To je bit odgovora slovenskog ministarstva vanjskih poslova u vezi s mišljenjem bivšeg guvernera centralne banke Franca Arhara koji je za poslovni list "Finance" izjavio da bi arbitraža za Sloveniju bila slab prijedlog jer pitanje devizne štednje nije bilateralno pitanje između Slovenije i Hrvatske nego sukcesijsko pitanje svih nasljednica bivše SFRJ koje valja riješiti uz posredovanje baselske Banke za međunarodna poravnanja (BIS), kako je dogovoreno u okviru sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije koji je potpisan u Beču 2001. godine i koji je Hrvatska ratificirala prošle godine.
Arhar je u jučerašnjem broju tog lista komentirao izjavu ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela koji je prošli tjedan pred parlamentarnim odborom izjavio da će Slovenija u vezi s deviznom štednjom Ljubljanske banke predložiti arbitražu.
Kako u svom objašnjenju objavljenom u utorak u listu "Finance" navodi ministarstvo vanjskih poslova, Slovenija je 15. studenoga upozorila Hrvatsku na molbu BIS-a da bi sve države nasljednice bivše SFRJ trebale dati pismene izjave kako se slažu da se nastave pregovori uz posredovanje BIS-a o tome tko će preuzeti garancije bivše federacije za deviznu štednju.
Slovenija drži da bi te pregovore trebalo ubrzati, no budući da pitanje devizne štednje u Ljubljanskoj banci Zagreb "nepotrebno opterećuje" odnose Ljubljane i Zagreba i da je riječ o "osjetljivom pitanju", Slovenija je spremna "upotrijebiti i ostala sredstva za mirno rješavanje tog pitanja u skladu s međunarodnim pravom", ako se u razumnom roku ne nastave pregovori o jamstvima za deviznu štednju u okviru Banke za međunarodna poravnanja, navode u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova, ali ističu da se službena slovenska pozicija oko devizne štednje kao sukcesijskog pitanja koje se tiče svih nekadašnjih republika nije promijenilo.