Takvu je mogućnost prošlog tjedna spomenuo ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, rekavši na Vanjskopolitičkom odboru parlamenta da će Slovenija sama još jednom predložiti da se to pitanje riješi putem arbitraže.
Arhar je u razgovoru za poslovni list "Finance" od ponedjeljka rekao da takvo stajalište "nije pametno" jer bi se time slovenski javni dug mogao znatno povećati, a što bi, upozorio je, osjetili svi slovenski građani.
Takva opcija ujedno znači i odstupanje od prijašnjeg stajališta slovenske vlade da je problem stare devizne štednje na području bivše SFRJ multilateralno pitanje koje se riješava u sklopu sukcesije bivše Jugoslavije, pa tako to "nije bilateralno nego multilateralno pitanje".
Hrvatska je ratifikacijom Bečkog sporazuma o sukcesiji iz 2001. pristala na takvo gledište, tvrdi Arhar, pa se pitanje devizne štednje njezinih građana ne može rješavati arbitražom jer to nije, poput sporazuma o granici, bilateralno pitanje.
Arhar, koji je dugo godina vodio i slovenski tim za sukcesiju bivše SFRJ, a sada vodi slovensku podružnicu jedne austrijske banke, kazao je da bi svako djelomično rješenje za štediše Ljubljanske banke Zagreb izazvalo dodatne probleme Sloveniji, misleći pri tom vjerojatno na dubioze iste banke u vezi sa starom štednjom u BiH te u Makedoniji.