. studenog 2005. (Hina) - Pred Stalnim izabranim sudištem priHrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u zadnjih je deset godina biloukupno 336 predmeta arbitraže, od kojih su pravorijekom okončana 152predmeta, kazano je na današnjem predstavljanju savjetovanja 13.Hrvatski dani arbitraže i mirenja (HDAM) koji će se održati u Zagrebu1. i 2. prosinca.
ZAGREB, 29. studenog 2005. (Hina) - Pred Stalnim izabranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u zadnjih je deset godina bilo ukupno 336 predmeta arbitraže, od kojih su pravorijekom okončana 152 predmeta, kazano je na današnjem predstavljanju savjetovanja 13. Hrvatski dani arbitraže i mirenja (HDAM) koji će se održati u Zagrebu 1. i 2. prosinca.

Predsjednik Organizacijskog odbora HDAM-a Hrvoje Sikirić rekao je da se na tom skupu očekuje između 120 i 130 sudionika, a 16 predavača govorit će o arbitraži, pojmu pravorijeka prema arbitraži, načelu povjerljivosti, privremenim mjerama u arbitraži, mirenju po hrvatskom pravu, a bit će predstavljen i dvanaesti zbornik radova Croatian Arbitration Yearbook.

Pred Stalnim izabranim sudištem pri HGK trenutno su aktivna 32 predmeta, rekla je tajnica tog sudišta Jasnica Garašić, dodajući da su predmeti u kojima je izrečen pravorijek uspješno i u cijelosti riješeni.

Od ukupno 336 predmeta, 182 sporova je bilo bez međunarodnog obilježja, a 154 sa međunarodnim obilježjem. Od 152 okončana spora, u devet predmeta je donesen platni nalog, tri spora su zaključena nagodbom, a 140 sporova su okončani na neki drugi način, poput povlačenja tužbe, brisanjem iz upisnika predmeta zbog neplaćanja upisne takse i slično.

Potpredsjednik predsjedništva tog sudišta Jakša Barbić kao prednosti arbitraže nad sudskim postupkom iznio je kraće vrijeme trajanja postupka, niže troškove, konačnost odluke u takvom postupku koja ima ovršnu snagu te neutralnost i usku stručnu specijaliziranost arbitara.

Sudovi se zbog prenatrpanosti predmetima ne mogu baviti specijaliziranim stvarima poput sporenja oko ortaštva (javno-privatno partnerstvo) u kojima je riječ o velikim iznosima, a država bi arbitražom mogla rasteretiti sudove, smatra on.

Garašić dodaje da bi arbitraža mogla biti dobro rješenje za državu za rješavanje sporova u kojima je ona ili tuženik ili tužitelj zbog izbjegavanja visokih troškova parničenja i visokih zateznih sudskih kamata te manjeg trošenja novca poreznih obveznika zbog kratkoće postupka arbitraže.

Pritom je napomenula da je država stranka u više od jedne trećine svih predmeta na zagrebačkom Općinskom sudu.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙