MOSTAR
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je, u ekskluzivnom intervju za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista od ponedjeljka, prvom nakon podizanja optužnice u slučaju Lijanovići, da je dobio potporu hrvatskog premijera Ive Sanadera koji se obećao "maksimalno angažirati" u obustavljanju političkih procesa koji se vode protiv njega i Hrvata u BiH.
Dodao je kako je premijer Sanader, koji je i predsjednik HDZ-a, "u razgovorima s predsjednikom Europske pučke stranke, gospodinom Martensom to pitanje u cijelosti elaborirao".
Čović u intervjuu nije jasno odgovorio hoće li se povući pred pritiscima međunarodne zajednice, ističući da će svoje konačno stajalište zauzeti nakon današnje sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH u Mostaru.
Pokušaj njegove i eliminacije suca Tadića iz političkog života BiH Čović je povezao s planovima međunarodne zajednice i predstojećim ustavnim promjenama koje bi, po njegovim riječima, mogle opet biti na štetu Hrvata u BiH.
ZAGREB/DEN HAAG
Bivši policijski časnik iz Makedonije Johan Tarčulovski, optužen za ratne zločine nad Albancima 2001., u ponedjeljak se na prvom pojavljivanju pred Haškim sudom nije izjasnio o krivnji prema točkama optužnice, već je iskoristio mogućnost da to učini u roku od 30 dana kao što je predviđeno Pravilnikom o postupku i dokazima ICTY-a.
Tarčulovski (30) je izrazio želju da se o krivnji izjasni u nazočnosti branitelja po osobnom izboru, a ne 'ad hoc' branitelja kojeg mu je za prvo pojavljivanje dodijelio sud.
Predraspravni sudac Carmel Agius prihvatio je taj zahtjev i odobrio je da se njegovo izjašnjavanje ponovi u roku od 30 dana, napominjući kako će Tajništvo ICTY-a do tada registrirati njegovog branitelja samo ako ispunjava propisane uvjete.
Makedonske vlasti uhitile su Tarčulovskog 14. ožujka, istog dana kada su primili optužnicu Haškog suda protiv njega i bivšeg ministra unutarnjih poslova Ljube Boškovskog, a u Haag je prebačen u srijedu 16. ožujka.
Optuženi su u tri točke za kršenje ratnog prava i običaja zbog ubojstava, okrutnog postupanja i nasumičnog uništavanja naselja počinjenih prilikom napada makedonske policije i vojske na albansko selo Ljuboten, kod Skoplja, 12. kolovoza 2001. u vrijeme sukoba s albanskim pobunjenicima iz gerilske skupine ONA.
PEKING
Američka državna tajnica Condoleezza Rice u ponedjeljak je u Pekingu ponovila da se SAD protive ukidanju europskog embarga na prodaju oružja Kini, javile su ponedjeljak agencije.
Rice je tijekom razgovora s kineskim čelnicima istaknula da će, ukoliko Sjeverna Koreja odbije nastaviti sudjelovati u međunarodnim pregovorima o nuklearnom oružju, Sjedinjene Države i azijski saveznici morati razmotriti "druge opcije". Rice je od kineskih dužnosnika zatražila više pomoći u nastojanjima da se Sjeverna Koreja ponovno uključi u šestostrane pregovore čiji je krajnji cilj prekinuti program razvoja nuklearnog oružja te zemlje. Ocijenila je da su "šestostrani pregovori jedini način na koji denuklearizacija korejskog poluotoka može postati stvarnost" te je dodala kako Washington nema namjeru napasti Sjevernu Koreju.
Kineski predsjednik Hu Jintao krajem godine trebao bi otputovati u prvi posjet Sjedinjenim Državama i ondje se sastati s američkim predsjednikom Georgeom Bushom, rekla je Rice.
DŽALAL ABAD
Prosvjedi oporbe u Kirgistanu praćeni masovnim nemirima što su u nedjelju izbili u Džalal Abadu proširili su se u ponedjeljak i na Osh, drugi veliki grad na jugu zemlje, javile su agencije pozivajući se na svjedoke.
Kirgistan u središnjoj Aziji postao je nakon Ukrajine i Gruzije najnovija među bivšim sovjetskim republikama koju potresaju prosvjedi protiv rezultata izbora koje su međunarodni promatrači ocijenili nepoštenim. Prosvjednici traže ostavku predsjednika Askara Akajeva te pregovore s vladom kako bi se stišali nemiri na osiromašenom jugu države.
U ponedjeljak je južni grad Osh dospio pod nadzor kirgistanske oporbe, nakon što je više od tri tisuće prosvjednika krenulo na zgrade regionalne uprave, a pripadnici policijskih i sigurnosnih snaga se razbježali, izvijestile su agencije pozivajući se na svjedoke.
Obližnji grad Džalal Abad već je prošle noći zauzet od oporbe nakon silovitih sukoba prosvjednika i snaga reda u kojima je poginulo najmanje četvoro policajaca a deseci su osoba ranjeni.
DUŠANBE
Tadžikistan je pojačao sigurnosne mjere na granici s Kirgistanom, nakon masovnih nemira koji su izbili u nedjelju u Džalal Abadu, a u ponedjeljak se proširili na drugi veliki grad na jugu te zemlje Osh, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik tadžikistanskih graničara.
"Granične snage koje kontroliraju neke dijelove granice prema Kirgistanu koja prolazi planinskim dijelom (sjever Tadžikistana) i najizloženije su, dobile su pojačanje, izjavio je glasnogovornik za France presse, ne pojasnivši koliko je graničara poslano.
Tadžikistan je, poput Kirgistana, jedna od pet bivših sovjetskih republika u središnjoj Aziji. U građanskom ratu koji je tu zemlju potresao u razdoblju od 1992. do 1997. godine poginulo je 150.000 ljudi.
JERUZALEM
Izraelci planiraju izgraditi 3.500 novih domova na okupiranom teritoriju Zapadne obale koji će povezati glavna židovska naselja s Jeruzalemom, izvijestio je u ponedjeljak izraelski list Yedioth Ahronoth.
Izgradnja će biti nastavljena u trima glavnim izraelskim naseljima, izjavio je izvor blizak izraelskoj vladi želeći ostati anoniman. "Nastavit ćemo izgradnju u Maaleh Adumimu, istočno od Jeruzalema, Gush Etzionu, južno od Jeruzalema i Arielu, sjeverno od Zapadne obale, jer ti sektori neće nikada biti predani Palestinskoj samoupravi", rekao je dužnosnik. "Nije riječ o divljim naseljima već potpuno legalnim naseljima u kojima ćemo izgraditi stambene četvrti, poslovne dijelove te industrijske zone", kazao je.
Palestinci žele da istočni Jeruzalem postane glavni grad njihove buduće države, te nastoje postići da se u skladu sa smjernicama mirovnog plana zamrzne bilo kakva izgradnja na spomenutim područjima. Palestinci upozoravaju kako su mirovni napori na ovaj način dovedeni u opasnost.
BAGDAD
Dva vojnika i troje iračke djece ubijeni su u napadima i nesrećama, a nađena su i 4 tijela, među kojima i jednog vozača kamiona, naveli su u ponedjeljak sigurnosni i bolnički izvori.
Multinacionalne snage u ponedjeljak su također izvijestile da su iračke snage uhitile 10 osoba koje su priznale da su planirale atentat kamionom-bombom na ministarstvo poljoprivrede u Bagdadu.
Policija je zaplijenila dva automobila, preuređivana u automobile-bombe i zaplijenila je oružje, novac i neispunjene putovnice, prema priopćenju Multinacionalnih snaga.
MANILA
Filipini su stavili u ponedjeljak svoje oružane snage u stanje pune pripravnosti zbog mogućih napada islamskih militanata na crkve i trgovačke centre tijekom uskrsnih blagdana.
Filipini, gdje su većinsko stanovništvo rimokatolici, očekuje da će milijuni ljudi tijekom uskrsnog tjedna preplaviti trgovačke centre, crkve, kao i željezničke i autobusne kolodvore i zračne luke.
Glasnogovornik vojske Buenaventura Pascual izjavio je za Reuters da su snage u stanju pripravnosti i da se u slučaju velikog napada mogu brzo rasporediti kako bi pomogle policiji.
Policija je upozorila prošlog tjedna na mogući bombaški napad u Manili nakon što je muslimanska militantna skupina Abu Sayaf zaprijetila osvetom za svoje suborce koje su snage sigurnosti ubile u zatvorskoj pobuni.
"Ne znamo za određene ciljeve, ali smo zamolili narod da surađuje s nama kako bi pojačali sigurnost oko javnih mjesta na kojima se okuplja puno ljudi i drugih lakih ciljeva", rekao je Pascual.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush u ponedjeljak je po hitnoj proceduri potpisao zakon koji će prebaciti kontroverzni slučaj Terri Schiavo u nadležnost saveznih sudova i spriječiti eutanaziju žene koja 15 godina leži u komi.
"Danas, u ponedjeljak, proglašavam zakon koji dopušta saveznim sudovima da saslušaju žalbu Terri Schiavo ili podnesenu u njeno ime, zbog kršenja njenih prava u odnosu na oduzimanje ili uskraćivanje hrane, tekućine i medicinske njege, potrebnih da je se održi na životu", rekao je Bush u priopćenju.
Predsjednik je usred noći potpisao prijedlog zakona kojeg je izglasao Zastupnički dom s 203 prema 58 glasova, a u nedjelju ga Senat jednoglasno odobrio.
Novi zakon omogućuje roditeljima i obitelji Terri Schiavo (41) da se pozovu na savezno pravosuđe, koje se do sada odbijalo baviti tim slučajem.
Cjevčica za infuziju putem koje se hrani Terri Schiavo, izvađena je u petak i mogla bi tijekom ponedjeljka biti ponovno stavljena nakon odobrenja jednog federalnog suca.