ZAGREB/BRUXELLES
Europska unija odgodit će otvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom, predviđeno za 17. ožujka, jer zemlja u potpunosti ne surađuje s Haškim sudom (ICTY), javljaju u utorak svjetske agencije pozivajući se na europske diplomatske izvore. Reuters ističe da će to biti prvi put da EU odgađa otvaranje pregovora s jednom kandidatskom zemljom zbog pitanja ljudskih prava, čime se upućuje snažan signal ostalim državama bivše Jugoslavije te Turskoj. France presse javlja također da će Europska unija u srijedu odgoditi početak pregovora s Hrvatskom, osim ako general Gotovina u posljednji trenutak ne bude izručen Haškom sudu. Luksemburško "predsjedništvo ne vidi mogućnost otpočinjanja pregovora 17. ožujka", rekao je za francusku agenciju jedan europski diplomat, dodajući da bi obrat u posljednji trenutak predstavljao "veliko iznenađenje". "Ministri će u srijedu potvrditi konstataciju predsjedništva da pregovori a priori ne mogu započeti", dodao je drugi diplomat.
BRUXELLES
Hrvatski premijer Ivo Sanader i predsjednik Europske pučke stranke Wilfried Martens u utorak su u Bruxellesu ocijenili da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom te da pristupni pregovori s EU trebaju početi 17. ožujka. "Hrvatska očekuje da pristupni pregovori počnu 17. ožujka. Uvjeren sam da je RH ispunila uvjet pune suradnje s ICTY-em koji je postavilo Europsko vijeće 17. prosinca 2004.", rekao je Sanader na zajedničkoj konferenciji za novinare s Martensom. Martens je izrazio uvjerenje da je Hrvatska odgovorila na poziv Europskog vijeća od 17. prosinca 2004. i da u potpunosti surađuje s ICTY-em, kao što je to Vijeće zatražilo. Najavio je da će EPP tražiti od Vijeća EU odluku o početku pregovora 17. ožujka. "Mi u EPP, kao najbrojnija skupina u Europskom parlamentu, duboko smo uvjereni da hrvatske vlasti u potpunosti i bez zadrške surađuju s ICTY-em, te da sa svoje strane poduzimaju opsežne i dalekosežne mjere za uhićenje generala Gotovine", rekao je Martens.
JERUZALEM
Novi povijesni muzej holokausta otvoren je u utorak u Jeruzalemu u nazočnosti tridesetak državnika i visokih dužnosnika iz cijelog svijeta, među kojima je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Muzej je svečanim presijecanjem vrpce otvorio izraelski predsjednik Moshe Katsav u pratnji Avnera Shaleva, predsjednika Upravnog odbora Memorijalnog centra Yad Vashem u sklopu kojega se nalazi novootvoreni muzej. Ceremoniji su nazočili glavni tajnik UN-a Kofi Annan, predsjednici Albanije, BiH, Litve, Poljske, SCG i Švicarske, premijeri Francuske, Švedske, Nizozemske, Belgije, Danske i Rumunjske te ministri još desetak zemalja. Novi muzej holokausta vrijedan 100 milijuna dolara četiri je puta veći od dosadašnjeg muzeja koji je odlukom izraelskog parlamenta utemeljen 1953. godine. Novi centar se sastoji od povijesnog muzeja holokausta, dvorane imena i izložbenog paviljona. Prostire se na 4200 četvornih metara, većinom podzemnog prostora, a završava izlaskom na balkon s kojeg se pruža panoramski pogled na Jeruzalem.
JERUZALEM
Svečano otvaranje novoga Muzeja holokausta u Jeruzalemu završilo je u utorak navečer apelom izraelskih čelnika i glavnog tajnika UN-a Kofija Annana da se sačuva sjećanje na holokaust kako se takva tragedija više nikad ne bi ponovila. "Temeljna nam je zadaća da ne zaboravimo one koji su stradali, gradove i kulture koje su nestali. Zadaća nam je da učinimo sve kako se takva strahota više nikad i nigdje ne bi ponovila", rekao je Annan, jedan od tridesetak visokih dužnosnika i svjetskih državnika koji su bili nazočni na svečanosti. Iste poruke uputili su izraelski predsjednik Moshe Katsav i premijer Ariel Sharon. "Mi čelnici slobodnoga svijeta ne smijemo dopustiti da zlo nadvlada ljudske i demokratske vrijednosti", rekao je Katsav, koji to smatra moralnom obvezom današnje generacije. Premijer Sharon ocijenio je da je novi muzej holokausta Yad Vashem jamstvo da "ni zemlja ni vrijeme, a niti ljudska zaboravnost neće prekriti krv šest milijuna Židova stradalih u holokaustu".
ZAGREB
Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor pozdravila je u srijedu u Ženevi, na plenarnoj raspravi 61. zasjedanja Komisije za ljudska prava, izvješće o reformi sustava Ujedinjenih naroda, priopćila je u utorak hrvatska Vlada. Hrvatska pozdravlja Izvješće visokog panela o reformi UN-ova sustava, rekla je Jadranka Kosor i dodala kako sve reformske mjere moraju biti pažljivo razmotrene kako bi jačale ulogu Komisije za ljudska prava kao glavnog tijela u UN-u za zaštitu i promicanje ljudskih prava, kaže se u priopćenju. Kosor je nazočne izvijestila i o najavljenom posjetu Republici Hrvatskoj gospodina Waltera Kalina, predstavnika glavnog tajnika UN-a za ljudska prava i raseljene osobe, ističući kako je pitanje izbjeglica i prognanika visoko na dnevnom redu hrvatske Vlade, a ovim posjetom omogućila bi se rasprava o preostalim pitanjima za rješenje problema raseljenih osoba, priopćeno je.
LONDON
Ruske tajne službe pružaju utočište bosanskim Srbima koje je Haški sud (ICTY) optužio za ratne zločine, a među njima je bio i Gojko Janković koji se jučer predao sudu, piše u utorak londonski dnevnik The Guardian. Pozivajući se na izvore Haškog suda i druge obavještajne izvore, The Guardian navodi da su među onima koji se još skrivaju u Rusiji, Vinko Pandurević i Gojko Janković, visoki oficiri vojske RS optuženi za genocid u Srebrenici. Janković je u ponedjeljak prebačen u Haag, dan nakon što se predao vlastima RS u Banjoj Luci, poslije četiri godine provedene u Moskvi. Zašto se nakon višegodišnjeg bijega odlučio predati nije objašnjeno a jedan je visoki diplomat kazao kako je "Janković odjednom nazvao iz Moskve i rekao da želi doći". Predstavnik ruske tajne službe FSB, izjavio je za The Guardian da "ne znaju ništa o tome i da nemaju komentara". The Guardian je rekonstruirao uvjete u kojima je Janković živio u Rusiji pod zaštitom tajnih službi, zahvaljujući pribavljenoj izjavi supruge Milice MUP-u RS, nakon njezina posjeta suprugu u Moskvi u prosincu prošle godine. Ruskom zaštitom bjegunaca opstruiraju se napori Zapada da zauzda Republiku Srpsku i prisili je na suradnju s ICTY-jem, zaključuje list, dodajući kako Rusija stalno kritizira politiku visokog predstavnika u BiH lorda Paddy Ashdowna, koji je vlastima u Banjoj Luci do sada dva puta nametnuo sankcije a kao krajnju mogućnost prijetio je i mogućnošću ukidanja Republike Srpske.
BEOGRAD
Predaja većeg broja optuženih Haaškom sudu dobar je znak suradnje Srbije s tim sudom, ali će Haaški sud prestati s radom tek kad završe suđenja Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću i Anti Gotovini, izjavio je u utorak u Beogradu predsjednik Haaškog suda Theodor Meron. Meron se u utorak u Beogradu sastao sa srbijanskim predsjednikom i premijerom Borisom Tadićem i Vojislavom Koštunicom, te ministrom pravosuđa u Vladi Srbije Zoranom Stojkovićem, ali nitko od sudionika razgovora nije se obratio novinarima. Kako se navodi u priopćenju Vlade Srbije, premijer Koštunica je u razgovoru s predsjednikom Meronom kazao da se "suradnja s Haaškim sudom kreće u vrlo dobrom smjeru, što omogućuje da Srbija do kraja ispuni svoje međunarodne obveze", dok je Meron naglasio da će Haaški sud "okončati rad tek kad bude završeno suđenje Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću i Anti Gotovini".
MOSKVA
Ruski vojni brodovi sudjelovat će iduće godine u NATO-ovoj misiji nadzora na Mediteranu, doznaje se u utorak u ruskom ministarstvu obrane. "Pripreme za tu misiju bit će vjerojatno dovršene krajem godine i ruski brodovi mogli bi se pridružiti operaciji 'Active Endeavour' početkom 2006.", rekao je general Anatolij Mazurkevič, voditelj odjela za vojnu suradnju, nakon sastanka Vijeća NATO-Rusija u Moskvi. Riječ je o brodovima ruske crnomorske flote s bazom u ukrajinskoj luci Sevastopolj, pojasnio je. Operaciju "Active Endeavour" NATO je pokrenuo u sklopu antiterorističkih mjera nakon terorističkih napada 11. rujna.
BANJA LUKA
Član Predsjedništva HDZ BiH Davor Čordaš u utorak je izjavio novinarima u Banjoj Luci da "ne vidi razloge zbog kojih bi hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović trebao podnijeti ostavku". Regionalni odbor HDZ BiH za sjeverozapadnu Bosnu poslao je pismo potpore hrvatskom članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću u vezi s pritiscima međunarodnih čimbenika da podnese ostavku jer je protiv njega podignuta optužnica za gospodarski kriminal. Novinarima je u utorak predstavljen Regionalni odbor HDZ BiH za sjeverozapadnu Bosnu za čijeg povjerenika je imenovana Marija Rapo iz Banje Luke. Govoreći o potrebi ustavnih promjena u BiH, Čordaš je naglasio da se HDZ zauzima za "konstitutivnost i ravnopravnost" za sva tri naroda u BiH.
SARAJEVO
Predsjednik Federacije BiH Nikola Lozančić otvorenim je pismom pozvao hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića da ne podnosi ostavku na tu dužnost, priopćio je u utorak Lozančićev ured. Lozančićev poziv uslijedio je nakon što je britanski veleposlanik u BiH Jan Cliff više puta ponovio da bi Čović trebao podnijeti ostavku na dužnost člana Predsjedništva BiH jer ga nedavna optužnica tereti za zloporabu položaja, odnosno pomaganje Mesnoj industriji Lijanović iz Širokog Brijega pri izbjegavanju plaćanja carina u vrijeme dok je bio federalni ministar financija. Lozančić je pozvao Čovića da umjesto odstupanja s dužnosti člana Predsjedništva BiH, utječe na pojačani angažman svih institucija u BiH u provedbi reformi i očuvanju stabilnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
MOSKVA
Ruske tajne službe objavile su u utorak da su informaciju o skrovištu neovisnog čečenskog vođe Aslana Maskhadova platile 10 milijuna dolara dok istodobno mirovni aktivisti osuđuju službenu Moskvu jer je odbila rodbini predato njegovo mrtvo tijelo koje je pokopano u neobilježenoj grobnici. Ubojstvo Maskhadova prošlog tjedna trijumf je za ruske snage, ali ruski aktivisti za ljudska prava zamjeraju vladi pomanjkanje poštovanja prema neprijatelju. U utorak se u dijelu moskovskog tiska iznose dvojbe u službenu verziju Mashadovljeve smrti. "Maskhadov je bio prvo ispitan a zatim ubijen i prebačen u selo Tolstoj-Jurt gdje je simuliran napad na njegov bunker", piše Moskovskij Komsomolets. Čečenski vođa bio je uhićen, "bez borbe, nakon što je bio pozvan na razgovor", možda s čečenskim proruskim dopremijerom Ramzanom Kadirovim", piše taj dnevnik. Ruske nevladine organizacije optužile su Moskvu da je dala ubiti Maskhadova jer je imao mirovni plan koji je želio predstaviti međunarodnoj zajednici.
PRIŠTINA
Visoki predstavnik Europske Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i civilni upravitelj UN-a na Kosovu Soren Jessen- Petersen osudili su u utorak napad na predsjednika Kosova Ibrahima Rugovu. Eksplozija u utorak ujutro, u prištinskoj ulici kojom se kretala kolona a u njoj i automobil predsjednika Rugove, na Kosovu je ocijenjena kao pokušaj atentata na Rugovu. "KFOR i policija su dobro pripremljeni i neće tolerirati ovakve napade. Kosovu je potrebna budućnost a ne bombe", rekao je Solana na konferenciji za novinstvo u Prištini. Solana je rekao da je Kosovu potrebna jedinstvena vlada jer se pred njom nalazi puno posla s obzirom na to da se sredinom ove godine očekuje ocjena uspjeha u ostvarivanju međunarodnih standarda a u rujnu i početak utvrđivanja statusa Kosova. Solana je tijekom boravka na Kosovu razgovarao s najvišim kosovskim i međunarodnim dužnosnicima, te političkim predstavnicima Albanaca i Srba na Kosovu.
LJUBLJANA
Slovenski ministar vanjskih poslova i predsjedajući OESS-a Dimitrij Rupel osudio je u utorak napad na kolonu vozila Ibrahima Rugove u Prištini, javila je slovenska agencija STA. "Potresen sam tim događajem, ali me smiruje to što su predsjednik Rugova i njegovi suradnici neozlijeđeni. OESS osuđuje taj po svoj prilici namjerni napad na izabranog čelnika Kosova do kojega je došlo u osjetljivom trenutku za razvoj pokrajine", rekao je Rupel u Ženevi gdje prisustvuje zasjedanju Komisije UN-a za ljudska prava.
ZAGREB/DEN HAAG
Na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Haagu u utorak je održana prva statusna konferencija od početka rada tog suda u srpnju 2002., posvećena istrazi ratnih zločina u počinjenih u međuetničkim sukobima u DR Kongu 1998/99. "Statusna konferencija održana je pred I. Predraspravnim vijećem suda. Glavna teme o kojima su suci i tužitelji raspravljali bili su zaštita svjedoka i dokaza u istrazi zločina u DR Kongu", izjavio je u telefonskom razgovoru glasnogovornik ICC-a Ernest Sagaga. Statusna konferencija, održana na zahtjev glavnog tužitelja Louisa Morena Ocampa, u cijelosti je protekla na zatvorenoj sjednici, kazao je glasnogovornik. Prvo službeno ročište jednog sudskog vijeća ICC-a, podudarilo se s objavljivanjem posljednje optužnice njegovog 'ad hoc' prethodnika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koji do 2010. mora završiti s radom. Drugu podudarnost predstavlja činjenica da je prva statusna konferencija ICC-a održana pred vijećem kojim predsjedava francuski sudac Claude Jorda, bivši predsjednik ICTY-a.
PARIZ
Francuski sud osudio je u utorak svog državljanina alžirskog podrijetla Djamela Beghala na 10 godina zatvora zbog planova da se digne u zrak američko veleposlanstvo u Parizu, dok su petorica suučesnika kažnjena na zatvorske kazne od jedne do devet godina. Šestorica muškaraca alžirskog podrijetla, za koje su sumnja da su povezani s al'Qaidom Osame bin Ladena, opovrgli su bilo kakvu ulogu u osujećenoj zavjeri. Sud ih je teretio za zločinačku urotu s ciljem da se počini teroristički čin. Istražitelji su također otkrili da je samoubilački napad na američko veleposlanstvo trebao izvršiti Tunižanin i bivši profesionalni nogometaš Nizar ben Abdelaziz Trabelsi kojeg je sud u Bruxellesu prije dvije godine osudio na 10 godina zatvora zbog namjere da se digne u zrak vojna baza NATO-a u Belgiji. Tu je optužbu priznao no sudjelovanje u zavjeri s ciljem napada na američko veleposlanstvo u Parizu je opovrgao.
WASHINGTON
Iza najnovije promjene u odnosu prema iranskom nuklearnom programu stoji cilj američkog predsjednika Georgea W. Busha da izmijeni Ugovor o neširenju nuklearnog oružja, a da ne mora o tome pregovarati, piše u utorak list The New York Times (NYT). Bushovi suradnici posljednjih dana priznaju da Iran bar na papiru ima pravo obogaćivati uran za proizvodnju električne energije, ali je Bush uspio uvjeriti europske saveznike da je jedini prihvatljivi ishod njihovih pregovora s Iranom da on mora odustati od toga prava, piše list. Bush sada reinterpretira Ugovor o neširenju nuklearnog oružja smatrajući da postoji nova klasa država kojima se jednostavno ne može povjeriti tehnologija za proizvodnju nuklearnog materijala čak i ako sam ugovor ne pravi takvu razliku, kaže NYT.
BAGRAM
Američke snage prošli su mjesec pretrpjele dosad najmanje napada talibanskih boraca i njihovih islamističkih saveznika otkad su krajem 2001. stigli u Afganistan, rekao je u utorak američki zapovjednik u Afganistanu. General David Barno rekao je kako Amerikanci očekuje jačanje talibanske aktivnosti u travnju i svibnju, ali da se stanje sve u svemu popravlja. "Mislim da sve ide zbilja dobro", rekao je Barno na vojnoj svečanosti u zračnoj bazi Bagram sjeverno od Kabula. Zadnjih šest mjeseci, od listopadskih izbora doživjeli smo dramatičan pad neprijateljske aktivnosti", rekao je. Prošle je godine 18 tisuća Barnovih ljudi, zajedno s još osam tisuća mirovnjaka iz NATO-a, pomagalo novostvorenoj Afganistanskoj narodnoj armiji u organiziranju prvih demokratskih izbora u Afganistanu. "U veljači je bilo najmanje neprijateljskih napada", rekao je Barno koji očekuje da predsjednik Hamid Karzai uskoro ponudi amnestiju običnim talibanskim vojnicima.
SEUL
Sjeverna Koreja u utorak je najavila moguće povećanje nuklearnog arsenala u cilju održavanja ravnoteže moći u istočnoj Aziji i odvraćanja američkog napada na sebe. Priopćenje iz Pjongjanga objavljeno je u trenutku kad američka državna tajnica Condoleezza Rice stiže u Aziju kako bi potakla nastavak prekinutih šestostranih pregovora koji bi trebali ograničiti sjevernokorejske nukleane ambicije. Američki dužnosnici stalno ponavljaju kako SAD nemaju namjeru napasti Sjevernu Koreju, a to je potvrdila i Rice novinarima koji je prate na putu u Aziju. "Demokratska Narodna Republika Koreja poduzet će nužne protumjere, uključujući i jačanje svojeg nuklearnog arsenala, kako bi se nosila s iznimno neprijateljskim nastojanjima SAD da sruše njezin državni sustav", objavila je državna agencija KCNA, navodeći riječi glasnogovornika sjevernokorejskog ministarstva vanjskih poslova.
SARAJEVO,
Ministar vanjskih poslova Narodne Republike Kine Li Zhaoxing doputovao je u utorak u dvodnevni posjet Bosni i Hercegovini u povodu, kako je službeno priopćeno, desete obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Kine i BiH. Kineski je ministar razgovarao sa članovima Predsjedništva BiH Draganom Čovićem i Sulejmanom Tihićem o unapređenju bilateralnih, priopćeno je iz Predsjedništva BiH. Li Zhaoxing je izrazio spremnost Kine za unapređenje osobito gospodarskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom, navodi se u priopćenju. Li Zhaoxing se sastao i s predsjedajućim Vijeća ministara BiH Adnanom Terzićem i s ministrom vanjskih poslova BiH Mladenom Ivanićem.
ZAGREB/DEN HAAG
Bivši načelnik pravne službe Vojske Jugoslavije Radomir Gojović, u utorak je svjedočio na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću o poštivanju Ženevskih konvencija u ratu na Kosovu i procesuiranju prekršitelja iz redova VJ. Svjedok obrane Gojović kazao je pred Haškim sudom (ICTY) da je glavni stožer VJ u travnju 1999. izdao zapovjed o poštivanju Ženevskih konvencija za zaštitu žrtava rata, te da su vojni sudovi djelotvorno kažnjavali one koji su se na tu zapovjed oglušili. Gojović je pred suce iznio i statistike rada vojnih sudova u to vrijeme, ocjenivši da su bili vrlo učinkoviti. Isti svjedok sutra će nastaviti iskaz na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Miloševiću, optuženom za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu devedesetih.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush rekao je u utorak da bi militantna libanonska šijitska skupina Hezbollah trebala dokazati da nije teroristička skupina, čime je Bush otvorio mogućnost za potporu njezinu uključivanju u legitiman politički život Libanona. "Sjedinjene Države su proglasile Hezbollah terorističkom organizacijom zbog njenih aktivnosti u prošlosti", rekao je Bush novinarima u Bijeloj kući, nakon susreta s jordanskim kraljem Abdullahom. Bush je izrazio nadu da će Hezbollah dokazati da nije teroristička organizacija time što će "položiti oružje i neće ugrožavati mir".