BERLIN
Njemačka savezna vlada i predstavnici demokršćanske oporbe, nakon dugoočekivanog sastanka na vrhu u Berlinu, u četvrtak navečer najavili su donošenje zajedničkih mjera za smanjenje rekordne nezaposlenosti. Njemački kancelar Gerhard Schroeder (Socijaldemokratska stranka SPD), dokancelar i ministar vanjskih poslova Joschka Fischer (Zeleni) s jedne, te s druge strane predvodnici demokršćanske oporbe Angela Merkel i Edmund Stoiber složili su se da je za smanjenje nezaposlenosti, koja je u veljači dosegla rekordnu vrijednost od 5,2 milijuna, potrebno smanjenje poreza i uklanjanje birokracije.
Merkel misli da je u razgovorima s vladom "došlo do približavanju gledišta" no da su još potrebne dodatne reforme kako bi došlo do obrata na njemačkom tržištu rada.
Obje strane su se složile oko potreba da se rastereti poduzetništvo, posebice srednje koje je u Njemačkoj tradicionalni nositelj zapošljavanja. Zasad nije postignut dogovor oko ukidanja subvencija za privatnu stanogradnju na koje se godišnje iz budžeta izdvaja 8 milijardi eura a koje bi vlada SDP-Zeleni htjela uložiti u znanost i obrazovanje.
Poslodavaci su zadovoljni sastankom ali drže da prijedlozi savezne vlade za rasterećenje gospodarstva nisu dovoljan impuls za oporavak njemačkog gospodarstva.
SANTIAGO
Protiv bivšega nacista Paula Schaefera, osnivača sekte u Čileu podignuta je u četvrtak u Santiagu optužnica za nestanak aktivista ljevice u doba diktature Augusta Pinocheta, doznaje se od pravosudnog izvora. Schaefera (83), se osuđuje za nestanak Alvara Vallejosa Villagrana, čelnika Pokreta revolucionarne ljevice (MIR), kojemu se trag izgubio 1974. u logoru Colonia Dignidad koju je Schaefer utemeljio 1961. u izoliranom planinskom području. Schaefer, koji je prošlog četvrtka uhićen u Argentini i izručen Čileu, Coloniu Dignidad osnovao je zajedno s nekoliko bivših nacista, njemačkih doseljenika. Protiv njega je u Čileu podignuto više tužbi za zlostavljanje političkih zatvorenika u doba diktature (1973-1990.) i za silovanje više desetaka djece doseljenika i seljaka iz okolice Colonije.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush obilježio je dan irskog zaštitnika Sv. Patricka primivši u Bijeloj kući obitelj ubijenog Irca Roberta McCartneyja dok prvi put nije pozvao Gerryja Adamsa, čelnika sjevernoirske stranke Sinn Fein povezane s IRA-om. McCartnyja, sjevernoirskog katolika, republikanca ubila je u siječnju u Belfastu nakon kavanskog sukoba skupina u kojoj su bili i pripadnici odmetničke Irske republikanske armije. Njegova obitelj hrabro je razbila zavjet šutnje i usudila se optužiti IRA-u za njegovu smrt tražeći pravdu.
McCartneyevo ubojstvo i pljačka 50 milijuna dolara u prosincu iz banke u Belfastu za koju se također okrivljuje IRA naveli su predsjednika Busha da ove godine ne pozove sjevernoirske političke čelnike i Gerryja Adamsa iz Sinn Feina, legalnog političkog krila IRA-e.
NEW YORK
Misija Ujedinjenih naroda u Demokratskoj Republici Kongo (MONUC) suspendirala je ili otpustila dvanaest svojih civilnih djelatnika u okviru istrage o seksualnom iskorištavanju maloljetnica, objavio je u četvrtak glasnogovornik UN-a Fred Eckhard. U veljači je UN objavio da su plave kacige dobile zabranu održavanja seksualnih odnosa sa stanovništvom nakon što je u siječnju otkrivena afera seksualnog iskorištavanja 13-godišnjakinja. Bilo je prijavljeno 150 slučajeva a sudjelovali su vojnici i civilni djelatnici UN-a, prenosi agencija Associated press. Oko 16.700 pripadnika mirovnih snaga u Kongu osigurava mirovni sporazum kojim je završen rat 1998.-2002. u kojem je sudjelovalo šest afričkih zemalja.
WASHINGTON
Većina Iračana s optimizmom gleda na svoju budućnost, a više njih smatra da njihova zemlja ide u pravom smjeru nego u bilo koje vrijeme otkako su Sjedinjene Države prije dvije godine izvršile invaziju Iraka, pokazalo je istraživanje javnoga mišljenja koje je proveo Međunarodni republikanski institut (IRI). Anketa na uzorku od 2.200 ispitanika provedena je od 27. veljače do 5. ožujka nakon prvih slobodnih izbora u proteklih 50 godina. Prema anketi 62 posto Iračana kaže da njihova zemlja ide u pravom smjeru, a 23 posto da se kreće u krivom smjeru, a 90 posto Iračana optimistično gleda na svoju budućnost. Skoro polovica Iračana, njih 48 posto, misli da vjera treba igrati posebnu ulogu u državi, dok 47 posto smatra da trebaju biti odvojene. Njih 22 posto kaže da novi ustav koji će donijeti skupština treba osigurati muslimanski identitet Iraka, ali samo 4 posto drži da njegov najvažniji element ima biti šerijatsko pravo.
LONDON
BBC će ukinuti 1.500 radnih mjesta u informativnome i drugim programima tijekom iduće tri godine kako bi uštedio 200 milijuna funti (384,7 milijuna dolara), javljaju u petak mediji.
BBC je već ukidao radna mjesta, a novi otkazi zahvatit će sve programe uključujući informativni, dramski, zabavni, dječji i radijski.
JOHANNESBURG
"Svako peto dijete u Zimbabveu je siroče; po jedno dijete umire svakih 15 minuta zbog HIV/AIDS-a u Zimbabveu; 160.000 djece doživjet će smrt jednog od roditelja tijekom 2005.", objavio je UNICEF u svome priopćenju. Carol Bellamy, izvršna direktorica UN-ove zaklade za djecu (UNICEF) kazala je da je Zimbabve zanemaren zbog njegova režima te da zato prima manje novca nego li druge zemlje iako ima jednu od najvećih stopa smrtnosti djece od HIV/AIDS-a i upozorila svijet da "mora jasno razlikovati politiku od naroda Zimbabvea". Zimbabve proživljava teške gospodarske i političke probleme zadnjih pet godina zbog odluke predsjednika Roberta Mugabea da zemlju bijelih posjednika podijeli crncima bezzemljašima.
ZAGREB
Nakon uklanjanja posljednjeg spomenika diktatoru Franciscu Francu u Madridu, vodeća oporbena stranka prozvala je vladu socijalista "radikalnom" i bez vizije o budućnosti, a gradonačelnik Santandera najavio da će posljednju generalovu statuu na konju u Španjolskoj ukloniti s Trga vijećnice, piše u petak dnevni list El Mundo. U četvrtak rano ujutro jedini preostali spomenik diktatoru radnici su uklonili s trga koji je bio okupljalište generalovih sljedbenika na godišnjicu njegove smrti 20. studenoga 1975. Francovi protivnici godinama pozivaju vladu da ukloni sve što podsjeća na bivšeg generala, od njegovih spomenika do imena ulica. Franco je vodio pobunu protiv republikanske vlade 1936. i počeo trogodišnji krvavi građanski rat nakon čega je vladao Španjolskom do svoje smrti 1975.