HDD i Hrvatski dizajnerski centar (HDC), kazala je Prayer, smatrali su dužnošću reagirati na Godišnje izvješće o konkurentnosti 2004., koje je još jednom upozorilo na konstantni pad konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, obzirom da dizajneri nisu neshvaćeni umjetnici, već stručnjaci koji mogu pomoći gospodarstvu.
Najbolji primjer zemlje koja je od dizajna stvorila nacionalni identitet, koji je omogućio gospodarski prosperitet, kazala je direktorica HDC-a Tatjana Jallard, je Finska, u kojoj 50 posto tvrtki koristi profesionalne usluge dizajnera, a 30 posto dizajn koristi pri donošenju strateških odluka.
Finska iskustva pokazuju i da isti rezultat ima ulaganje 3 posto sredstava u tehnologiju, kao i 0,3 posto sredstava u dizajn, kazala je Jallard te dodala da dizajn među ostalim može smanjiti udio troška radne snage u cijeni proizvoda, smanjiti potrošnju sirovine i time povećati udio dodane vrijednosti u proizvodu, ali i generirati gospodarski rast te povećanje konkurentnosti.
Kao primjer koristi dizajna pri donošenju strateških poslovnih odluka navela je i američku informatičku kompaniju Apple, koja se krajem 1990-tih spasila bankrota upravo odlukom da kompaniju 'spasi' dizajnom. Rezultat te odluke bili su računalo iMac, koje je oduzelo značajan udio tržištu PC-a, kao i MP3 player iPod, koji nije donio nikakvo značajnije tehnološko poboljšanje, ali je dizajnom uspio zauzeti primat na tom tržištu.
Istodobno, hrvatske državne institucije, osim deklarativne podrške, ignoriraju pokušaje dizajnera da ožive industriju, kao što je bilo u slučaju projekta "Dizajn za održivi razvoj" za hrvatsku drvnu industriju.
Kako je pojasnila produkt dizajnerica koja je vodila taj projekt Andrea Hercog, projekt je u prvoj godini proveden velikim dijelom na volonterskom radu, bez financijske pomoći nadležnih institucija, a kako je podrška izostala i ove godine, projekt nije zaživio.