"Tko je uopće danas realan mogao tražiti da službeni Zagreb sudjeluje u obilježavanju srpske, krajinske, tragedije i da se odrekne u potpunosti 'pobjede u Oluji'? Tko je mogao očekivati da Zagreb prizna da je bila riječ o etničkom čišćenju (na način: nisu ih baš ubijali, već su ih istjerivali!) i da traži takvo priznanje od predsjednika Hrvatske, taj je zapostavio staru mudrost da je politika vještina mogućeg. Umjesto toga, ne bi li plodniji bili zahtjevi za izmjenu hrvatskih zakona, djelomično ili u potpunosti, kako bi olakšali povratak ne samo protjeranih Srba iz Krajine, već i povratak imovine onima koji žele ovdje ostati. U obliku poštene i pravične naknade - kao što Hrvatska nešto slično traži od Srbije, ali preko sudova i ratne odštete podižući to na međunarodnu razinu", piše dnevnik.
Na taj način - "mada posredno" - došlo bi se i do priznanja da nije riječ samo o pojedinačnim ekscesima", dodaje list.
"Ako je to za desetogodišnjicu izostalo, možda može pomoći, kad je već riječ o prošlosti, osvjetljavanje i uloge tadašnjih beogradskih dužnosnika. Da se prizna njihov doprinos egzodusu i iznevjeravanju svega obećanog. Da se i to gurne pod nos suprotnoj strani da bi se osvijestila da nema posla s istim ljudima i istim režimom?", piše "Danas" u redakcijskom komentaru.