"Nizom pravnih rješenja i uputstava, koje je Hrvatska donijela, građanima i tvrtkama iz Srbije otežava se put do ostvarivanja prava na korištenje svoje imovine. U prosincu prošle godine hrvatsko Javno pravobraniteljstvo uputilo je mišljenje lokalnim pravobraniteljstvima u kojem im savjetuje da sve prijedloge za mirno rješavanje sporova pravnih i fizičkih subjekata iz Srbije i Crne Gore odbiju i da se protive bilo kakvoj nagodbi", kaže za "Blic" Radmila Nikšić, vlasnica firme "Ekstra biznis servis", koja se bavi posredovanjem u povratu imovine, u tvrdi da Hrvatska maksimalno opstruira primjenu Sporazuma o sukcesiji.
Na taj način, kaže ona, produžava se i put za podnošenje tužbe Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, jer se tužba može podnijeti tek nakon što se iscrpe sve pravne mogućnosti u Hrvatskoj, a u tom problemu niti državni organi Srbije i Crne Gore "nisu bili na visini zadatka".
"Jasno je da država nije vlasnik te imovine, te se u ulozi vlasnika ne može ni pojaviti, ali kao potpisnik Sporazuma o sukcesiji mogla bi bar diplomatskim i političkim pritiskom na Hrvatsku učiniti više, kako bi građani i poduzeća vratili ono što je njihovo. Ovako su građani i firme prepušteni sami sebi i teško mogu izaći na kraj boreći se protiv svih pravnih začkoljica na kojima je država Hrvatska vrlo aktivno i, moram reći, perfektno radila sve ovo vrijeme", kazala je Nikšićeva za taj list.
Ministarstvo pravosuđa bivše Savezne Republike Jugoslavije, piše list, prije desetak godina evidentiralo je imovinu koja je predmet potraživanja u Hrvatskoj: imovinu koja je ostala u Hrvatskoj prijavilo je 65000 građana, među kojima su najbrojnije izbjeglice i 300 pravnih osoba, a prema gruboj procjeni, imovina građana vrijedna je između tri i pet milijardi eura, a imovina poduzeća oko milijardu i pol eura.