Barel sirove nafte poskupio je na američkom tržištu 54 centa na 64,91 dolar nakon što je u srijedu pojeftinio čak 1,59 dolara. Na londonskom je tržištu barel poskupio 74 centa na 63,63 dolara.
Spekulativnu kupovinu potaknule su i naznake da bi američko gospodarstvo moglo brzo ukloniti negativne posljedice Katrine. Zato je Goldman i Sachs ustrajao na svojoj prognozi o rastu globalnog gospodarstva u 2005. i 2006. od četiri posto usprkos sve brojnijim i većim rizicima.
Tjedno izvješće američke vlade trebalo bi uključiti i nove podatke o šteti koju je američkoj naftnoj industriji u Meksičkom zaljevu nanio uragan Katrina.
Analitičari očekuju da će zalihe sirove nafte pasti za 6,4 milijuna barela, čime bi se i dalje zadržale poprilično iznad prošlogodišnje razine. Zalihe benzina trebale bi također pasti, i to za 6,2 milijuna barela, a zalihe destilata, uključujući dizel i lož-ulje, za 2,6 milijuna, budući da je uragan prisilio naftnu industriju da se snažno osloni na zalihe.
"Brojke će zacijelo signalizirati rast cijena budući da će pokazati posljedice uragana na zalihe sirove nafte i destilata u SAD-u", ocijenio je Naohiro Niimura iz Mizuho Corporate Bank.
Međunarodna agencija za energetiku objavila je u srijedu da plan za pružanje pomoći SAD-u uključuje 1,289 milijuna barela sirove nafte dnevno i 683 tisuća barela destilata dnevno, uključujući 369 tisuća barela benzina, 276 tisuća barela srednjih destilata i 38 tisuća barela lož-ulja.
Agencija je napomenula da može produljiti rok trajanja plana i nakon završetka početnog perioda potraje li nestašica benzina u SAD-u dulje nego što se očekuje. No analitičari smatraju da nafte IEA neće bitno utjecati na rješavanje problema nestašice goriva.
"Držimo da taj plan neće sam po sebi biti dovoljan da se tržište vrati na razinu prije pustošenja uragana Katrina", konstatirao je u izvješću SG Commodities.