BEČ
Odlučnost SAD i EU da prijave Iran Vijeću sigurnosti UN još se pojačala jučer nakon informacije da je Iran nedavno proizveo oko sedam tona plina koji mu je potreban za obogaćivanje urana, koji bi mogao iskoristiti za izradu nuklearnog oružja. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je da je Iran od nastavka procesa prošlog mjeseca proizveo tu količinu uranovog heksafluorida, koji centrifuge mogu ugraditi u obogaćeni uran. Ovisno o razini obogaćivanja, takav se uran može koristiti kao izvor energije ili kao jezgra atomskog oružja. U dokumentu IAEA-e s oznakom "povjerljivo", koji je u petak priredio voditelj agencije Mohamed ElBaradei, ne navodi se izričito da li Iran pokušava proizvesti nuklearno oružje. Teheran ustrajno tvrdi da želi obogaćivati uran samo za proizvodnju struje, ali bivši inspektor IAEA-e David Albright kaže kako je sedam proizvedenih tona plina dovoljno za izradu atomske bombe. O tom će se pitanju raspravljati na sastanku Upravnog odbora agencije 19. rujna, na kojem bi trebala sudjelovati i američka državna tajnica Condoleezza Rice, t ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Očekuje se da će dogovoriti rezoluciju u kojoj će od Vijeća sigurnosti UN zatražiti da riješi problem Iranovog odbijanja prestanka obogaćivanja urana.
BANJA LUKA
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine jučer je u Banjoj Luci novinarima rekao kako se imenovanje novog veleposlanika BiH u Hrvatskoj može očekivati za sljedeća dva do tri tjedna. "Bilo je prirodno da se nakon bezrazložnog odbijanja davanja agremana jednome kandidatu za veleposlanika u Hrvatskoj razina veleposlanstva u Zagrebu spusti na razinu otpravnika poslova", kazao je Ivanić i naglasio kako će budući veleposlanik BiH "ubrzo dobiti agreman od Hrvatske čime bi ovaj problem bio prevladan". BiH u Hrvatskoj pet mjeseci zastupa otpravnik poslova, a za kandidata na mjesto veleposlanika u Hrvatskoj Branka Kesića iz Hrvatske nije stigao agreman. Svojedobno su mediji u BiH i Hrvatskoj upozorili da je prepreka Kesićevu postavljanju na dužnost veleposlanika njegova dvojbena uloga tijekom rata kad je obnašao visoku dužnost u Zavodu za izgradnju Banje Luke.
RIGA
Povjerenik Europske komisije za pravosuđe i sigurnost Franco Frattini jučer je rekao kako vjeruje da su srpanjski samoubilački bombaški napadi u Londonu bili djelo skupina povezanih s al-Qaidom i upozorio na to da se u Europi mogu očekivati novi napadi. Frattini je rekao kako će razmotriti naputke za akcije u borbi protiv terorizma tijekom sjednice Europskog parlamenta sljedećeg tjedna, kad bi trebalo biti dogovoreno i stvaranje obavještajne mreže na cijelom prostoru EU. Bivši talijanski ministar vanjskih poslova, koji je u posjetu Latviji, rekao je kako britanske vlasti proučavaju video iskaz jednog od londonskih bombaša samoubojica, koji je objavila arapska TV postaja Al Jazira, kako bi utvrdili da li iza napada stoji al-Qaida. "Osobno, nažalost, smatram kako će se, u ovom trenutku, teroristički napadi na demokratske zemlje nastaviti. Skupine povezane s al-Qaidom vjerojatno stoje iza napada u Londonu", rekao je Frattini.
BEJRUT
Libanonski istražni sudac Elias Eid jučer je izdao nalog za pritvaranje četvorice libanonskih visokih časnika, prosirijski usmjerenih, zbog sudjelovanja u ubojstvu bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja, objavila je tamošnja agencija ANL. Njih četvoricu tereti se po četirima točkama optužnice, među kojima su neke kažnjive i smrtnom kaznom. Riječ je o umorstvu s predumišljajem, pokušaju umorstva s predumišljajem, izvođenju terorističkih djela i posjedovanju oružja i eksploziva, doznaje se iz sudskih izvora. Sudac Eid odluku o pritvaranju donio je nakon saslušanja četvorice osumnjičenika, koje mu je preporučilo Istražno povjerenstvo UN, koje ih je ispitalo u veljači. Riječ je o sadašnjem zapovjedniku libanonske predsjedničke garde generalu Mustafi Handanu, nekadašnjem načelniku Opće sigurnosti generalu Jamilu Sayedu, bivšem ravnatelju Snaga unutarnje sigurnosti generalu Aliju al-Hadžu i bivšem ravnatelju Vojne obavjetajne službe generalu Raymondu Azaru. Istražno povjerenstvo UN predvodi njemački sudac Detlev Mehlis, kojeg je Sirija u subotu pozvala u posjet Damasku. UN su se požalili da Sirija ne surađuje u potpunosti s istragom oko Haririjeva ubojstva, iako se Damask obvezao na punu suradnju.
ACAPULCO
Materijal za vatromet uskladišten u zgradi u kojoj se protuzakonito prodavao i benzin eksplodirao je jučer, pri čemu je poginulo oko 15 ljudi, a dvadesetak ih je ranjeno, rekao je pomoćnik načelnika civilne obrane savezne meksičke države Guerrera Roel Ayala Mata. U istoj je zgradi bila i igraonica video igara, pa se vjeruje da su poginuli i ranjeni većinom djeca koja su se tu okupljala tijekom vikenda, rekao je mjesni dužnosnik. Do eksplozije je došlo u seocetu Tlacotepecu, visoko u planinama Guerrera, oko 75 kilometara sjeverno od Acapulca, rekao je. Neke žrtve i dalje su zatrpane pod ruševinama zgrade, a jaka kiša koja pada u tom području otežava akcije spašavanja i preciznost u određivanju točnog broja stradalih.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush izjavio je jučer kako će poslati još 7000 aktivnih vojnika na područja poharana uraganom Katrina priznajući kako početna pomoć žrtvama uragana nije bila dovoljna. "Mnogi naši sugrađani jednostavno ne dobivaju potrebnu pomoć, posebice u New Orleansu. A to je neprihvatljivo", rekao je Bush u tjednom obraćanju Amerikancima. Bush je rekao kako je na opustošenom području već 4000 aktivnih vojnika te da će tijekom sljedeća 72 sata tamo doći još 7000 vojnika. Bush je to odlučio nakon kritika da je pomoć saveznih vlasti pogođenim područjima Alabame, Mississippija i Louisiane prespora i neučinkovita.
PRIŠTINA
Predsjednik Kosova Ibrahim Rugova vratio se jučer poslije podne u Prištinu iz Kliničkog centra američke vojne baze u Landshtulu u Njemačkoj. Rugova je na liječenje u Njemačku otputovao prije tjedan dana kad mu se pogoršalo zdravstveno stanje, objavio je Ured za informiranje predsjednika Rugove u Prištini. U priopćenju se navodi da će se Rugova vratiti predsjedničkim zadaćama te da će biti pod liječničkim nadzorom. Druge pojedinosti o boravku u kliničkom centru američke vojne baze nisu navedene.
ISLAMABAD
Pakistanski predsjednik Pervez Musharraf jučer je izjavio kako buduću odluku njegove zemlje o priznanju Izraela povezuje s osnivanjem palestinske države, izvijestilo je pakistansko ministarstvo vanjskih poslova dva dana nakon što je Islamabad održao prve pregovore s Izraelom u Turskoj. "Pakistan neće priznati Izrael dok ne bude uspostavljena neovisna palestinska država", rekao je Musharraf na sastanku s visokim dužnosnicima tijekom kojega se raspravljalo o situaciji nastaloj nakon sastanka pakistanskog ministra vanjskih poslova Khursheeda Kasurija s njegovim izraelskim kolegom Silvanom Shalomom u četvrtak u Turskoj.
TIRANA
Albanski predsjednik Alfred Moisiu jučer je službeno imenovao bivšeg predsjednika Salija Berishu za mandatara nove vlade nakon pobjede njegove koalicije na izborima 3. srpnja, a Josefina Topalli postala je novom predsjednicom albanskog parlamenta. Sali
Berisha (60) je bio prvi predsjednik postkomunističke Albanije od 1992-1997. godine. Berisha će u roku od 10 dana predstaviti svoj kabinet pred novom skupštinom u kojoj njegova koalicija ima većinu. Topalli, dosadašnja dopredsjednica Demokratske stranke prva je žena u povijesti Albanije izabrana na čelo najvišeg zakonodavnog tijela u
zemlji.
NUERNBERG
Austrijski kancelar Wolfgang Schuessel je prilikom razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom na rubu kongresa Kršćansko socijalne unije (CSU) u Nuernbergu jučer iznova pružio snažnu podršku ambicijama Hrvatske za ulaskom u Europsku uniju.
"Austrija će i dalje snažno podržavati Hrvatsku na njezinom putu u Europsku uniju" istakao je Schuessel koji se i prije susreta sa Sanaderom, u obraćanju poslanicima CSU-ovog kongresa, u emotivnom tonu snažno založio za Hrvatsku. "Potpuno je nepodnošljiv način kojim se Hrvatska tretira u Europi", istaknuo je Schuessel.