BERLIN
Bavarska policija uhitila je 55-godišnjeg državljana Republike Hrvatske Krunoslava P. kojeg se optužuje za suučesništvo u umorstvu književnika i emigrantskog političara Stjepana Đurekovića 1983. u Njemačkoj, priopćilo je državno tužilaštvo u Karlsruheu u petak. Krunoslav P. je priveden istražnom sucu koji je na temelju predočenog materijala odredio pritvor na neodređeno vrijeme. Krunoslav P. koji od 1971. živi u SR Njemačkoj osumnjičen je da je u službi tajne jugoslavenske policije sudjelovao u pripremi ubojstva bivšeg direktora INA-a i jedne od vodećih osoba hrvatske emigrantske scene u Njemačkoj Stjepana Đurekovića u njegovoj kući u Wolfratshausenu 28. srpnja 1983. Krunoslav P. je, kako je nadalje priopćilo tužilaštvo, nekoliko dana prije umorstva ubojici predao kopiju ključa Đurekovićevog posjeda. Ubojica, koji je njemačkim tijelima nepoznat, nakon toga je s tim ključem ušao na posjed Đurekovića te ga usmrtio hicima iz vatrenog oružja. Zajedno s Krunoslavom P. je u četvrtak uhićena još jedna osoba koju se dovodi u vezu s jednom drugim ubojstvom vezanim za rad jugoslavenske tajne službe i hrvatske emigrantske scene. Kako je priopćeno osoba koja je djelovala pod tajnim imenom "Karlo" povezuje s ubojstvom pripadnika hrvatske emigrantske scene Ante Đapića Nuernbergu 1989. godine. "Karlo" je u petak nakon saslušanja pušten na slobodu.
GLENEAGLES
Talijanski premijer Silvio Berlusconi u petak je izjavio da će Italija u rujnu početi s djelomičnim povlačenjem svojih vojnika iz Iraka, dodavši, međutim, da neće požurivati povlačenje zbog bilo kakvih terorističkih prijetnji. "Što se tiče povlačenja vojnika, naše stajalište se ne mijenja. Počet ćemo u rujnu, kao što sam prije najavio, s djelomičnim povlačenjem oko 300 vojnika", kazao je Berlusconi na kraju summita G8 u škotskom Gleneaglesu. Italija je u Iraku rasporedila oko 3.000 vojnika, i to je, iza SAD-a, Velike Britanije i Južne Koreje, četvrti kontigent po veličini.
LONDON
Muslimanski čelnici pozvali su vjernike u petak da se mole za žrtve londonskih bombaških napada, za koje se okrivljuju radikalni islamisti, dok raste bojazan od osvete muslimanima nakon velikog broja poruka mržnje. Muslimansko vijeće Britanije priopćilo je da je primilo 30.000 poruka mržnje preko e-maila koje su zakrčile kompjutore. Islamsko povjerenstvo za ljudska prava upozorilo je londonske muslimane da ostanu kod kuće kako bi izbjegli moguće osvetničke incidente. Šef londonske policije Ian Blair rekao je da su vlasti u kontaktu s muslimanskim čelnicima i onima drugih vjera kako bi se zaštitili vjerski objekti. "Upoznati smo s tim da je bio jedan ili dva manja incidenta u zemlji, ali očekujem da će Britanija sa svojim liberalnim i srdačnim pristupom ljudima to savladati bez posebnih napora", rekao je Blair na konferenciji za novinare. Premijer Tony Blair osudio je napadače koji "djeluju u ime islama", ali je rekao da su većina muslimana, kako u Britaniji tako i u drugim zemljama, časni ljudi koji mrze terorizam.
GLENEAGLES
Države skupine G8 na summitu u Škotskoj u petak su izjavile da problem globalnog zagrijavanja zahtijeva žurnu akciju no nisu postavile mjerljive ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova koji ga uzrokuju. Čelnici priznaju da su "klimatske promjene ozbiljan i dugoročan izazov koji može pogoditi svaki dio planeta". U njihovoj završnoj deklaraciji, koju je agencija Reuters dobila na uvid, priznaje se da je ljudsko djelovanje velikim dijelom doprinijelo globalnom zagrijavanju i kaže da je potrebno smanjiti emisiju stakleničkih plinova koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva koja pokreću veliki dio suvremene industrije. Čelnici G8 obvezuju se da će "djelovati odlučno i žurno" u rješavanju problema, no ne iznose mjerljive ili jasne ciljeve. U njihovoj se deklaraciji također samo površno spominje Sporazum iz Kyota o smanjenju stakleničkih plinova koji su potpisale sve države skupine G8 osim SAD-a jer ga je američki predsjednik George W. Bush ocijenio kao gospodarsko samoubojstvo.
HAVANA
Uragan Dennis obrušio se u petak na središte Kube nakon što je na Haitiju usmrtio 18 osoba i nastavio se kretati prema Meksičkom zaljevu gdje su američke naftne tvrtke počele s evakuacijom radnika na bušotinama. Oluja praćena obilnim kišama i vjetrovima koji su puhali 145 kilometara na sat čupala je stabla i rušila električne stupove u gradu Cienfuegos dok je harala južnom obalom Kube. Američki savezni centar za uragane objavio je da će središte uragana u petak navečer stići na istok Zaljeva i u subotu ujutro pogoditi rubove Florida Keysa. Riječ je o najjačem uraganu u Atlantiku u ovom dijelu godine od 1851. godine otkad se bilježe podaci Zasad nema dojava o štetama na Kubi, gdje su vlasti naredile prekid nastave i evakuaciju 656.144 osobe koje se nalaze na pravcu kretanja uragana.
NEW YORK
Vijeće sigurnosti UN-a u petak je najoštrije osudilo ubojstvo egipatskog diplomata u Iraku Ihaba al-Sherifa. Također je osudilo sve terorističke napade u Iraku, uključujući i pokušaje atentata na diplomate iz Pakistana i Bahraina prošloga tjedna. Egipatska vlada potvrdila je da su irački pobunjenici ubili al-Sherifa nakon što su ga oteli u nedjelju. "Vijeće sigurnosti ističe kako ne može biti opravdanja za takve terorističke akte i smatra da počinitelje treba privesti pravdi", stoji u priopćenju predsjednika Vijeća sigurnosti, grčkog veleposlanika Adamantiosa Vassilakisa.
BRUXELLES
Teroristička prijetnja Europi je ozbiljna i nije ograničena samo na zemlje poput Velike Britanije, Danske i Italije koje podupiru rat u Iraku, izjaivo je u petak koordinator Europske unije zadužen za borbu protiv terorizma Gijs de Vries. Istaknuo je da je 25-člana unija poduzela određene akcije odmah nakon napada na London u četvrtak. Odnosi se to na razmjenu obavještajnih podataka i zajedničku analizu terorističkih prijetnji. "Prijetnja terorizmom u Europi je ozbiljna i nije ograničena samo na zemlje koje su poslale svoje vojnike u Irak", rekao je de Vries. Dodao je da se Krizni centar EU-a, preko kojeg nacionalne obavještajne službe razmjenjuju obavještajne podatke, sastao nekoliko sati nakon terorističkih napada na London kako bi procijenio situaciju.
JERUZALEM
Izraelski zaštitar ubio je u petak palestinskog dječaka dok je pucnjavom pokušavao rastjerati prosvjednike koji su bacali kamenje po graničnoj prepreci između Izraela i Zapadne obale, objavila je izraelska policija. Liječnici u Ramallahu potvrdili su da su primili tijelo 16-godišnjeg palestinskog dječaka pogođenog u prsa. Pucnjava se dogodila na mjestu gdje su Izraelci podigli zid za kojeg kažu da ih štiti od bombaša samoubojica, a za kojeg Palestinci smatraju da ih odsjeca od njihove zemlje. Izraelski zaštitar odveden je na ispitivanje kako bi objasnio zašto je koristio bojevo streljivo umjesto drugih sredstava za tjeranje prosvjednika. Vojni radio prenosi kako je riječ o zaštitaru kojeg je unajmila privatna tvrtka koja gradi zaštitni zid.
HAVANA - Kubanski predsjednik Fidel Castro u pismu britanskoj kraljici Elizabeti II. kaže da je šokiran bombaškim napadima u Londonu koje je osudio kao napad na britanski narod koji se ne može opravdati. Castro je u pismu koje je u petak objavio dnevni list komunističke partije Granma izrazio svoju sućut kraljici i britanskoj naciji povodom bombaških napada u Londonu. "Uvjeravam Vas da narod Kube, koji je bio žrtva terorizma više od četiri desetljeća, dijeli bol i odbacuje ovaj napad koji nema opravdanja", napisao je Castro.
TIVAT - Predsjednici Hrvatske Stjepan Mesić i Crne Gore Filip Vujanović razgovarali su u petak u Tivtu s predstavnicima hrvatske nacionalne zajednice i obećali im da će se vlasti jedne i druge države još više angažirati u očuvanju njihovog nacionalnog identiteta, kao i stvaranju uvjeta za bolji gospodarski i politički položaj Hrvata u Crnoj Gori. Predsjednik Mesić je rekao da je zbog rata u Bosni i Hercegovini hrvatska vlast posvećivala više pažnje tamošnjim Hrvatima, a da je sada trenutak da pažnju posveti čitavom hrvatskom korpusu. Mesić je pitanje nacionalnih manjina povezao s ujedinjavanjem Europe, rekavši da ono isključuje motive za rat koji se u prošlosti često vodio tobože za zaštitu nacionalnih manjina a u stvari za osvajanje tuđih teritorija. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je izrazio želju da Hrvati iz Crne Gore budu još jedna europska spona, s obzirom na skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju. On je ponovio da će do novih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori biti donijet Zakon o nacionalnim manjinama koji će jamčiti da Hrvati u crnogorskom parlamentu imaju svojeg predstavnika.