BUDIMPEŠTA
Odgovarajući na pismo slovenskog kolege Dimitrija Rupela, hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u ponedjeljak navečer u Budimpešti da hrvatski prijedlog Sloveniji da se pitanje granice na moru riješi međunarodnom arbitražom predstavlja iskorak iz dosadašnje prakse koji bi mogao voditi rješenju otvorenih pitanja između dvije zemlje. Rupel je u pismu koje su u ponedjeljak navečer prenijeli slovenski mediji otklonio prijedlog o međunarodnoj arbitraži, te ocijenio da bi dogovor o granici trebalo postići tijekom pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom. "Pismo Dimitrija Rupela po svom sadržaju i pristupu nastavak je prakse koja je označila proteklih 15 godina rješavanja otvorenih pitanja u hrvatsko-slovenskim odnosima. RH predlaže iskorak iz takve prakse koji bi mogao voditi prema rješenju otvorenih pitanja", izjavila je Grabar Kitarović, koja će u utorak u Budimpešti sudjelovati na ministarskom sastanku proširenog Regionalnog partnerstva, na kojem bi trebao sudjelovati i slovenski ministar vanjskih poslova. "Kao zemlje zrele demokracije poslužimo se instrumentima kojima se služe i SAD, Kanada, Njemačka, Danska te mnoge druge zemlje koje su i prije i poslije takvih postupaka ostale prijateljske", istaknula je Grabar Kitarović.
"Budući da se kroz bilateralne dogovore nije moglo doći do zadovoljavajućeg rješenja za obje strane, Hrvatska predlaže zajednički izlazak pred međunarodno pravosudno tijelo koje će svojim pravorijekom zatvoriti to poglavlje u našim odnosima, naravno, uz prethodnu obvezu da će obje zemlje prihvatiti rezultat pravosudnog postupka. RH je spremna prihvatiti tu obvezu i poziva Sloveniju da preispita taj naš prijedlog", rekla je hrvatska ministrica.
LJUBLJANA
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u ponedjeljak je u pismu ministrici vanjskih poslova i europskih integracija Kolindi Grabar Kitarović odgovorio na pismo kojim je Sloveniji predložen početak dogovora o arbitraži u kojoj bi o spornoj granici na moru između dviju zemalja odlučivalo međunarodno sudbeno tijelo, te ocijenio da bi dogovor o granici trebalo postići tijekom pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom, a da bi arbitraža bila moguća samo uz "puno međusobno povjerenje" i "dosljedno provođenje onoga što je dogovoreno". Kako u priopćenju navodi slovensko ministarstvo vanjskih poslova, Rupel je u pismu naveo da Slovenija "još nije zaboravila na neugodno iskustvo" oko rješenja za štediše Ljubljanske banke Zagreb, kad je Slovenija predlagala arbitražu, a Hrvatska takav prijedlog odbila. Zbog toga bi Hrvatska, navodi Rupel, morala najprije pokazati svoju spremnost za multilateralne pregovore o sukcesiji SFRJ. Kao što je poznato, službeno stajalište Slovenije je da je pitanje dugova te banke hrvatskim štedišama potrebno rješavati u okviru razgovora nasljednica bivše Jugoslavije, odnosno po "teritorijalnom načelu" po kojemu bi obvezu isplate dugova štedišama preuzele države na čijem teritoriju je Ljubljanska banka imala poslovnice.
ZAGREB
Ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović sudjelovat će u utorak u Budimpešti na ministarskom sastanku proširenog Regionalnog partnerstva na kojem će se raspravljati o stanju u regiji i ulasku zemalja jugoistočne Europe u euroatlantske integracije. Na sastanku sudjeluju šefovi diplomacija Regionalnog partnerstva - Austrije, Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije i Ukrajine, a sastanak je proširen ministrima vanjskih poslova iz Hrvatske, Albanije, Makedonije i Srbije i Crne Gore. Na dnevnom redu bit će razmatranje stanja u regiji, te potpora koje države članice Regionalnog partnerstva mogu pružiti zemljama regije na putu ulaska u euroatlantske integracije. Regionalno partnerstvo utemeljeno je u lipnju 2001. godine u Beču na sastanku ministara vanjskih poslova Austrije, Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije. Šefica hrvatske diplomacije razgovarat će na sastanku "Perspektive suradnje između središnje i jugoistočne Europe" s ministrima vanjskih poslova Albanije, BiH, Makedonije, te Srbije i Crne Gore.
DEN HAAG
Prijedlog zajedničke optužnice protiv hrvatskih novinara Josipa Jovića, Stjepana Šešelja, Marijana Križića i Domagoja Margetića, koji je Tužiteljstvo Haaškog suda (ICTY) podnijelo 20. rujna, nadležno sudsko vijeće još nije potvrdilo, saznaje se u ponedjeljak iz Ureda glasnogovornika Suda. Margetić je ranije tijekom dana izjavio da je primio dopunjenu i objedinjenu optužnicu Haaškog suda, no radi se samo o optužnom prijedlogu sve dok ga ne potvrdi sudac, navodi se iz istog izvora.
DEN HAAG
Dokazni postupak optužbe na haškom tzv. "vukovarskoj trojci" bivših oficira JNA optuženih za pokolj na Ovčari u studenom 1991., Mili Mrškiću, Miroslavu Radiću i Veselinu Šljivančaninu, trebao bi trajati tri do četiri mjeseca tijekom kojih će pred Haškim sudom (ICTY) svjedočiti više od 80 svjedoka, uključujući vukovarske stradalnike, bivše dužnosnike UN-a, vojne stručnjake, patologe i pripadnike JNA, najavio je u ponedjeljak, dan uoči početka suđenja, predmetni tužitelj Marks Moore. Pored ravnateljice vukovarske bolnice dr. Bosanac, o pokolju 264 hrvatska ranjenika i civila na Ovčari i drugim zločinima srpskih snaga u Vukovaru 1991., svjedočit će 15 očevidaca i drugih neposrednih svjedoka zločina.
NEW DELHI
Indija će, nakon što su pakistanske vlasti prihvatile njenu ponudu za pomoć, "žurno" poslati šatore, hranu i lijekove kao i drugu pomoć u pakistanski dio Kašmira pogođen potresom, izjavio je u ponedjeljak tajnik indijskog ministarstva vanjskih poslova. Tajnik indijskog ministarstva vanjskih poslova Shyam Saran najavio je slanje pomoći odmah nakon što je Pakistan poručio da će prihvatiti pomoć od svog susjeda i tako u ovom trenutku zanemariti rivalitet između ove dvije azijske zemlje. Indijski premijer Manmohan Singh naložio je da se najžurnije organizira isporuka pomoći u Pakistan, rekao je Saran novinarima u indijskoj prijestolnici. U Islamabadu je glasnogovornik pakistanskog ministarstva vanjskih poslova Tasnim Aslam rekao da je Pakistan prihvatio indijsku ponudu za pomoć ta da se nada da će ona brzo stići.
BAGDAD
Naoružani su muškarci u ponedjeljak u zapadnome dijelu Bagdada napali konvoj s izaslanicima Arapske lige i ubili trojicu policajaca iz pratnje, a većina dužnosnika nije stradala, objavila je iračka policija. Konvoj od šest do osam vozila napadnut je kad je išao na sastanak s predstavnicima sunitske skupine Udruga muslimanskoga svećenstva. Bilo je predviđeno da za ramazan nakon zalaska sunca zajedno večeraju, objavili su policija i vladini izvori. Napadači su otvorili vatru dok je konvoj bio kraj džamije Um al-Qora, velike sunitske džamije u zapadnome dijelu iračkoga glavnoga grada gdje je i sjedište Udruge muslimanskoga svećenstva. Izaslanici iz Arapske lige u kojoj su 22 vlade arapskoga svijeta, u Bagdadu su kako bi nadgledali subotnji referendum o novome iračkom ustavu i organizirali posjet glavnoga tajnika Arapske lige. Četvorica policajaca ranjena su u napadu i sukobima koji su uslijedili, objavila je policija. Jedna članica izaslanstva Arapske lige lakše je ozlijeđena krhotinama stakla.
WASHINGTON/NEW YORK
Izvješće Ujedinjenih naroda je upozorilo kako planirane ili postojeće protuterorističke mjere u nizu zemalja poput Velike Britanije, Sjedinjenih Država i Iraka ugrožavaju ljudska prava. Predloženi protuteroristički zakoni u Velikoj Britaniji mogli bi ugroziti ljudska prava, američka vojna povjerenstva za osumnjičene teroriste krše pravo na pošteno suđenje, a posebni Irački sud ne odgovara međunarodnim standardima, rekao je posebni izvjestitelj UN-ova Povjerenstva za ljudska prava Leandro Despouy u izvješću Općoj skupštini UN-a. Despouy je nazvao uznemiravajućom činjenicu da Sjedinjene Države nastavljaju zatočenicima u Guantanamo Bay na Kubi osumnjičenim za terorizam suditi pred vojnim povjerenstvima. On je izvijestio da povjerenstva ne zadovoljavaju međunarodne standarde poštenog suđenja jer ne dopuštaju žalbe pred civilnim sucima, niječu pravo na obranu i prave razliku između domaćih i stranih uhićenika. Glede iračkog Posebnog suda za zločine počinjene za vrijeme režima Saddama Husseina Despouy kaže da je njegova legitimnost dovedena u pitanje jer je uspostavljen za vrijeme američke okupacije te da mogučnost da izrekne smrtnu kaznu proturječi međunarodnim ljudskim pravima.
NEW YORK
Ujedinjeni narodi u ponedjeljak su izabrali Republiku Kongo, Ganu, Peru, Katar i Slovačku na dvogodišnji mandat nestalnih članica 15-članoga Vijeća sigurnosti. U glasovanju 191-člane Opće skupštine četiri izabrane zemlje nisu imale protukandidata iz Afrike, Azije i istočne Europe. Jedinoga je protukandidata imao Peru: u borbi za mjesto predstavnika Latinske Amerike i Kariba pobijedio je Nikaragvu sa 144 prema 43 glasa. Pet zemalja izabrano je tajnim glasovanjem koje prema UN-ovoj povelji mora kandidate prihvatiti dvotrećinskom većinom nazočnih koji glasuju. Pet novih nestalnih članica Vijeća sigurnosti preuzet će 1. siječnja mjesta Alžira, Benina, Brazila, Filipina i Rumunjske, koje su bile članice Vijeća sigurnosti od 1. siječnja 2004. i mandat im istječe 31. prosinca.
WASHINGTON
Američka državna tajnica Condoleezza Rice krenula je u ponedjeljak ujutro na trodnevnu turneju po srednjoj Aziji kojom želi ojačati američki utjecaj na tom području koje svojataju i Rusija i Kina, izvješćuje novinar AFP-a. Državna tajnica u utorak treba posjetiti Biškek u Kirgistanu, a boravit će i u Afganistanu, Kazahstanu i Tadžikistanu, gdje će se sastati s tamošnjim čelnicima, predstavnicima građanskih udruga i s uglednicima. Američka diplomacija ima trostruku zadaću na tom području: nastojati suzbiti islamističku prijetnju, te potaknuti gospodarske reforme i demokraciju koju Washington drži najboljom branom od islamističkog fundamentalizma. Tri zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza koje će Rice posjetiti članice su Šangajske skupine (Rusija, Kina, Kazahstan, Tadžikistan, Uzbekistan i Kirgistan), koja je u srpnju zatražila "neupletanje" trećih zemalja u njihova unutarnja pitanja i upozorila na pokušaje "uspostave monopola" nad međunarodnim pitanjima, aludirajući na Washington.
WASHINGTON
U poplavama u istočnom dijelu Sjedinjenih Država smrtno je stradalo najmanje sedam ljudi, a više od tisuću je evakuirano iz njihovih domova. Poplave u istočnim državama od Sjeverne Karoline do New Hampshirea izazvane olujnim kišama tijekom weekenda dovele su do smrti najmanje sedam ljudi, a četvero je proglašeno nestalim. Voda se u ponedjeljak počela povlačiti i ljudi vraćati svojim kućama. Vremenska prognoza predviđa nove kiše u narednih nekoliko dana i vlasti upozoravaju na mogućnost novih poplava.
LONDON
Irski pisac John Banville dobio je u ponedjeljak prestižnu književnu Bookerovu nagradu za svoj mračni roman o djetinjstvu "The Sea" (More). Nagrada od pedeset tisuća funta dodjeljuje se najboljem romanu koji je objavio pisac iz Velike Britanije, Irske ili neke zemlje Commonwealtha u zadnjih godinu dana.
Nagrada Banvilleu smatra se iznenađenjem. Članovi žirija izjavili su da je bilo teško, ali da su na kraju izabrali Banvillea zbog njegove, kako su rekli, "majstorske studije boli, uspomena i ljubavi". Da izbor nije bio očekivan, vidi se iz činjenice da su knjižari Banvillea smatrali autsajderom, a favorit im je bio britanski autor Julian Barnes kojemu je ovo bio treći pokušaj da dobije prestižnoga Bookera. Banville (59) prvi je irski dobitnik Bookera od Roddyja Doylea koji je 1993. nagradu dobio za roman "Paddy Clarke Ha Ha Ha".
KAMPALA
Prvi predsjednik Ugande nakon stjecanja neovisnosti Milton Obote umro je u ponedjeljak u egzilu u bolnici u Južnoj Africi, objavio je dužnosnik ugandske vlade. "Obote je umro večeras u Južnoj Africi", rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Obote (80) je vodio svoju zemlju u borbi za neovisnost od bivšeg kolonijalnog gospodara Velike Britanije, koja je ostvarena 9. listopada 1962. godine, ali su ga zapovjednici njegove vojske u državnim udarima dva puta natjerali u egzil. Godinama je živio u Zambiji, ali je posljednjih tjedana zbog lošeg zdravlja prebačen u bolnicu u Južnoj Africi. Obote se 1966. proglasio doživotnim predsjednikom Ugande, a pet godina kasnije svrgnuo ga je zloglasni diktator Idi Amin. Nakon Aminovog pada 1979. godine, Obote se vratio na vlast, da bi ga 1985. svrgnuo njegov bivši savjetnik Yoweri Musaveni.
FRANKFURT
Sjedinjene su Države u ponedjeljak službeno predale zračnu bazu Rhein-Main njemačkim vlastima i završile boravak od šezdeset godina tijekom kojih je ta baza bila važno mjesto za američke snage suočene sa snagama sovjetskoga bloka i napetostima na Bliskome istoku. General Robert Foglesong, zapovjednik američkih zrakoplovnih snaga u Europi, nazvao ju je "dobrom starom bazom duge povijesti", ali i dodao da je preseljenje u druge baze u Njemačkoj nužno radi uštede. Preko baze Rhein-Main išle su stotine aviona u zračnome mostu kojim je krajem četrdesetih razbijena sovjetska blokada Berlina.