"Glavni problem nije ograničenost geoloških resursa. Ključno se pitanje vrti oko tehnologija, cijena i političkih odluka kako bi ogromni svjetski resursi biti gospodarski iskoristivi te kako bi se mogli preoblikovati u dokazive rezerve", konstatirala je agencija u analizi pod naslovom "Od resursa do rezervi".
Ne dođe li do promjena u aktualnoj energetskoj politici, potražnja za naftom i zemnim plinom porast će do 2030. za 70 posto, procjenjuje IEA, napominjući da bi čak i radikalna politika štednje energije i sigurnosti smanjila rast potražnje za samo 10 posto. U međuvremenu bi proizvodnja iz starih izvora godišnje padala za pet posto, dodaje agencija.
Nasuprot tome, samo naftni pijesak u Kanadi sadrži više nafte nego sve postojeće rezerve", naglasio je izvršni direktor IEA Claude Mandil. "Zemlji ne nedostaje nafte i plina ali da bi se utažila žeđ u svijetu nužna su velika ulaganja u suvremene tehnologije", dodao je.
Autori studije procjenjuju rezerve nafte i plina na 10.000 milijardi barela ekvivalenata nafte, uključujući i 7.000 do 8.000 milijardi barela nafte. Novi bi se izvori - uz ekološki motivirane ograde - mogli otvoriti između ostalog na Arktiku i na velikoj dubini mora do 4.000 metara, ističe se u IEA-inoj analizi.
Nadalje, dosadašnja je iskorištenost postojećih naftnih polja bila samo do 35 posto ali nove tehnike moraju ublažiti problem ugljičnog dioksida, napominje IEA. Tome valja dodati rezerve u vidu 10.000 milijardi barela naftnog pijeska, bitumenskih materijala i bitumenskog škriljevca kao i plinove koje je teško eksploatirati. Ukupno je tehnički iskoristivo 5.000 do 10.000 milijardi barela naftnih ekvivalenata, zaključuje agencija.
Uz odgovarajuća ulaganja, cijena nafte mogla bi se trajno zadržati osjetno ispod aktualne razine, smatraju stručnjaci agencije. IEA poziva države da potiču ulaganja i inovacije i razvijaju suradnju proizvođača i dobavljača.