WASHINGTON - Sjedinjene Države i Bosna i Hercegovina obilježili su u utorak 10. obljetnicu Daytonskog sporazuma hvaleći postignuća sporazuma kojim je okončan rat u BiH, ali i pozivajući na promjene Daytonskog ustava koje bi omogućile jedinstveniju državu te tražeći uhićenje odbjeglih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Američka državna tajnica Condoleeza Rice susrela se s čelnicima Bosne i Hercegovine i priredila diplomatski ručak kako bi obilježila Daytonski sporazum i razgovarala o putovima za ubrzavanje napretka BiH preko Daytona prema euroatlantskim integracijama. SAD je ove godine nakon četiri godine zapostavljanja Balkana pokrenuo diplomatsku akciju za promjene Daytonskog ustava u BiH i pokretanje pregovora o konačnom statusu Kosova kako bi se osigurala konačna sigurnost, demokracija i pomirba u toj regiji. Čelnici parlamentarnih stranaka iz BiH suglasili su se u Washingtonu kako će do ožujka 2006. provesti ustavne promjene koje će ojačati središnje institucije države BiH kako bi uspostavili učinkovitije vlasti i osigurali da BiH što prije postane članica Europske unije i NATO-a.
SARAJEVO - Deset godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma još se ništa ne zna o sudbini 14.000 osoba koje se vode kao nestale tijekom rata u Bosni i Hercegovini, a ta zemlja do danas nije dobila ni jedinstven popis nestalih i identificiranih, upozorili su u utorak sudionici sastanka Radne skupine za nestale osobe na području BiH koji je održan u Sarajevu. Ova radna skupina čiji rad koordinira Međunarodni crveni križ (ICRC) utemeljena je nakon rata kao multilateralni forum za razmjenu informacija o sudbini nestalih te za informiranje o postignutom napretku a uz predstavnike tijela vlasti iz BiH te međunarodne zajednice čine ga i predstavnici vlada Hrvatske odnosno Srbije i Crne Gore. Zamjenik predsjednika Povjerenstva za nestale osobe Federacije BiH Marko Jurišić podsjetio je na konferenciji za novinare kako je više od 27 tisuća osoba prijavljeno kao nestalo tijekom rata u BiH. Najmanje osam tisuća ih tek treba pronaći u masovnim ili pojedinačnim grobnicama dok identifikaciju čekaju posmrtni ostaci šest do sedam tisuća osoba koji su dosad ekshumirani i čuvaju se u posebnim skladišnim prostorima.
SARAJEVO - Komisija "Iustitia et pax" Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pridružila se u utorak zahtjevima za pronalaženjem demokratskog i pravednog rješenja za unutarnji ustroj te zemlje ocjenivši istodobno "nerazumnom" potporu nekih svjetskih moćnika i država opstanku podijeljene BiH kakva je danas. U izjavi Komisije koju potpisuje njezin predsjednik, pomoćni biskup vrhbosanski monsinjor Pero Sudar, a prenosi Katolička tiskovna agencija BK BiH (KTA), ističe se kako se upravo obilježava "desetogodišnjica daytonske nepravedne i neuspjele podjele BiH". Bez stavljanja izvan snage dosadašnjeg rješenja o podjeli zemlje na dva entiteta nije moguć model države koja bi štitila ljudska prava i pojedinca i jamčila ravnopravnost naroda, stoji u izjavi.
BAGDAD - Američko zapovjedništvo objavilo je u utorak navečer da je završena operacija "čelična zavjesa" koja je pokrenuta početkom mjeseca blizu sirijske granice, "glavne prometnice opskrbe pobunjenika u Iraku", prema američkom vojnom priopćenju. Tijekom operacije pokrenute 5. studenoga u dolini Eufrata ubijeno je 10 marinaca u borbama kao i 139 pobunjenika, a uhićeno je 256 osumnjičenih. Tijekom 17 dana operacije pokušalo se spriječiti članove terorističke mreže al-Qaida da djeluju u dolini Eufrata i zapadnoj pokrajini Al-Anbar, ističe se u američkom priopćenju.
JERUZALEM - Izraelski predsjednik Moshe Katsav izjavio je u utorak da pristaje na raspuštanje parlamenta, pokrenuvši time mehanizam koji će dovesti do prijevremenih izbora najvjerojatnije u ožujku iduće godine. Katsav je kazao kako vjeruje da će se izbori održati 28. ožujka, a ne u studenome kako je bilo predviđeno. Točan datum bit će poznat tek nakon službenog raspuštanja parlamenta. U očekivanju službene odluke o raspuštanju parlamenta, koja stupa na snagu u roku 21 dana, premijer Ariel Sharon ostaje na dužnosti i zadržava ovlasti da, ako to želi, imenuje ministre, što ne bi mogao da se parlament odlučio raspustiti sam.
LONDON/PARIZ - Velika Britanija će u ime Europske unije, kojom trenutačno predsjeda, tražiti od Washingtona objašnjenja o aferi tajnih zatvora CIA-e, potvrdio je Foreign Office u utorak, prenosi agencija France presse. "Na traženje više izaslanstava, Velika Britanija je u ime predsjedništva EU prihvatila pisati američkim vlastima da bi tražila objašnjenja o njihovoj reakciji na optužbe o tajnim zatvorima CIA-e u istočnoj Europi", rekla je glasnogovornica britanskog ministarstva vanjskih poslova, prenosi AFP. Za sada su Sjedinjene Države odbile demantirati ili potvrditi informacije tiska o postojanju tajnih zatvora u nekoliko europskih gradova gdje su navodno zatvoreni islamski teroristi.
DEN HAAG/ZAGREB - Branitelji Vukovara su u ljeto i jesen 1991. zadržali prodor elitnih postrojbi JNA duboko u teritorij Hrvatske što je uz međunarodni pritisak prisililo JNA da odustane od plana okupacije cijele Hrvatske, svjedočio je utorak umirovljeni general HV-a Imra Agotić na suđenju "vukovarskoj trojci" preda Haškim sudom (ICTY). Kao svjedok optužbe na suđenju generalu Mili Mrkšiću, zapovjedniku 1. Gardijske brigade JNA koja je 1991. napadala Vukovar i njemu podređenim oficirima Miroslavu Radiću i Veselinu Šljivančaninu, Agotić je prije objasnio da je JNA po 'Planu A' trebala zauzeti cijelu Hrvatsku, po 'Planu B' teritorij istočno od crte Karlobag-Karlovac-Virovitica, da bi se na kraju zadovoljila sa svojevrsnim 'Planom C' - okupacijom 30 posto teritorija Hrvatske. Agotić, koji je do prelaska na hrvatsku stranu u srpnju 1991. bio visoki obavještajni časnik Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva, u svojem je trodnevnom iskazu pred ICTY-em dao niz stručnih podataka o ustroju i djelovanju službe sigurnosti JNA, o oduzimanju oružja Teritorijalne obrane (TO) RH, o organizaciji i naoružavanju hrvatske obrane, blokadi vojarni i borbi s neusporedivo nadmoćnijim agresorom.
DEN HAAG/ZAGREB - Tužiteljstvo Haškog suda (ICTY) protivi se razdvajanju postupaka protiv bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića po optužnicama za ratne zločine na Kosovu, odnosno u Hrvatskoj i BiH, izjavila je u utorak glasnogovornica Tužiteljstva Florence Hartmann. Zbog Miloševićeve bolesti, koja je u posljednja tri tjedna tri puta dovela do odgode suđenja, danas je raspravno vijeće za 29. studenoga zakazalo raspravu o mogućem odvajanju optužnice za Kosovo, po kojoj je gotovo dovršen dokazni postupak obrane, kako bi se suđenje u tom dijelu zaključilo i donijela presuda. Suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku, koje je počelo 12. veljače 2002., prema prvotnim se nalozima vijeća trebalo odvijati odvojeno prema optužnicama za zločine na Kosovu, u Hrvatskoj i BiH. No nakon žalbe Tužiteljstva Žalbeno vijeće ICTY-a odlučilo je objediniti postupke.
LJUBLJANA - Slovenija nije promijenila stajalište da je pitanje stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci sukcesijsko pitanje, ali je spremna i na arbitražu u vezi sa štednjom hrvatskih štediša kako bi se to pitanje koje opterećuje međusobne odnose skinulo s dnevnog reda. To je bit odgovora slovenskog ministarstva vanjskih poslova u vezi s mišljenjem bivšeg guvernera centralne banke Franca Arhara koji je za poslovni list "Finance" izjavio da bi arbitraža za Sloveniju bila slab prijedlog jer pitanje devizne štednje nije bilateralno pitanje između Slovenije i Hrvatske nego sukcesijsko pitanje svih nasljednica bivše SFRJ koje valja riješiti uz posredovanje baselske Banke za međunarodna poravnanja (BIS), kako je dogovoreno u okviru sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije koji je potpisan u Beču 2001. godine i koji je Hrvatska ratificirala prošle godine. Arhar je u jučerašnjem broju tog lista komentirao izjavu ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela koji je prošli tjedan pred parlamentarnim odborom izjavio da će Slovenija u vezi s deviznom štednjom Ljubljanske banke predložiti arbitražu.
SARAJEVO - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nastavit će pripremati ugovor s hrvatsko-mađarskim konzorcijem INA-MOL o dokapitalizaciji naftne tvrtke Energopetrol, najavio je u utorak federalni premijer Ahmet Hadžipašić. "Vlada će nastaviti konkretne aktivnosti u pripemi ugovora s prije odabranim stateškim partnerom", kazao je Hadžipašić novinarima u Sarajevu nakon što je zbunjujućim ishodom prekinuta sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije koji se trebao očitovati o vladinu planu za dokapalitalizaciju Energopetrola prodajom većinskog vlasničkog udjela u toj tvrtki INA-i i MOL-u. Rasprava u Zastupničkom domu održana u utorak zapravo je bila nastavak izvanredne sjednice od 7. studenoga kada su oporbeni zastupnici iznijeli niz primjedbi na predloženi model dokapitalizacije Energopetrola te od vlade zatražili da razmotri i druge mogućnosti.
CANBERRA - Ništa više ne može spasiti Australca optuženog za krijumčarenje droge koji bi trebao biti pogubljen u Singapuru idućeg tjedna, izjavio je u srijedu australski premijer John Howard dok sve više Australaca poziva na bojkot tvrtki povezanih s tim gradom-državom. Howard je rekao da vješanje 25-godišnjeg Nguyen Tuong Vana, kojeg je sud u Singapuru osudio na smrt zbog krijumčarenja 400 grama heroina iz Kambodže, može zaustaviti samo vlada te države. Odvjetnici 25-godišnjeg mladića zamolili su u ponedjeljak australsku vladu da slučaj prijavi Međunarodnom sudu pravde, no Howard kaže da taj sud nije nadležan i nema smisla majci Nguyena davati lažne nade. Howard je najavio da će slučaj istaknuti na sastanku šefova država Commonweltha koji se ovoga tjedna održava na Malti.
ANKARA - Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi doputovao je u utorak navečer u višednevni radni posjet Turskoj u pratnji brojnih predstavnika talijanskoga gospodarstva, među kojima su predsjednici ili direktori talijanske industrijske i bankarske udruge te Instituta za vanjsku trgovinu. Ciampi i njegov domaćin Ahmet Necdet Sezer istaknuli su važnost poboljšanja bilateralne, naročito gospodarske, energetske i trgovinske suradnje, a talijanski je predsjednik izrazio i punu potporu ulasku Turske u EU. Turska i Italija dugogodišnji su poslovni partneri, a međusobna godišnja trgovinska razmjena iznosi oko 5 milijardi dolara.