VATIKAN
Papa Benedikt XVI. zauzeo se za nastavak približavanja katoličke crkve i židovskog naroda i pozvao na daljnje prisjećanje na holokaust, na susretu s predstavnicima svjetskog židovstva u četvrtak u Vatikanu.
Papa Joseph Ratzinger rezervirao je prvu audijenciju s vjerskim nekršćanskim izaslanstvom za 25 predstavnika raznih struja vjerskog i laičkog židovstva, koje je gotovo sve već poznavao jer ih je susretao kad je bio vatikanski teolog. Čim je izabran, Benedikt XVI. izrazio je volju da "nastavi dijalog" i "pojača suradnju" sa židovskom zajednicom. U četvrtak je svojim gostima priredio dobrodošlicu koja je "nadmašila toplinom" onu Pape Ivana Pavla II., velikog tvorca pomirbe katoličke crkve i židovstva, istaknuo je rabin David Rosen, međunarodni direktor za međuvjerske poslove u Američkom židovskom odboru.
VATIKAN
Proces beatifikacije Ivana Pavla II., koji je 13. svibnja najavio papa Benedikt XVI., počet će u utorak 28. lipnja, objavio je predsjednik talijanske Episkopalne konferencije, Camillo Ruini. "U utorak 28. lipnja u 19 sati službeno ćemo započeti s procesom beatifikacije i kanonizacije našeg voljenog pape Ivana Pavla II.", kazao je u četvrtak navečer Ruini u Rimu na kongresu o obitelji. Novi papa Benedikt XVI. 13. je svibnja, samo 42 dana nakon što je njegov prethodnik preminuo, najavio početak procesa beatifikacije Ivana Pavla II. Tijekom procesa beatifikacije moraju biti pruženi dokazi o čudima koje je Ivan Pavao II. učinio prije svoje smrti. Beatifikacija je proces koji može trajati nekoliko godina.
BERLIN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) zatražit će 1. srpnja glasovanje o povjerenju njegovoj vladi u Bundestagu što je, u slučaju izglasavanja nepovjerenja, preduvjet za raspuštanje parlamenta i raspisivanje novih izbora, priopćeno je u četvrtak nakon sastanka Schroedera i predsjednika Njemačke Horsta Koehlera. Njemački kancelar istodobno je demantirao spekulacije o davanju ostavke te najavio da i dalje ostaje kod prvobitnog plana koji predviđa izglasavanje nepovjerenja početkom srpnja te prijevremene parlamentarne izbore krajem rujna. SPD i Schroeder su krajem svibnja nakon gubitka izbora u tradicionalno socijaldemokratskoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna - Vestfalija najavili raspisivanje novih izbora kako bi ustvrdili "do kojeg stupnja njemački građani stoje iza reformske politike socijaldemokratsko - zelene vlade".
BRUXELLES
Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u četvrtak je ministrima obrane 26 zemalja članica saveza poručio da se moraju izboriti za veće vojne proračune u svojim zemljama, ustvrdivši da NATO, s obzirom da igra sve veću ulogu na globalnoj sceni, ne dobiva dovoljno novca. "Trebamo više novca za obranu... ovo jednostavno nije dovoljno", istaknuo je Scheffer. On je na sastanku ministara obrane zemalja članica NATO-a dobio službenu potporu formiranju kombiniranih snaga Saveza i EU u Adis Abebi koje će biti zadužene za prebacivanje vojnika Afričke Unije u sudanski Darfur. Ministri su također podržali jačanje snaga pod vodstvom NATO-a u južnom Afganistanu, složivši se također da će te snage osiguravati izbore najavljene za rujan.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush zatražio je u četvrtak da se produži rok za Patriotski zakon protiv terorista za koji mnogi misle da ugrožava građanske slobode u Americi. Patriotski zakon usvojen je nekoliko tjedana nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. kako bi omogućio hvatanje terorista i sprječavanje novih napada. Dijelovi zakona kojim su povećane ovlasti savezne policije FBI u tajnom pretraživanju i praćenju u okviru istraga vrijede do kraja godine. Govoreći u policijskoj akademiji u Columbusu u Ohiu Bush je zatražio da američki Kongres prihvati 16 odredbi Patriotskog zakona koje vrijede do kraja 2005. Bush je rekao da teroristička prijetnja Sjedinjenim Državama neće prestati krajem godine, te da ne bi trebale prestati vrijediti ni ključne odredbe Patriotskog zakona. Američki predsjednik je odbacio prigovore skupina za zaštitu građanskih sloboda koje tvrde da tajno pretraživanje kuća i ureda pojedinaca te prikupljanje podataka o njima ugrožava građane koji poštuju zakon.
DUBAI
Skupina Al Qaida iz Iraka u četvrtak je na internetskim stranicama objavila da kao taoce drži 36 iračkih vojnika, tražeći od vlade da u roku od 24 sata oslobodi sve žene iz zatvora. "Mi, Al Qaida, organizacija za sveti rat u Iraku, dajemo premijeru Ibrahimu al-Jaafariju 24 sata da oslobodi sve muslimanske žene iz zatvora Ministarstva unutrašnjih poslova", kaže se u priopćenju. Sunitska muslimanska skupina, koja je često bila odgovorna za otmice i ubojstva dužnosnika i vojnika, priopćila je da ispituje 36-oricu otetih zbog "zločina počinjenih nad sunitima". Zbog čestih otmica i nasilja koje ne jenjava, postoji bojazan da bi napetosti između šijita i sunita mogle Irak odvesti u građanski rat. Od kada je krajem travnja uspostavljena nova iračka vlada zaredali su pobunjenički napadi u kojima je živote izgubilo više od 800 policajaca, vojnika, dužnosnika i civila.
WASHINGTON
Sjedinjene Države odlučile su nastaviti davati pomoć Srbiji i Crnoj Gori nakon što je ta zemlja značajno pojačala suradnju s Haškim sudom, priopćio je u četvrtak State Department. Prema toj odluci, bit će oslobođeno 10 milijuna dolara pomoći suspendirane u siječnju temeljem ranije ocjene bivšeg američkog državnog tajnika Colina Powella da SCG nije surađivala s Haškim sudom. Od siječnja Srbija i Crna Gora je poduzela značajne mjere da udovolji kriterijima za dobijanje pomoći, uključujući "izručenje dvanaest haških optuženika Den Haagu", rekao je u priopćenju glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack objavljući da je državna tajnica Condoleezza Rice potvrdila da SCG sada udovoljava kriterijama za američku pomoć inozemstvu.
McCormack je, međutim, naglasio da SAD očekuju "od svih čelnika u regiji da uhite i izruče ICTY-ju sve preostale optuženike koji su još na slobodi, posebice Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Antu Gotovinu".
WASHINGTON
SAD su u četvrtak ukazale kako će se pridružiti drugim zemljama ukoliko one podrže ponovni izbor Mohameda ElBaradeia za direktora UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) koja nadzire neširenje nuklearnog oružja. Najava je došla nakon susreta američke državne tajnice Condoleezze Rice i ElBaradeia na kojem su izrazili zajedničko uvjerenje o potrebi zaustavljanja širenja tehnologije obogaćivanja nuklearnog goriva i njegove prerade. Rice je dan prije susreta s ElBaradeijem izjavila kako želi razgovarati o njegovoj viziji rada IAEA u narednih nekoliko godina i pitanju nuklearnog programa Irana kojega SAD optužuju da pod krinkom civilne uporabe nuklearne energije zapravo tajno želi razviti atomsko oružje. Sjedinjene Države su se ranije protivile trećem mandatu za ElBaradeia zbog sporenja oko oružja za masovno uništenje u Iraku i optužbi da je premekan prema Iranu.
LA PAZ
Bolivijska vojska ubila je u četvrtak jednog demonstranta, a istovremeno je prekinuta izvanredna sjednica parlamenta nakon što se zastupnici nisu mogli dogovoriti na koji će način pronaći zamjenu za predsjednika u ostavci Carlosa Mesu i razriješiti krizu u zemlji. Poginuli demonstrant prva je žrtva gotovo četverotjednih protesta koje su započeli zbog traženja da se velike prirodni resursi plina u Boliviji nacionaliziraju. Ti su protesti izazvali najveću krizu u Boliviji otkako je predsjednik Carlos Mesa prije 19 mjeseci došao na vlasti. Bolivijsko vodstvo sastalo se u četvrtak u gradu Sucre kako bi glasali o Mesinoj ostavci i o tome hoće li njegovo mjesto preuzeti predsjednik parlamenta Hormando Vaca Diez, koji je zbog nereda na neodređeno vrijeme prekino sjednicu. Prema navodima očevidaca Diez je pobjegao iz Sucre i skonio se u jednu obližnju vojarnu. Mesa je početkom tjedna ponudio svoju ostavku te najavio mogućnost organiziranja prijevremenih izbora. Bolivijska vojska je u četvrtak upozorila da bi mogla intervenirati kako bi spriječila da
ljevičarski prosvjedi prerastu u građanski rat.