Ključni elementi reforme pravosudnog sustava, koji su dio Strategije reforme pravosuđa, obrađeni su u CARDS 2002 twinning projektu "Modernizacija pravosuđa - podrška učinkovitijem i modernijem radu hrvatskih sudova". Taj projekt, u iznosu od 4 milijuna eura, financira Europska unija a provode ga ministarstva pravosuđa RH i Finske.
Glavni cilj projekta je bio dati podršku modernom i učinkovitom radu pravosuđa, što bi pridonijelo rješavanju velikog broja zaostalih sudskih predmeta i skraćenju sudskih postupaka.
U svom govoru na otvaranju konferencije hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt je rekla kako bi Vlada RH tijekom srpnja trebala razmotriti i usvojiti nacrt Strategije reforme pravosuđa i Akcijskog plana kojima se utvrđuju strateški pravci pravosudne reforme i aktivnosti u svrhu uspješnog postizanja strateških ciljeva reforme pravosuđa.
Savjetnica twinning projekta Satu Seppanen predstavila je na konferenciji preporuke projekta o racionalizaciji organizacije i strukture sudova u RH. Preporuke su sljedeće: ne otvarati dosad neotvorene sudove, zatvoriti sudove koji su nedavno otvoreni a još nemaju zaposlenika, pripojiti sve prekršajne sudove općinskim sudovima, započeti postupak spajanja općinskih sudova i smanjiti broj županijskih sudova na 10, kao i razmotriti mogućnost promjene nadležnosti kako bi oni postali žalbeni.
Seppanen je istaknula da su te preporuke prvi korak za daljnu analizu najbolje mreže sudova u Hrvatskoj.
Govoreći o racionalizaciji organizacije i strukture sudova, Škare Ožbolt je rekla da se "Hrvatska ubraja među europske države s najvećim brojem sudova, sudaca i administrativnog osoblja u sudovima, ali i s najvećim sudskim zaostacima". Upravo u sadašnjoj strukturi sudova, nastavila je ministrica, mogu se naći uzroci za to da je hrvatsko pravosuđe skupo i neučinkovito.
"Ministarstvo pravosuđa jer odlučno provesti reorganizaciju strukture i organizacije sudova u skladu s kriterijima učinkovitosti i ekonomičnosti pravosudnog sustava, uvažavajući pritom povijesne, tradicionalne, kulturne i razvojne specifičnosti naše zemlje", istaknula je ministrica.
Ona je rekla da je analiza stanja u Hrvatskoj napravljena na temelju kriterija koje su zajednički utvrdili ministarstvo pravosuđa i twinning partner Finska.
Pritom su prikupljeni statistički podaci svih općinskih, prekršajnih, županijskih i trgovačkih sudova.
Konferenciji, koja je okupila 150 najznačajnijih predstavnika hrvatskog pravosuđa, nazočili su također finski ministar pravosuđa Johannes Koskinen i drugi tajnik pri Delegaciji Europske komisije u RH Constantino Longares Barrio.
Koskinene je rekao da je Finska zadovoljna naporima koje je Hrvatska uložila u reformu pravosuđa, ali da ih mora nastaviti poduzimati.