Danas se spilju Vjetrenicu smatra jednom od najbogatijih na svijetu po obilju podzemnog života, no rat i zanemarivanje ugrozili su napore da se njezino blago snažnije međunarodno revalorizira, piše u posebnom prilogu britanska agencija Reuters.
Smještena na jugu Hercegovine u Popovu polju, 25 km sjeverno od Dubrovnika, spilja je u prosincu 2004. stavljena na preliminarni popis Svjetske baštine UNESCO-a, što je prvi korak u složenom procesu službenog imenovanja na popis.
Na popisu Svjetske baštine nalazi se 812 objekata i lokaliteta, među kojima 628 kulturnih, 160 prirodnih i 24 miješanih u 137 zemalja. Iz BiH je na popisu UNESCO-a samo Stari most i Stari grad Mostar, uvršten ove godine.
"Naš je cilj dokazati da je Vjetrenica najbogatija spilja na svijetu po podzemnoj fauni", kaže koordinatorica istraživanja Jana Bedek iz Hrvatskog bio-speleološkog društva iz Zagreba.
Prije raspada bivše Jugoslavije Vjetrenica je bila temeljito istraživana i otvorena posjetiteljima. Kroz spiljski labirnit dugačak 6,2 km izgrađena je turistička staza od 1.000 metara, opremljena posebnim svjetlima.
No tijekom rata u BiH od 1992. do 1995., infrastruktura spilje je uništena a sve prateće objekte, u kojima je bio dokumentacijski centar, turistički ured i motel, spalile su snage bosanskih Srba.
Posjetitelji koji danas žele razgledati spilju, moraju paziti na mine pokraj makadamskog puta koji vodi do nje.
"Kako bi Vjetrenicu učinili mjestom Svjetske baštine, moramo se riješiti tih mina i izgraditi pristojnu cestu. Moramo pokazati da vodimo brigu", kazao je Midhat Usćuplić, koji podržava projekt ispred Akademije znanosti i umjetnosti BiH.
Više od 30 podzemnih vrsta pronađeno je samo u Vjetrenici, uključujući spiljske puževe, pauke, račiće, crve i jedinu spiljsku hidru na svijetu, prema navodima Međunarodnog društva za podzemnu biologiju.
"Život u speleološkim objektima, kao što su spilje, vrlo je rijedak, a Vjetrenica, sa svojih 86 vrsta iznimno je bogata", kaže Ana Bakšić, hrvatski spelolog i članica međunarodne istraživačke skupine za spilju.
Posjetitelje na nisko nadsvođenom ulazu u spilju dočekuje snažan vjetar, po kojem je i dobila ime, a potom se prolazi mračnim tunelom koji se širi u prostrane dvorane.
Spilja sadrži rijetke crteže konjanika i lovaca tipične za bosanske srednjovjekovne stećke, kao i ostatke ljetnikovca iz 16. stoljeća u kojem je lokalni plemenitaš spiljski vjetar koristio kao prirodni air-condition.
Neki znanstvenici vjeruju da je Vjetrenica ustvari sustav višeslojnih kanala, dvorana, potoka i jezera, koji se pruža sve do Jadranskog mora. Ona je prvorazredni primjer krša, poroznog vapnenca s podzemnim vodotokovima, tipičnog za Balkan.
Sve su to dobri razlozi da Vjetrenica postane mjesto Svjetske baštine UN-a i pridruži se lokalitetima za koje se smatra da imaju jedinstvenu univerzalnu vrijednost, kažu sudionici projekta.
Ivo Lučić, član Speleološke udruge Vjetrenica-Popovo polje iz Ravnog, kaže da pravi posao oko dobivanja statusa tek počinje.
BiH mora podnijeti UNESCO-u cjelovit i precizan elaborat o valorizaciji spilje i upravljanju njome.
"Što se tiče prirodnih aspekata Vjetrenice, dobro stojimo, no glavni će problem biti društveni aspekt", kazao je Lučić, dodajući kako ne postoji državna institucija koja bi brinula o spilji.
Vjetrenica je pod državnom zaštitom od 1950., no u poslijeratnoj BiH, podijeljenoj na Federaciju BiH i Republiku Srpsku, ne postoji zakon koji regulira status zaštićenih prirodnih lokaliteta niti institucija zadužena za njihovu zaštitu.
Federalna vlada odobrila je sredstva za ponovno uvođenje svjetla u spilju, a australski stručnjak Neil Kell radi na sustavu koji će osigurati najbolje osvijetljenje spilje, koju posjetitelji danas mogu razgledati samo uz baterijske lampe.
Usćuplić kaže da će Akademija znanosti i umjetnosti BiH predložiti osnivanje Instituta za krš u Ravnom koji bi preuzeo brigu o Vjetrenici.
Ivo Lučić upozorava da se pojavljuju i drugi problemi - kao što su planovi hrvatske vlade za izgradnju jadranske autoceste preko područja oko Vjetrenice.
"To ne smijemo dopustiti. Trebamo leći na gradilište i oni će nas morati pregaziti", kazao je rezignirano, sjedeći pred spiljom.