LONDON
Ukrajina je objavila kako je Iranu prije nekoliko godina prodala 12 krstarećih raketa, a Kini šest, usred sve snažnijeg pritiska ostalih zemalja da pojasni na koji se način prodaja realizirala, izvijestio je u petak list Financial Times. List se poziva na izjavu glavnog ukrajinskog tužitelja Svjatoslava Piskuna koji je kazao kako je 2001. izvezeno ukupno 18 krstarećih raketa x-55, dodavši kako nijedna nije prodana s nuklearnom glavom. Spomenute rakete imaju domet od 3.000 km, dovoljno da dosegnu Japan iz Kine ili Izrael iz Irana, prenosi list, dodajući kako je Piskunova objava prva potvrda takve informacije od strane jednog vladinog dužnosnika.
LONDON
Novinar britanskog lista Daily Mirror u petak je objavio članak o tomu kako je prošli tjedan zahvaljujući predočenju lažnog životopisa dobio šestodnevni posao operatera na telefonskoj centrali u zgradi britanskog parlamenta. Novinar Daniel Boffey dobio je odmah slobodan pristup izravnim linijama britanskog premijera Tonyja Blaira i ministra unutarnjih poslova Charlesa Clarkea, prenosi list u petak. "Ni u jednom trenutku nisu me provjeravali niti me tražili da pokažem identifikacijske isprave. Odmah sam dobio izravnu liniju Tonyja Blaira, a u hodnicima zgrade parlamenta naletio sam više puta na ministra unutarnjih poslova Charlesa Clarkea i druge političare", ispričao je Boffey, opovrgavajući na taj način informacije o iznimno oštrim mjerama sigurnosti koje se provode u britanskom parlamentu.
KIJEV
U težnji da sagradi temelje novih odnosa između dviju država narušenih "narančastom revolucijom", ruski predsjednik Vladimir Putin putuje u subotu u Kijev prvi put otkako je na dužnosti proeuropski predsjednik Viktor Juščenko. "Glavna tema razgovora bit će definiranje načela suradnje Kijeva i Moskve", kratko je najavio neimenovani visoki dužnosnik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova. No očekuje se da će u razgovorima dominirati razlike između dviju zemalja u nekoliko bilateralnih pitanja od kojih je prvo moskovski projekt gospodarske unije u kojoj Kijev želi sudjelovati samo kao u zoni slobodne razmjene. Juščenko je naglasio da sporazumi oko te unije "ne smiju blokirati put za pristupanje Kijeva Europskoj uniji". Zaštita granica i readmisija ilegalnih imigranata drugo su važno pitanje jer svake godine oko 9.000 ilegalaca prijeđe ukrajinsku granicu, uglavnom iz Rusije.
BERLIN
Njemačka savezna vlada i predstavnici demokršćanske oporbe, nakon dugoočekivanog sastanka na vrhu u Berlinu, u četvrtak navečer najavili su donošenje zajedničkih mjera za smanjenje rekordne nezaposlenosti. Njemački kancelar Gerhard Schroeder (Socijaldemokratska stranka SPD), dokancelar i ministar vanjskih poslova Joschka Fischer (Zeleni) s jedne, te s druge strane predvodnici demokršćanske oporbe Angela Merkel i Edmund Stoiber složili su se da je za smanjenje nezaposlenosti, koja je u veljači dosegla rekordnu vrijednost od 5,2 milijuna, potrebno smanjenje poreza i uklanjanje birokracije.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush obilježio je dan irskog zaštitnika Sv. Patricka primivši u Bijeloj kući obitelj ubijenog Irca Roberta McCartneyja dok prvi put nije pozvao Gerryja Adamsa, čelnika sjevernoirske stranke Sinn Fein povezane s IRA-om. McCartnyja, sjevernoirskog katolika, republikanca ubila je u siječnju u Belfastu nakon kavanskog sukoba skupina u kojoj su bili i pripadnici odmetničke Irske republikanske armije. Njegova obitelj hrabro je razbila zavjet šutnje i usudila se optužiti IRA-u za njegovu smrt tražeći pravdu. McCartneyevo ubojstvo i pljačka 50 milijuna dolara u prosincu iz banke u Belfastu za koju se također okrivljuje IRA naveli su predsjednika Busha da ove godine ne pozove sjevernoirske političke čelnike i Gerryja Adamsa iz Sinn Feina, legalnog političkog krila IRA-e.
WASHINGTON
Većina Iračana s optimizmom gleda na svoju budućnost, a više njih smatra da njihova zemlja ide u pravom smjeru nego u bilo koje vrijeme otkako su Sjedinjene Države prije dvije godine izvršile invaziju Iraka, pokazalo je istraživanje javnoga mišljenja koje je proveo Međunarodni republikanski institut (IRI). Anketa na uzorku od 2.200 ispitanika provedena je od 27. veljače do 5. ožujka nakon prvih slobodnih izbora u proteklih 50 godina. Prema anketi 62 posto Iračana kaže da njihova zemlja ide u pravom smjeru, a 23 posto da se kreće u krivom smjeru, a 90 posto Iračana optimistično gleda na svoju budućnost. Skoro polovica Iračana, njih 48 posto, misli da vjera treba igrati posebnu ulogu u državi, dok 47 posto smatra da trebaju biti odvojene. Njih 22 posto kaže da novi ustav koji će donijeti skupština treba osigurati muslimanski identitet Iraka, ali samo 4 posto drži da njegov najvažniji element ima biti šerijatsko pravo.