Recenzent Ivan Šugar istaknuo je da je to prvo djelo takve vrste u 120 godina nastave farmacije i farmaceutske struke u Hrvatskoj.
"Čitavo stoljeće hoda po 'mukama i trnju' trebalo je da se dođe do ovakva ostvarenja", rekao je Šugar, dodavši kako je u svijetu mali broj sličnih knjiga, osobito koje su tako bogato ilustrirane.
Knjiga u kojoj autorica iznosi i podatke vlastitih istraživanja, po Šugarovoj ocjeni, pisana je studiozno, minuciozno i s poštovanjem prema čitateljstvu.
Važna je i za unaprjeđenje farmaceutske struke te opću razinu spoznaje među pučanstvom, budući da se u njoj opisuju pojedine biljke koje su dosad bile dostupne samo uskom krugu stručnjaka, dodao je.
Napomenuvši kako do sada nije izdano slično djelo jednog hrvatskog autora, niti je prevedeno neko strano djelo sličnog sadržaja, recenzentica Gordana Špoljarić istaknula je kako je riječ o prvom djelu koje obrađuje ljekovito bilje prema propisima Europske farmakopeje.
Po njezinim riječima, ta se knjiga može mjeriti sa sličnim priručnicima poznatih svjetskih profesora i znanstvenika u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Engleskoj i SAD-u.
U ime izdavača "Golden marketinga - Tehničke knjige" na predstavljanju je govorio predsjednik Uprave Vilko Težak koji je istaknuo kako je riječ o jedinstvenom i autoričinu životnom djelu.
Maja Jakševac-Mikša podsjetila je na doprinos Danice Kuštrak u radu Zavoda za farmakognoziju, najstarijeg u Europi, koji će dogodine proslaviti 110 godina rada.
Knjiga (615 str.) je podijeljena u tri dijela, u uvodnom je dan pregled uporabe ljekovitoga bilja tijekom povijesti, u općem pregled fitofarmacije, a poseban dio, sistematika, donosi monografije oficinalnih i neoficinalnih ljekovitih droga.
Farmakognozija, prirodoslovna znanost koja se bavi proučavanjem ljekovitih sirovina biljnog i životinjskog podrijetla, jedna je od najstarijih farmaceutskih disciplina. Među ljekovitim sirovinama prevladavaju one biljnoga podrijetla pa se govori o fitomedicini i fitofarmaciji, piše u predgovoru knjizi autorica.
Danica Kuštrak (Osijek, 1929.) bila je profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu i predstojnica Zavoda za farmakognoziju do umirovljenja 1994. Objavila je udžbenik Farmakognozija II., brojne znanstvene radove i članke.