Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Momčilo Grubač misli da je "dogovor bitan, jer šalje pozitivne signale stabilizacije odnosa u regiji": "Svatko tko je nekome nešto protupravno oduzeo treba to i vratiti. Korist od Vujanovićeve odluke predstavlja činjenica da će se spor rješavati na miran način, bez intervencije međunarodne arbitraže. To je racionalnije i jeftinije rješenje za obje države. Medutim, treba naglasiti da crnogorska vlast sve to koristi u političke svrhe, jer i po unutrašnjim i međunarodnim propisima, za štetu koju pojedinci počine u izvanrednom stanju i ratnim sukobima, odgovara država, preuzimanjem odgovornosti. Crnogorska vlast se u ovom slučaju ponijela kao država", stav je Grubača.
"To je nezakonito djelo predsjednika Crne Gore koji nije imao ovlaštenje da napravi takav dogovor s predsjednikom Hrvatske. (Milo) Đukanović je 1991. izjavio da Crna Gora nije u ratu, pa zbog čega bi onda Crnogorci sada plaćali odštetu Hrvatskoj. Đukanović je bio ratni huškač, koji je Crnogorce tjerao u pohod na Dubrovnik, dok je građane koji su bili protiv rata šikanirao. Umjesto da svi građani budu fiskalno odgovorni za pričinjenu štetu u ratu, treba pribjeći kaznenoj odgovornosti pojedinca. Međutim, izgleda da to ne odgovara vrhu crnogorske vlasti, jer bi, prije svega, predsjednik države trebao kazneno odgovarati", kaže Nebojša Medojević, čelnik crnogorske nevladine organizacije Grupa za promjene.
Milica Đilas s beogradskog Fakulteta političkih nauka kaže da "i pored te isplate ostaje pitanje političke odgovornosti čelnika umiješanih u te događaje, od kojih su neki i sada na vlasti". "Djeluje nemoguće da su za to bili odgovorni samo čelnici u Beogradu. Ako je zaista bilo tako, onda su crnogorski lideri krivi što nisu znali šta im se događa u državi, a ako jesu znali, onda su odgovorni što to nisu spriječili", kaže ona.
"I kao građanin Crne Gore i kao jedan od svjedoka razaranja i pljačkanja Konavala i okoline, podržavam odluku crnogorske vlasti da se Hrvatskoj isplati ratna odšteta. Bila bi, međutim, velika nepravda da svu odštetu plati Crna Gora. U tome bi dijelom, i to većim, morala sudjelovati Vojska SCG kao nasljednica JNA, odnosno Vojske Jugoslavije, jer su pod njenom komandom njeni pripadnici i crnogorski rezervisti uništavali i pljačkali sve što su stigli na dubrovačkom ratištu. Uz to, poznato je da je veliki dio ratnog plijena završio u vojarnama i rukama oficira. U plaćanju ratne odšete trebaju sudjelovati i pojedine crnogorske općine i poduzeća, ali i civili, razmjerno dijelu opljačkane imovine koju su prisvojili. Fakture za plaćanje uređaja odnesenih sa Aerodroma Ćilipi treba ispostaviti JAT-u, ali i na još neke adrese", stav je Veseljka Koprivice, publicista i novinara iz Podgorice.