BARCELONA - Radnim sastankom šefova država i vlada na temu Saveza civilizacija u nedjelju predvečer u Barceloni je počeo summit Euromediteranskog partnerstva koje okuplja zemlje članice EU-a i deset njezinih partnera na Mediteranu. Na skupu sudjeluju i kandidati za članstvo u EU-u, među njima i Hrvatska, a predstavlja je premijer Ivo Sanader. Prevladavat će teme ilegalne imigracije i terorizma, na čemu snažno inzistira britansko predsjedništvo u težnji da arapske zemlje moralno osude terorizam. No arapske zemlje u zadnji su trenutak otkazivale sudjelovanje, pa tako na skupu neće biti marokanskog i jordanskog kralja, egipatskog te alžirskog predsjednika, koji je službeno odsutan zbog bolesti. Izraelski premijer također neće sudjelovati, a Sirijci, po jednima, nisu dobili poziv, a drugi drže da su sami donijeli tu odluku.
BARCELONA - Britanski premijer Tony Blair, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i palestinski predsjednik Mahmud Abas su na sastanku na marginama euromediteranskog summita u Barceloni osudili terorizam, naglasivši da nasilje ekstremista na Bliskom istoku potkopava mirovni proces. Sva trojica lidera su također iznimno pohvalnim ocijenili otvaranje graničnog prijelaza Rafah, između pojasa Gaze i Egipta, jer smatraju da će taj potez potaknuti mir i sigurnost u regiji. Barosso je taj čin nazvao "povijesnim". Palestinskim graničarima u kontroli prijelaza pomaže promatračka misija Europske unije. Blair je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji rekao da postoji snažna i "jedinstvena" želja međunarodne zajednice za stvaranjem nezavisne palestinske države.
BARCELONA - Predsjednik Vlade Ivo Sanader, koji predstavlja Hrvatsku na summitu Euromediteranskog partnerstva u Barceloni, odmah se po dolasku u katalonski glavni grad sastao s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom i grčkim premijerom Kostasom Karamanlisom, kazao je hrvatskim novinarima glasnogovornik Vlade Ratko Maček. Maček nije govorio o pojedinostima tih susreta, a dodao je da je Sanader na marginama skupa imao sastanak i s malteškim kolegom Lawreneceom Gonzijem.
TEHERAN - U potresu koji je u nedjelju razrušio kuće od sušene opeke na iranskom otoku Qeshm u Perzijskom zaljevu poginulo je deset, a ozlijeđeno 50 osoba, objavili su iranski dužnosnici i mediji. Iranska službena agencija IRNA izvijestila je da je potres snage 5,9 stupnjeva po Richteru pogodio južni Iran nešto prije 14 sati i trajao deset do 15 sekundi. Tahereh Irankhah, dragovoljka Crvenog polumjeseca u Qeshmu, zatraživši šatore i pokrivače, rekla je da je u glavnoj bolnici na otoku broj ozlijeđenih vrlo visok i da se ljudi smještaju po hodnicima.
BAGDAD - Bivši američki državni tužitelj Ramsey Clark pridružio se braniteljskom timu bivšeg iračkog diktatora Sadama Huseina na suđenju u dobro čuvanoj sudnici u Bagdadu koje se nastavlja u ponedjeljak. Clark, kontroverzni odvjetnik koji se nalazio na čelu američkog državnog tužiteljstva krajem šezdesetih prošlog stoljeća, da bi nakon toga postao mirovni aktivist protiv rata u Vijetnamu i branitelj optuženih ratnih zločinaca poput Slobodana Miloševića, rekao je da se nada kako će ojačati Sadamovu obranu te dodao da je "pošteno suđenje apsolutni imperativ za povijesnu istinu". Clarku će se pridružiti bivši ministar pravosuđa Katara Najeeb al-Nauimi, čime će proces protiv Sadama, koji su dosad vodili isključivo Iračani, dobiti međunarodni aspekt.
LONDON - Stanje ljudskih prava u Iraku danas je jednako loše kao i pod režimom Sadama Huseina a moglo bi postati čak i lošije, ocijenio je prvi irački premijer nakon Sadama Iyad Allawi u komentarima koje u nedjelju objavljuje britanski Observer. "Ljudi čine isto kao i u Saddamovo vrijeme pa i gore", rekao je Allawi, dodajući da su upravo to bili razlozi radi kojih su se borili protiv Sadama. Allawi, koji je i sam šijit, okrivio je šijitske snage u vladi zbog osnivanja eskadrona smrti i tajnih centara za mučenje, i ocijenio da je brutalnost narušavanja ljudskih prava jednaka kao i pod Sadamom.
LJUBLJANA - Dan nakon najvećih sindikalnih demonstracija u povijesti samostalne Slovenije na kojima je protiv vladinih reformi i uvođenja jedinstvenog PDV-a od 20 posto protestiralo nekoliko desetaka tisuća okupljenih nije jasno kako će se sukob između najvećih sindikalnih središnjica i vlade desnog centra razvijati i je li među njima moguć sporazum o najavljenom paketu od 70 različitih mjera. Najveće oporbene stranke lijevog centra priznaju da su neke reforme potrebne, kako bi se ojačala slovenska ekonomija, ali je veći dio ljevice ipak protiv preradikalnih rezova u socijalnoj politici. Mladi liberalni demokrati (MLD) krilo najjače oporbene stranke, najavilo je nakon subotnjih demonstracija da su najavljene reforme spremne srušiti i organiziranjem referenduma.
BRATISLAVA - Stranke desnog centra koalicijske vlade slovačkog premijera Mikulaša Dzurinde osvojile su većinu u pet od osam slovačkih regionalnih skupština na lokalnim izborima održanim u subotu, pokazali su neslužbeni rezultati objavljeni u nedjelju. Slovački birači su međutim na paralelnim izborima za osam regionalnih guvernera dali prednost oporbenjacima. Ipak ni jedan od kandidata nije dobio natpolovičnu većinu, te će se drugi krug izbora za regionalne guvernere održati 10. prosinca. U prvom je krugu najviše glasova dobilo sedam guvernerskih kandidata oporbe, te samo jedan kandidat vladajućeg desnog centra. Na izborima je zabilježen rekordno mali odaziv od svega 18,02 posto.
RIM - Brojni dobitnici Nobelove nagrade za mir pozvali su vladu Mianmara da oslobodi čelnicu oporbe Aung San Suu Kyi koju godinama vojni režim drži u kućnom pritvoru. Aung San Suu Kyi kao iznimni zagovornik mira i demokracije ne smije biti ušutkana, kažu Nobelovci u izjavi koju je objavila Fondacija Gorbačov u koju su uključeni dobitnici Nobelove nagrade Lech Walesa, Frederik Willem de Klerk i Rigoberta Menchu. Vlada Mianmara treba vratiti "građanska, ljudska i politička prava" čelnici oporbe i njenoj stranci, kaže se u izjavi. Aung San Suu Kyi je dobila Nobelovu nagradu za mir 1991. godine, ali je deset od proteklih 16 godina provela u kućnom pritvoru bez posjeta i telefona. Uhićena je nakon pobjede na parlamentarnim izborima 1990.
GROZNI - Birališta na čečenskim parlamentarnim izborima zatvorena su u nedjelju predvečer, a tijek glasanja je uz iznimne mjere sigurnosti protekao mirno, objavio je AFP. Oko 600.000 stanovnika s pravom glasa imalo je mogućnost birati prvi saziv čečenskog parlamenta nakon osam godina. Prema podacima izbornog povjerenstva, odaziv je bio oko 60 posto, a prvi bi se rezultati trebali znati u ponedjeljak. Ukupno se za 58 zastupnika natjecalo 335 kandidata iz sedam stranaka. Favoritom se smatra prokremaljska stranka, Ujedinjena Rusija. Službena Moskva izbore je nazvala posljednjom etapom u političkoj "normalizaciji" stanja u Čečeniji, dok ih ruske nevladine organizacije drže "parodijom" kojom se forsira prividno višestranačje, dok se civilno stanovništvo pljačka te gotovo svakodnevno napadaju savezne postrojbe i čečenska policija.
LIBREVILLE - Birališta na gabonskim predsjedničkim izborima zatvorena su u nedjelju navečer, a prvi rezultati, posebno u većim gradovima, trebali bi biti poznati već u noći s nedjelje na ponedjeljak. Najveći favorit je aktualni predsjednik države Omar Bongo. Bongo je, uz kubanskog vođu Fidela Castra, predsjednik s najduljim stažem na svijetu. Na vlasti je punih 37 godina. Njegovi najozbiljniji protivnici su "radikalni" oporbenjak Pierre Mamboundou (59) koji već jednom nije uspio protiv Bonga na izborima 1998. godine te Zacharie Myboto (67), bivši Bongov suradnik. Ni jedan ozbiljniji incident nije zabilježen, saznaje se od nacionalnog izbornog povjerenstva.
EREVAN - Armenski referendum o ustavnim promjenama, koje predviđaju povećanje ovlasti vlade i parlamenta na račun predsjednika države, proglašen je važećim nakon što je dva sata prije zatvaranja birališta odaziv bio preko 44 posto, prema podacima izbornog povjerenstva. Naime, prema armenskom zakonu za valjanost referenduma potreban je odaziv najmanje trećine stanovnika s pravom glasa. Oporba tvrdi da se radi o malverzacijama jer je prema njihovim podacima odaziv bio oko 20 posto manji. Oporba je pozivala na bojkot referenduma jer smatra da je postojeća armenska vlast, na čelu s predsjednikom Robertom Kočarjanom, izabrana na ranijim "nepoštenim izborima".
ZUERICH - Većina švicarskih kantona i glasača u nedjelju je, po procjenama medija, na referendumu glasovala za petogodišnju zabranu uporabe genetski modificiranih organizama u poljoprivredi. Rezultati referenduma koje je prikupila švicarska televizija SF DRS pokazali su da je 55 posto glasača glasovalo za petogodišnji moratorij na uporabu GMO-a u poljoprivredi i uvoz genetski modificiranih životinja. Većina od 26 švicarskih kantona također je prihvatila zabranu, izvijestio je SF DRS. Te će mjere primorati švicarsku vladu da donese jedan od najoštrijih zakona o genetski modificiranim organizmima u Europi.