Novi val krize potaknula je odluka političkih stranaka iz Republike Srpske da odbiju reformu policije nakon čega je Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown nametnuo niz kaznenih mjera Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) smatrajući je izravno odgovornom za tu opstrukciju.
Vrh SDS-a je zaključio da stranka ne može više funkcionirati te je najavio napuštanje vladajućih koalicija na državnoj i entitetskoj razini ne osude li njihovi koalicijski partneri ovakvo ponašanje OHR-a.
Iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) ali i Partije demokratskog progresa (PDP) uslijedili su hladni odgovori kako se njih ne tiču odnosi SDS-a s međunarodnom zajednicom no sve ove stranke također su suglasne da kriza vlasti postoji i kako postaje sve ozbiljnija.
"Stanje u Vijeću ministara je postalo neizdrživo", kazao je ministar vanjskih poslova BiH i lider PDP-a Mladen Ivanić ranije ovog tjedna upozoravajući da se državna vlada nije čestito sastala već gotovo četiri mjeseca i da se za to vrijeme bavila samo marginalnim pitanjima.
Ivanić je predsjedatelja Vijeća ministara Adnan Terzića pozvao da se suoči s tom činjenicom i podnese ostavku čime bi se, navodno, stvorili uvjeti za uspostavu nove parlamentarne većine.
Terzić koji je za to vrijeme putovao po svijetu po povratku u Sarajevo najavio je pak da će umjesto da podnese ostavku naći zamjenu Ivaniću i ministru transporta Branku Dokiću, također članu PDP-a.
"Ivanić od rujna prošle godine vodi jednu dosta neinteligentnu politiku koja je destruktivna", kazao je Terzić kako ga u četvrtak citira "Dnevni avaz".
Uzajamne uvrede najviših dužnosnika u BiH tako su postale dio njihove javne komunikacije što je bio poticaj oporbi, posebice onoj iz RS, da jedno vrijeme inzistira na hitnom sazivanju izvanrednih izbora no i taj je zahtjev s vremenom utihnuo, posebice kada se vidjelo da se time ne bi puno promijenilo.
S takvim se zahtjevom izričito ne slažu u glavnoj oporbenoj stranci u Federaciji BiH Socijaldemokratskoj partiji (SDP).
Njen predsjednik Zlatko Lagumdžija upozorava da bi po Izbornom zakonu, nova vlada imala mandat samo do roka za održavanje redovitih izbora u jesen 2006. godine što bi samo dodatno zakompliciralo stanje.
S tim se slaže i predsjednik Nove hrvatske inicijative (NHI) Krešimir Zubak koji ističe da bi u vrijeme pojačanih nacionalnih tenzija izvanredni izbori koristili samo nacionalnim strankama koje igraju na kartu homogeniziranja naroda. Zubak je pri tom vjerojatno aludirao i na posljednje izjave lidera oporbe u RS Milorada Dodika koji je kazao da je krajnje vrijeme da se BiH preustroji u državu s tri republike.
Dodik je to, među ostalim, pravdao i svojom navodnom brigom za Hrvate koji su "frustrirani svojim statusom i na to se mora reagirati".
To je stajalište spremno podržao predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović koji je ponovno aktualizirao mogućnost uspostave trećeg entiteta u BiH a ubrzo mu se pridružio i nominalni šef bosanskohercegovačke države Ivo Miro Jović.
"Ako dva naroda imaju dva entiteta, što ga ne bi imao i treći", izjavio je Jović za "Oslobođenje" od četvrtka . "Dva naroda su se namirila i na sceni je neprincipijelna koalicija. Federacije je tamnica za Hrvate. Ne daju nam nikakva prava i nemamo ih", rekao je Jović.
Sam Paddy Ashdown istaknuo je ovih dana da sve češće čuje mišljenje da stanje u BiH danas podsjeća na ono iz 1992. godine.
"Nije ovo 1992. Ovo mi više sliči na 1995. godinu", kazao je Ashdown iznoseći svoju procjenu stanja u BiH deset godina nakon Daytona i sugerirajući da su opstrukcije i opasna politička retorika uzeli toliko maha da će se na njih morati reagirati.
U tom znaku vjerojatno će proteći i obilježavanje 10. obljetnice Daytona.