BRUXELLES
Hrvatski premijer Ivo Sanader pozdravio je u srijedu odluku Europske unije o uspostavi radne skupine, koja bi trebala procijeniti surađuje li Zagreb u potpunosti s Haškim sudom, te dodao da će Vlada učiniti sve da riješi jedini preostali slučaj u odnosima s Tribunalom.
"Pozdravljamo izjavu predsjedavajućeg EU-a, luksemburškog premijera Jean-Claudea Junckera o Hrvatskoj, koja je nastala kao ishod razgovora o tome kako i na koji način evaluirati zadnji kriterij koji je preostao u odnosima između Hrvatske i EU-a", rekao je Sanader nakon sastanka s luksemburškim predsjedništvom. Predsjedatelj Europskog vijeća Juncker po završetku summita EU-a o njegovim rezultatima izvijestio je premijere pristupajućih i kandidatskih zemalja.
"Držimo da je time zadržan momentum, što je nama bilo najvažnije", rekao je Sanader, dodajući da će Hrvatska nastaviti s pripremama za početak pregovora.
Radnu skupinu EU-a činit će predstavnici sadašnjeg luksemburškog i dvaju budućih predsjedništava, britanskog i austrijskog, potom Vijeća EU-a, odnosno Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i predstavnik Komisije.
ZAGREB
Bivši makedonski ministar unutarnjih poslova Ljubo Boškoski, o čijoj je predaji Haškom sudu (ICTY) danas odlučio Županijski sud u Puli, u četvrtak ujutro će redovnom zrakoplovnom linijom biti prebačen iz Zagreba u Haag, potvrdio je za Hinu pomoćnik ministrice pravosuđa Jakša Muljačić.
Boškoskog (44), koji uz makedonsko ima i hrvatsko državljanstvo, podizanje haške optužnice zateklo je u pritvoru u Puli, gdje je od kolovoza 2004. pod optužnicom iz Skoplja za drugo kazneno djelo.
Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Puli, pod predsjedanjem suca Damira Krpana, danas mu je ukinulo pritvor po toj osnovi radi prioriteta optužnice ICTY-a, te mu "odredilo pritvor u postupku predaje Haškom sudu".
Na čelu makedonskog MUP-a bio je od svibnja 2001. do studenoga 2002. ICTY ga je optužio u tri točke za kršenje ratnog prava i običaja zbog napada snaga MUP-a na selo Ljuboten kod Skoplja u kolovozu 2001., u kojem je ubijeno sedam Albanaca, stotinjak ih je zatočeno i zlostavljano, a 30-ak kuća i drugih zgrada je spaljeno, uništeno ili oštećeno.
Boškoski je u Skoplju optužen da je kao ministar odgovoran za policijsku likvidaciju sedam imigranata iz Pakistana i Indije na makedonskoj granici 2002. godine, zbog čega mu je kao hrvatskom državljanu s prebivalištem u Istri, određen pritvor u Puli.
ZAGREB/DEN HAAG
Umirovljeni general vojske bosanskih Srba Vinko Pandurević, optužen za genocid u Srebrenici, u srijedu je nakon dolaska iz Beograda i predaje nizozemskim vlastima, prebačen u pritvor Haškog suda (ICTY) u Scheveningenu, priopćio je sud.
Pandurević (45) je optužen za genocid koji su srpske snage počinile nad Bošnjacima u Srebrenici u srpnju 1995. kada su nakon zauzimanja te istočnobosanske enklave pod zaštitom UN-a, pobili sve vojno sposobne muškarce koje su zarobili, njih više od 7000.
Optužnica ga u osam točaka tereti za genocid, suučesništvo u genocidu, likvidacije, progon i deportacije kao zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja.
Nakon Ljubiše Beare i Drage Nikolića, Pandurević je treći pripadnik tzv. "srebreničke petroke" koji se predao. U bijegu su još uvijek Ljubomir Borovčanin i Vujadin Popović.
ZAGREB/DEN HAAG
Bivša istražna sutkinja iz Prištine, Danica Marinković, u srijedu je kao svjedok obrane na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću, negirala navode optužbe o pokolju četrdesetak albanskih civila u selu Račak u siječnju 1999., navodeći kako je obdukcija pokazala da su oni poginuli u borbi.
"Zaključak obdukcije bio je da su povrede na 40 leševa nastale od vatrenog oružja pucanjem iz daljine", rekla je Marinković i dodala da su obdukciju izveli stručnjaci iz Srbije, Bjelorusije i Finske.
Svjedokinja Marinković kazala je da je na dan pokolja 15. siječnja 1999. u Račku očevid obavila samo djelomice, zbog napada OVK.
Bivši jugoslavenski predsjednik, koji se pred Haškim sudom (ICTY) brani sam, svjedokinji je pročitao dio optužnice u kojem se opisuje srpski napad na Račak, granatiranje i zauzimanje sela, ubojstvo 40 nenaoružanih civila, od čega 25 zarobljenika na brdu iznad sela.
Marinković je rekla da su navodi iz optužnice netočni, jer "po onome što je vidjela, nije bilo ni granatiranja niti skupne likvidacije 25 muškaraca, a oni koji su pronađeni ubijeni bili su naoružani".
Kazala je da u Račku nije bilo ni žena ni djece, nego samo "teroristička banda" kako je nazvala pripadnike OVK, te naglasila da su oko sela bili iskopani kilometri rovova a srpska policija je pronašla velike količine oružja, streljiva i vojnih odora.
ZAGREB
Čelnici 25 zemalja članica EU završili su u srijedu dvodnevni proljetni summit u Bruxellesu pozivom na jačanje gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta, priznajući da njihov pet godina stari gospodarski plan, tzv. Lisabonska strategija, nije uspio ispuniti željene ciljeve, javljaju svjetske agencije.
Šefovi država i vlada stoga su obećali hitnu akciju u cilju "refokusiranja prioriteta na polju rasta i zapošljavanja". Međutim, promjene trebaju biti uvođene postupno, kako bi se zadržao europski socijalni model, kaže se u završnom tekstu sastanka na vrhu.
Lisabonska strategija je dokument koji je EU donijela 2000. godine i u kojem je zacrtala da do 2010. europsko gospodarstvo treba postati najmoćnije na svijetu. Pet godina poslije, EU je još dalje od toga cilja i europsko gospodarstvo sve više zaostaje za američkim i japanskim.
Međutim, tema koja je dominirala summitom je prije svega odbacivanje liberalizacije uslužnog sektora, nakon što su se tome planu žestoko usprotivile Francuska i Njemačka.
Osim tih tema, šefovi država i vlada bavili su se i emisijom stakleničkih plinova, te izgradnjom prvog fuzijskog nuklearnog reaktora.
Čelnici EU su poduprli ambiciozni plan smanjivanja stakleničkih plinova do 2020. godine odnosno predložili su razvijenim zemljama da razmotre nove ciljeve smanjenja emisije do 2020. nakon neuspjeha prvog razdoblja iz protokola iz Kyota, do 2012.
PARIZ
Sastanak predstavnika Irana i triju najmoćnijih zemalja EU-a, Francuske, Njemačke i Britanije, završio je u srijedu bez sporazuma o rješenju nesuglasica u pogledu iranskoga nuklearnog programa, rekli su dužnosnici koji su sudjelovali u razgovorima.
Glavni iranski pregovarač Sirus Naseri rekao je novinarima da Iran neće razmatrati mogućnost prekida programa obogaćivanja urana, koji bi se mogao iskoristiti za izradu oružja, što su zatražile Francuska, Njemačka i Britanija, ali je rekao da će se četiri strane uskoro ponovno sastati kako bi nastavile pregovore.
"Ponovno ćemo razgovarati za nekoliko tjedana", rekao je dodajući kako Iran ne želi da pregovori vječno traju.
ALŽIR
Arapski čelnici okončali su u srijedu dvodnevni summit dogovorom oko nužnosti da se provede reforma Arapske lige, što se posebice odnosi na proceduru donošenja odluka.
U završnom zaključku summita spominje se donošenje odluka natpolovičnom većinom za tekuće stvari i dvotrećinskom većinom za stvari od velikog interesa, dok je do sada vladalo pravilo konsenzusa. Pravilo konsenzusa bilo je određeno Poveljom Arapske lige iz 1945. U zaključku se također spominje i uspostava prijelaznog panarapskog parlamenta u kojem bi sjedila po četiri izabrana predstavnika iz svake zemlje.
Predloženo je da se osnuje odbor arapskih zemalja koji bi razmotrio mirovni plan za Bliski istok koji je 2002. godine predložila Saudijska Arabija. U njemu se traži povlačenje Izraela na granice iz 1967., omogućavanje povratka palestinskih izbjeglica i proglašenje Jeruzalema palestinskom prijestolnicom.
Kao što je bilo i očekivano, arapski vođe nisu raspravljali o libanonskoj suverenosti, ne spominjući ni sirijsko povlačenje. Umjesto toga izrazili su "apsolutnu solidarnost sa Sirijom" i naglasili važnost međunarodnog dijaloga s tom zemljom.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush u srijedu je izjavio da Sjevernoj Koreji nije postavljen nikakav krajnji rok glede pridruženja šesterostranim pregovorima oko nuklearnog programa te zemlje s diktatorskim režimom.
Prema njegovim riječima, osim SAD-a, i druge strane uključene u pregovore, Kina, Južna Koreja, Japan i Rusija, ujedinjene su oko stajališta da bi korejski poluotok trebala ostati zona bez nuklearnog oružja, te da se spor mora riješavati diplomatskim putem.
U poruci sjevernokorejskom vođi Kim Jong Ilu, Bush je istaknuo: "Ako želiti napredovati, ako želite da vas svijet prihvati, ako ne želite biti izolirani, riješite se programa naoružanja".
Američka državna tajnica Condoleezza Rice, koja se vratila s turneje o Aziji, rekla je da ukoliko Sjeverna Koreja bude i dalje odbijala dijalog, SAD će morati razmotriti razne diplomatske i gospodarske opcije kako bi izvršio dodatni pritisak na Pjongjang.
MOSTAR
Član Predsjedništva BiH Dragan Čović optužio je dio međunarodne zajednice da želi u BiH izazvati dugoročnu krizu što bi za desetak godina moglo dovesti do ponovnih sukoba, te da to nema ništa zajedničko s težnjama Bosne i Hercegovine za euroatlantskim integracijama.
Čović je to izjavio u srijedu za Radio Herceg Bosne, samo nekoliko sati nakon što je objavio da neće podnijeti ostavku na dužnost člana Predsjedništva BiH unatoč zahtjevima međunarodne zajednice da to učini zbog optužnice koja ga tereti za zloporabu položaja, odnosno pomaganje utaje poreza Mesnoj industriji "Lijanovići" u vrijeme dok je bio federalni ministar financija.
Čović veli da je trenutak podizanja optužnice protiv njega pažljivo odabran uoči skorašnjih pregovora o preustroju države BiH.