Na posljednjem je ročištu u predstečajnom postupku, naime, zatraženo vještačenje boniteta tvrtaka koje imaju potraživanja prema Salonitu, rekao je sudac Bakalić, a ono je obavljeno tek nekoliko dana prije uskrsnih blagdana, zbog čega te stranke nisu na vrijeme dobile potrebnu dokumentaciju. Ročište je zbog toga odgođeno.
Trgovački sud u Splitu donio je odluku o pokretanju stečaja u lipnju prošle godine, na temelju zahtjeva Ministarstva financija zbog dugovanja za porez od 24 milijuna kuna, iako je Ministarstvo od splitskog Županijskog državnog odvjetništva u međuvremenu bilo zatražilo povlačenje tog prijedloga. Odvjetništvo, naime, smatra kako podnesak Ministarstva financija o povlačenju zahtjeva za stečajem nema zakonsko uporište, za razliku od zahtjeva za pokretanjem stečaja podnesenog još prije tri godine. No, Visoki je trgovački sud odluku o pokretanju stečaja nakon toga poništio.
Županijsko odvjetništvo zahtjev je ponovno uputilo, jer tvornica nije ispoštovala obveze prema državi i tu je zakon posve jasan.
Uprava tvornice s druge strane upozorava kako se zbog pokretanja stečaja neće moći ostvariti novi ugovori koji su jamčili dodatno povećanje proizvodnje i izvoza Salonita, u kojemu je zaposleno tristotinjak radnika.
Tvrde i da ta tvornica nije mogla platiti obveze državi, jer je bila opterećena isplatom odštetnih zahtjeva radnicima oboljelima od azbestoze. Stoga se pozivaju na Zakon o zabrani proizvodnje i prometa azbestnim proizvodima u Hrvatskoj, prema kojemu je država, u skladu sa zahtjevima EU-a, dužna regulirati postupni prekid proizvodnje na bazi azbesta, te kao bivši vlasnik Salonita ima obvezu isplatiti 27 milijuna kuna tvornici i oboljelima. Kako taj zakon još nije stupio na snagu, predloženo je zamrzavanje potraživanja Ministarstva financija dok se ne odredi model za prebijanje dugova, nakon čega je povučen zahtjev za pokretanjem stečaja, što Državno odvjetništvo nije prihvatilo.
Osim države koja potražuje 24 milijuna kuna na ime neplaćenog poreza, od "Salonita" se potražuje ukupno 50 milijuna kuna, a među vjerovnicima su Splitska banka, razni dobavljači te radnici oboljeli od azbestoze kojima nije do kraja isplaćena naknada za oboljenje od te bolesti.