BEČ
Austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik izjavila je u ponedjeljak u Beču kako je više
zemalja članica EU zatražilo da se o početku pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom raspravlja na predstojećem sastanku na vrhu u utorak i srijedu u Bruxellesu. "Želja je različitih izaslanstava država članica Europske unije da se o početku hrvatskih pristupnih pregovora raspravlja na sastanku na vrhu", kazala je Plassnik na zajedničkoj konferenciji za novinare s austrijskim saveznim kancelarom Wolfgangom Schuessleom, održanoj uoči početka summita Europske unije. Luksemburško predsjedništvo EU u subotu je priopćilo da pitanje otvaranja pristupnih pregovora s Hrvatskom nije uvršteno u službeni dnevni red summita iako se ne može isključiti neformalna rasprava o Hrvatskoj. U svakom slučaju na summitu se neće razmatrati promjena odluke o odgodi pregovora, dodalo je predsjedništvo.
BRUXELLES
Šefovi država ili vlada 25 zemalja članica EU-a okupit će se u utorak i srijedu na proljetnom summitu koji je tradicionalno posvećen gospodarskim pitanjima. Nakon završetka summita, luksemburško predsjedništvo EU-a sastat će se u srijedu poslije podne s čelnicima pristupajućih i kandidatskih zemalja kako bi ih izvijestili o rezultatima. Hrvatsku će predstavljati premijer Ivo Sanader i ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović. Četiri zemlje članice zatražile su od luksemburškog predsjedništva da pitanje otvaranja pregovora s Hrvatskom stavi na dnevni red Europskog vijeća. Prema diplomatskim izvorima, riječ je o Sloveniji, Austriji, Italiji i Slovačkoj. Ministri vanjskih poslova EU-a prošle su srijede u Bruxellesu odlučili odgoditi pristupne pregovore s Hrvatskom, koji su trebali započeti 17. ožujka, dok se unutar EU-a ne postigne suglasnost da Zagreb u potpunosti surađuje s Haškim sudom. Luksemburško predsjedništvo je i u ponedjeljak ponovilo da nema namjeru uvrstiti pitanje Hrvatske u službeni dnevni red summita. Međutim, unatoč tome što Hrvatske nema na službenom dnevnom redu i što se neće razmatrati promjena odluke o odgodi pregovora, očekuje se da će četiri zemlje koje su zatražile uvrštenje u dnevni red otvoriti raspravu tijekom radne večere u utorak, prvog dana summita.
BRUXELLES
Bosna i Hercegovina mogla bi započeti pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) vrlo skoro, ako ispuni dva glavna uvjeta - punu suradnju s Haškim sudom i reformu policije, izjavio je u ponedjeljak povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn. "Nadam se da će Komisija biti u poziciji preporučiti otvaranje pregovore o SSP-u na sljedećem sastanku konzultativne radne skupine u svibnju", rekao je Rehn nakon sastanka s predsjednikom Vijeća ministara BiH Adnanom Terzićem. Ali prije pozitivne preporuke, dodao je Rehn, moraju biti ispunjena dva glavna uvjeta - suradnja s Haškim sudom mora biti nastavljena i BiH će morati učiniti značajan napredak kako bi postigla punu suradnju. "Nedavno su učinjeni dobri koraci u tom smislu, ali očekujem veći napredak u suradnji s ICTY-em", rekao je Rehn. Terzić je ponovio svoju nedavnu izjavu da se na teritoriju BiH ne nalazi više nijedna osoba s popisa haških optuženika. "Informacije koje imamo od obavještajnih službi, nedvosmisleno potvrđuju da već odavno nijedan od optuženika nije na teritoriju BiH", rekao je Terzić.
BEOGRAD
Nacionalno vijeće Srbije i Crne Gore za suradnju s Haškim tribunalom zaključilo je u ponedjeljak kako je prijeko potrebno primijeniti preporuku Europske unije i donijeti zakon o zamrzavanju imovine i financijskih sredstava haških optuženika koji se nisu predali, izjavio je predsjednik vijeća Rasim Ljajić. To će vijeće izraditi takav zakon nakon konzultiranja s vladama država članica Državne zajednice Srbije i Crne Gore i proslijediti ga Vijeću ministara SCG (vlada), koje bi ga trebalo uputiti parlamentu SCG. "Moramo djelovati brzo i očekujem da će do konca iduće sedmice Vijeće ministara utvrditi nacrt zakona i uputiti ga skupštini", rekao je Ljajić. Ljajić je u ponedjeljak novinarima izjavio kako "više nema nikakvih dilema da će haški optuženici Nebojša Pavković i Sretan Lukić biti izručeni tribunalu i samo je pitanje načina na koji će se to dogoditi". "Na korak smo od Studije o izvedivosti, toliko važnog koraka na putu ka EU i važno je da se oni predaju i da ne prođemo kao Hrvatska u slučaju Ante Gotovine", dodao je Ljajić.
BEOGRAD
Vrhovni sud Srbije poništio je odluku kojom je vijeće Specijalnog suda za ratne zločine ukinulo pritvor Milanu Buliću, optuženom za ratni zločin na Ovčari 1991. godine. Vrhovni sud usvojio je žalbu Specijalnog tužiteljstva za ratne zločine te, kako se navodi u priopćenju Tužiteljstva u ponedjeljak, predmet vratio na odlučivanje vijeću Specijalnog suda za ratne zločine, koje mu je pritvor ukinulo 15. ožujka ove godine zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja. U obrazloženju rješenja Vrhovnog suda Srbije kaže se da prvostupanjsko vijeće mora navesti konkretan razlog svoje odluke o ukidanju pritvora i da nije dovoljna tek konstatacija da se optuženoga ne može adekvatno liječiti u zatvorskoj bolnici Okružnog suda. Postupak protiv Bulića, uhićenog u svibnju prošle godine, izdvojen je od postupka protiv ostalih 17 optuženika 28. veljače ove godine, zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja. Zbog rijetkog oblika progresivnog oboljenja motornog neurona, zaključak je liječnika vještaka, optuženi Bulić može sudjelovati u postupku, ali niti pod terapijom ne može izdržati dugotrajne glavne rasprave. Optužnica Specijalnog tužiteljstva za ratne zločine tereti Bulića da je u studenom 1992. godine prisilio ratne zarobljenike da prođu kroz špalir koji su ispred hangara formirali on i ostali optuženi pripadnici Teritorijalne obrane. Zarobljenici su bili fizički zlostavljani, udarani metalnim šipkama, drvenim palicama i kundacima, rukama i nogama po tijelu, čime su im nanesene teške tjelesne ozljede, precizira se u optužnici.
TEHERAN
Iran ne želi ući u rat zbog svog kontroverznog nuklearnog programa, ali će biti "u potpunosti spreman" za vojni sukob ako na njega bude prisiljen, rekao je u ponedjeljak iranski vrhovni vjerski čelnik ajatolah Ali Hamenei. "Mi nismo kao SAD", rekao je Hamenei u svom govoru povodom početka iranske nove godine koji je prenosila televizija. "Mi ne tražimo ulazak ni u kakav rat, ali ako ćemo morati, onda ćemo biti u potpunosti spremni". Hamenei je pritom mislio ne posljednje izjave američkih dužnosnika, uključujući predsjednika Georgea W. Busha, koji je rekao da oni "ne isključuju" mogućnost vojne akcije ako Iran odbije poštivati međunarodne standarde svog nuklearnog programa. "U slučaju vojnog napada svi iranski čelnici i dužnosnici bit će u prvim redovima obrane", istaknuo je Hamenei. Ajatolah je tvrdnje Washingtona da Iran razvija nuklearno oružje nazvao "bajkom" i rekao da SAD pokušava zaustaviti napredak Irana na području nuklearne tehnologije.
ZAGREB
Očekivanja snažnog porasta potražnje za energijom i opasnost od promjene klime prisiljavaju mnoge zemlje da se vrate ideji nuklearne energije, izjavio je u ponedjeljak u Parizu ravnatelj Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed ElBaradei. Čak i najskromnije procjene predviđaju najmanje dvostuko veću potrošnju energije do sredine stoljeća, rekao je, kako prenose svjetske agencije, ElBaradei prvog dana međunarodne konferencije "Nuklearna energija za 21. stoljeće" u Parizu. Bilo kakva rasprava o energetskom sektoru, kako je rekao, "mora početi priznavanjem činjenice o očekivanom velikom porastu potražnje za energijom u sljedećim desetljećima". Još nije posve jasno kakvu će ulogu imati nuklearna energija, ali čini se da će biti sve važnija, dodao je. "Sve pokazuje da sve veće fokusiranje na pitanja poput ubrzane potražnje za energijom, sigurnosti izvora energije i opasnosti od klimatskih promjena, kod mnogih izaziva razmatranje većeg korištenja nuklearne energije", rekao je ElBaradei. Černobilska katastrofa 1986. nanijela je veliku štetu nuklearnoj energiji, ali se ona ponovno vraća na velika vrata zbog sve većega straha od posljedica emisije stakleničkih plinova. Dugoročne perspektive nuklearne energije "ojačane su stupanjem na snagu protokola iz Kyota". "Nuklearna energija gotovo uopće nema emisija CO2", napomenuo je ElBaradei.
STOCKHOLM
Rusija će se suočiti s novim napadima čečenskih pobunjenika nakon što su ruske snage sigurnosti ubile umjerenog čelnika Aslana Mashadova, upozorio je vođa čečenskih pobunjenika Šamil Basajev u intervjuu za švedsku novinsku agenciju TT u ponedjeljak. Basajev, kojega Moskva drži odgovornim za niz krvavih napada na civile, uključujući masakar u školi u Beslanu u rujnu prošle godine, rekao je da ga više ne veže obećanje koje je dao Mashadovu da neće sabotirati pregovore o postizanju mira. Ruske snage sigurnosti ubile su Mashadova 8. ožujka. "Nitko me ne može spriječiti da na nasilje odgovorim nasiljem", rekao je Basajev, a prenijela agencija TT. Basajev je pismeno odgovorio na pitanja koja mu je agencija poslala e-mailom. Moskva je obećala nagradu od 10 milijuna dolara za Basajeva, koji kaže da bi se želio sastati s čelnikom al Qaide Osamom bin Ladenom.
MOSKVA
Nakon "revolucije ruža" u Gruziji i "narančaste revolucije" u Ukrajini, u Kirgistanu se, gdje su posljednjih nekoliko dana pojačani prosvjedi protiv vlasti, događa "revolucija tulipana", piše u ponedjeljak ruski tisak. "U Kirgistanu je počela 'revolucija tulipana'", piše na naslovnici list Izvestia, objašnjavajući kako se "oporba nada da će uspjeti svrgnuti s vlasti predsjednika Askara Akajeva prije nego što to cvijeće procvate". "Nakon Gruzije i Ukrajine, Kirgistan je sljedeća zemlja bivše Zajednice neovisnih država u kojoj oporba pokušava silom preuzeti vlast", piše Izvestia. Za razliku od mirnih revolucija poput onih u Gruziji i Ukrajini ova je već počela "uličnim sukobima", prenosi list. "Prvo krvoproliće. Vlasti u Kirgistanu poslale su vojsku na oporbu", piše list Vremia Novostei, ocjenjujući da bi primjena sile mogla "pogoršati eksplozivnu situaciju na jugu zemlje". List piše o desetak ozlijeđenih, a možda i o desetak poginulih. Izvestia također piše kako tri "revolucije" imaju puno toga zajedničkog - optužuju se vlasti za falsificiranje izbornih rezultata, oporba poziva Zapad u pomoć te se u sukobu ponovno angažira Rusija i to opet na strani aktualnih vlasti.